Fikret Abdić ovog ljeta izlazi iz zatvora.

[Karajic10]

http://kladusa.net/vijesti/velika-kladu ... tvora.html

[michio]

Znaci moglo bi sta biti i od Agrokomerca.

[PipiDugaDevetka]

Na stranu to što je Abdić veleizdajnik i zločinac sopstvenog naroda. Evo malo duže priče o Agrokomercu iz 2009.godine:

BH DANI: ČERUPANJE AGROKOMERCA

09:20 / 29.08.2009.


U pratnji premijera bio je i njegov doskorašnji šef, notorni Ramiz Džaferović, direktor Razvojne banke FBiH, kojemu je Mujezinović doskora bio savjetnik

Bosanskohercegovačka tranzicija je iznjedrila i neke od najinovativnijih metoda pljački državnog vlasništva. No, čak i u tako oštroj konkurenciji, način na koji je nekadašnji krajiški poljoprivredni gigant prepušten na dokusurivanje jednom od majstora bošnjačkih ...

...čuda biznisa Nedimu Čauševiću, po svojoj drskosti može se mjeriti još samo s načinom na koji je Mijo Brajković oteo mostarski Aluminij. Dani su u posjedu kopije tajnog ugovora koji su sklopili direktor Agrokomerca Hamza Čarkadžić i direktor sarajevskog Teloptica Čaušević, pišu Bh Dani.

Kada bi istražni organi radili svoj posao, te da javnost nije oguglala i na najdrskije pljačke preostale državne imovine, u Federaciji Bosne i Hercegovine značajnije teme od načina na koji je preduzeću Teloptic sarajevskog tajkuna Nedima Čauševića omogućeno da dokrajči velikokladuški Agrokomerc ne bi bilo.

O kakvoj se bestidnosti u kriminalu radi najbolje svjedoči Ugovor o zakupu koji su 26. 12. 2008. godine potpisali u ime Agrokomerca direktor Hamza Čarkadžić i njegov kolega, direktor Teloptica, Nedim Čaušević. U Članu 6.1. ovog ugovora stoji da su "svaka ugovorna strana, kao i njeni zaposlenici, obavezni čuvati sve povjerljive informacije vezane za ovaj ugovor", te da će "obaveze predviđene ovim stavom ostati na snazi i poslije isteka ili raskida ovog ugovora bez obzira na uzroke i razloge prekida istog". Unatoč tome što je spomenuti ugovor tretiran kao najstroža državna tajna, redakcija Dana je u posjedu njegove kopije. I tek kada se makar i površno proanaliziraju odredbe ugovora, postaje jasno zašto su ga njegovi potpisnici pokušali sakriti daleko i od javnosti i od organa koji bi trebali štititi državnu imovinu i boriti se protiv kriminala.

Naime, direktor Agrokomerca Čarkadžić je ovim ugovorom Čauševićevom Telopticu izdao u zakup čak 290 objekata Agrokomerca po nevjerovatnoj cijeni od 100 maraka mjesečno po objektu, u šta ulazi i pravo korištenja zemlje, infrastrukture, opreme i inventara! O kako se mizernoj cijeni radi, najbolje svjedoči činjenica da se među iznajmljenim objektima nalaze i Mesna industrija Pjanići (s parcelom od 14 hektara i 17 ari), pogon otpadnih voda, kotlovnica, klaonica, kafilerija, hladnjača s kompresornicom (i svim pratećim objektima površine 7.673 kvadratna metra), trafostanica, radionica, garaža, skladišta, upravna zgrada, zatim farme za proizvodnju matičnih jata u Dolića Barama, Rašetinom Zidu, Gornjoj Vidoskoj, uzgojne farme Crvarevac 3, Elezovići 3, Zborište 3, Donja Slapnica, konzumne farme Drmaljevo, Dubrava, Šumatac, Pećigrad, Orčeva Luka, Tržac, 15 farmi za tovnu proizvodnju u općini Cazin, farme za proizvodnju brojlerskog mesa Nepeke, Poljana 1 i 2, šest farmi za tov brojlera u Velikoj Kladuši i jedna u Bužimu, sortirnica jaja i dvije valionice jaja, Tvornica stočne hrane sa silosnim kapacitetima u Velikoj Kladuši...

Za cijenu od 100 maraka po objektu Agrokomerc se obavezao Čauševiću osigurati dobivanje svih potrebnih dozvola, kao i "korištenje svojih receptura i licenci koje su ranije korištene"( Član 2.3.), te korištenje Agrokomercovog "logotipa, kao i logotipa njegovih robnih marki na proizvodima i ambalaži, kao i korištenje istih u marketinsške i reklamne svrhe" (Član 2.4.).

Osim navedenog, za cijenu od 100 maraka, Agrokomerc će "dozvoliti Zakupcu da uradi određene popravke na objektima neophodne za normalno funkcioniranje prostora i opreme za šta će se ispostaviti ugovor ili fakture Zakupodavcu" (Član 2.6.).

No, uz pristanak na velikodušno plaćanje zakupnine od čak 100 maraka, Čaušević se obavezao primiti i po jednog i po radnika po objektu (i brojem: 1,5 radnika po objektu!), ali na određeno vrijeme (Član 3.2.).

Čudo bosanskog biznisa

No, čak ni ovo nije sve i pravi horor krije se u nastavku ugovora, pišu Bh dani.

U Članu 5.2. Agrokomerc je saglasan da Čauševićev Teloptic može u "zakupljenim prostorima izvršiti ulaganja u objekte, mehanizaciju, poljoprivredne mašine, transportna sredstva, opremu i ostalo što bude smatrao potrebnim". E, na osnovu onoga što Čaušević bude smatrao potrebnim, Agrokomerc daje pravo Telopticu da sve objekte stavi pod - hipoteku, kao zalog za vraćanje kredita koje će dobiti Čaušević. Prevedeno, ovo odgovara situaciji u kojoj bi stanodavac dozvolio svome stanaru da kao zalog za vraćanje njegovog, stanarevog, kredita - založi stan koji iznajmljuje!?

Ipak, i u ovako oštroj konkurenciji citiranih čudovišnih odredbi ovog ugovora vrhunac tek slijedi. Naime, iako Čaušević pristaje na zaključivanje važnosti ugovora do privatizacije Agrokomerca, direktor kombinata Čarkadžić prihvata i sljedeću obavezu: "Ulaganja koja Zakupac realizira u proizvodne objekte Zakupodavca, mehanizaciju, transportna sredstva i opremu će biti tretirana prilikom privatizacije, odnosno biti će izraženo u početnom bilansu preduzeća, pišu Bh Dani.

Ukoliko Zakupac ne bude privatizirao tehnoekonomsku cjelinu (koju obuhvata ovaj ugovor) iz nekih razloga, Zakupodavac će isplatiti Zakupcu uložena sredstva sa zateznom kamatom od dana ulaganja do isplate u skladu sa zakonom ili tu obavezu prenijeti na kupca u postupku privatizacije. Zakupodavac prihvata da Zakupac ima pravo prvenstva naplate po ovom stavu" (Član 5.4.).

Vjerovali ili ne, ovo znači sljedeće: Čaušević za potrebe svog biznisa, u cilju ostvarivanja profita za sebe, kupuje i ulaže u opremu i sredstva potrebna za proizvodnju u objektima koje iznajmljuje (ne zaboravimo, po cijeni od 100 maraka i zapošljavanje jednog i po radnika, na određeno vrijeme); pri tome pristaje na raskid ugovora ukoliko prije proteka roka od pet godina dođe do privatizacije Agrokomerca; međutim, iako se ugovorom ne navodi nikakvo prvenstvo Čauševića u privatizaciji Agrokomerca, niti on preuzima ikakve obaveze na ovom planu, Agrokomerc se obavezuje da će mu isplatiti sve troškove ulaganja u proizvodnju u iznajmljenim objektima i to uz plaćanje dodatnih zateznih kamata! I još se Čauševiću osigurava prioritetno naplaćivanje sredstava koje je uložio u vlastiti biznis, s pravom prvenstva čak i u odnosu na potraživanja radnika kombinata, banke, poreske obaveze, dugovanja fondu PIO FBiH...

A ko je predviđen za kupca Agrokomerca u budućoj privatizaciji, otkriva dio citiranog Člana 5.4., u kojem se navodi da će prethodne odredbe biti primijenjene ukoliko Čaušević, to jest "Zakupac ne bude privatizirao tehnoekonomsku cjelinu iz nekih razloga" (boldirao S.P.). I koji bi ozbiljan biznismen nakon ovakvog ugovora sa Čauševićem bio uopće zainteresiran za privatizaciju Agrokomerca?

Naravno, iako ovakav ugovor vrijeđa ne samo interese, već i inteligenciju svakog građanina Federacije BiH (osim Nedima Čauševića i onih koji su mu omogućili da ga sklopi), a posebno očajnih radnika i malih dioničara nekadašnjeg prehrambenog giganta, premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović je 17. augusta 2009. godine posjetio Agrokomerc u znak podrške "spasonosnom ugovoru". Činjenica da spas Agrokomerca premijer Mujezinović vidi u iznajmljivanju objekata uz kiriju od 100 maraka i Čauševićevo zapošljavanje po jednog i po radnika na određeno vrijeme, uz sve obaveze koje je prema Telopticu preuzeo kombinat, ne treba da čudi: u pratnji premijera bio je i njegov doskorašnji šef, notorni Ramiz Džaferović, direktor Razvojne banke FBiH, kojemu je Mujezinović doskora bio savjetnik. S obzirom na činjenicu da je upravo Džaferovićeva banka novcem građana Federacije uz minimalnu kamatu kreditirala građevinske investicije na sarajevskom Marijin Dvoru "nove generacije bošnjačkih biznismena" (Mustafa Cerić), realno je očekivati da će novim milionima ispratiti i novi Čauševićev biznis.

Majstorije Nedima Čauševića

E, moj Thomas, da si ovdje sada...

Iako ga prijatelji zovu Brko, jednom od najmoćnijih bošnjačkih tajkuna bolje bi pristajao nadimak Mačka: kao da ima devet života! Opsadu Sarajeva iskoristio je za u to vrijeme najprofitabilniji biznis - uvoz hrane u opkoljeni grad. Prilikom jednog od neuspješnih pokušaja obračuna ratnih vlasti s dobro organiziranim švercerima, Čaušević je nakratko i bez posljedica po biznis završio u zatvoru.

Nakon rata njegova firma Teloptic godinama je od BH Telecoma dobijala milionske ugovore za izvođenje radova u obnavljanju telefonske infrastrukture - ipak, do procesuiranja optužbi za namještanje unosnih poslova nikada nije došlo. Nakon kupovine Rapidove zgrade preko puta sarajevskog Sportskog centra Skenderija, Čaušević postaje prvo vlasnik parcele, a onda i poslovne zgrade u sarajevskom naselju Ciglane, te više poslovnih prostora.

Vlasnikom sarajevskog hotela Holiday Inn Čaušević je bio vrlo kratko: onoliko dana koliko je agilnom Thomasu Milleru, tadašnjem američkom ambasadoru u BiH, bilo potrebno da se uvjeri o kakvoj se pljački radi u potpisanom kupoprodajnom ugovoru kojim je Kantonalna agencija za privatizaciju Čauševića proglasila vlasnikom hotela. Naime, hotel koji je nekoliko godina kasnije prodat za preko 30 miliona maraka, Čaušević je kupio za par miliona tada bezvrijednih certifikata, pri čemu se u trenutku prodaje na računu Holiday Inna nalazilo preko šest miliona maraka!

No, Čaušević se nije predao: nakon toga je postao vlasnikom mljekare Milkos, punionice sokova Sinalco, vlasnikom velike građevinske parcele na sarajevskom Marijin Dvoru na kojoj je izgradio ogromni poslovno-stambeni kompleks. Na redu je, po svemu sudeći, i Agrokomerc, a, u međuvremenu, zajedno s kolegama Fahrudinom Radončićem, Edinom Arslanagićem, Nihadom Imamovićem, Alijom Budnjom..., kao ugledni član "nove generacije uspješnih bošnjačkih biznismena", od reisa Cerića je predstavljen i kao donator milion maraka za izgradnju Cerićeve rezidencije na sarajevskim Kovačima (mada nije poznato da je širokogrudno obećanje i ispunio).

Čauševićev Teleoptic utabanim stazama

Kako su Lijanovići ušli u Agrokomerc

"Potičem iz bogate seljačke obitelji. Imao sam velika imanja u Duvanjskoj općini, bavio sam se proizvodnjom i prodajom duhana, proizvodnjom i prodajom vina i rakije, stočarstvom i zemljoradnjom te sam time ostvario značajne prihode. Također izjavljujem da sam dana 16. 3. 2006. zaključio Ugovor o zajmu s Agrokomercom, te da sam novac po navedenom ugovoru uzeo iz kuće, budući da novac ne držim u banci jer živim u sredini koja nema vjere u banku, državne službe i samu državu, te da sam ga dana 20. 3. 2006. predao gospodinu Muji Milaku, direktoru Agrokomerca, u prostorijama Društva Lijanovići u Širokom Brijegu. Dana 19. 11. 2007. dao sam punomoć odvjetnici Mladenki Puljić iz Mostara da me zastupa u predmetu koji se vodi kod Općinskog suda u Velikoj Kladuši u postupku naplate potraživanja od dužnika Agrokomerc iz Velike Kladuše", izjavio je nadležnim inspektorima Stipe Ivanković Lijan, koji je potpisao pozajmicu Muji Milaku.

Prema Ivankovićevoj izjavi, on je 16. marta 2006. dao 500.000 KM tadašnjem direktoru kombinata Muji Milaku, no taj novac je na blagajnu Agrokomerca uplaćen tek 27. decembra 2006, i to bez potpisa polagača novca?! U nalazu Finansijske policije navodi se da je kao zalog za vraćanje ove pozajmice stavljen dio opreme Agrokomerca, odnosno Mesne industrije koja je izdata u zakup.

Kako pozajmica nije vraćena, Lijanovići su pokrenuli spor pred Općinskim sudom u Velikoj Kladuši. Odvjetnica Stipe Ivankovića Lijana Zdenka Šimunović navodi da je prvobitni datum vraćanja pozajmice bio 16. 9. 2006., a kasnije je dva puta prolongiran, zadnji put do 20. 9. 2007. Sve to vrijeme obračunavale su se kamate na posuđeni iznos koje su iznosile deset posto na godišnjem nivou. Kao zalog za vraćanje ove pozajmice, objašnjava Šimunovićka, dati su neki strojevi i ugovor o tome je zaključen kod notarke Nerbise Mržljak u Velikoj Kladuši 11. 7. 2007. i zalog je upisan u Registar zaloga pri Ministarstvu pravde. Vrijednost strojeva je procijenjena na 816.000 KM.

Saopćenje Odbora za spas Agrokomerca

Mujezinović podržava pljačkanje kombinata

Nakon posjete delegacije Vlade Federacije BiH i direktora Razvojne banke FBiH Ramiza Džaferovića, saopćenjem, koje donosimo u cijelosti, se oglasio Odbor za spas Agrokomerca

Premijer Vlade Federacije BiH još jednom je pokazao i dokazao kakvu je sudbinu namijenio Agrokomercu i njegovim radnicima. Prilikom posjete Velikoj Kladuši nije se udostojio obratiti radnicima Agrokomerca koji su to očekivali, a koji već mjesec dana štrajkuju, niti da održi sastanak s predstavnicima Općine Velika Kladuša i predstavnicima dioničara Agrokomerca koji su veoma bitan faktor za ukupno rješavanje pitanja Agrokomerca. Sve je ovo posljedica samo jednog pitanja, a to je da se radi o općini Velika Kladuša i njenim građanima koji su već duže vrijeme predmet opstrukcije aktuelne vlasti.

Premijer zanemaruje činjenicu da se imovina Agrokomerca nalazi najvećim dijelom na prostoru općine Velika Kladuša i da bez uključivanja lokalnih institucija, dioničara i institucije države, pitanje Agrokomerca ne može niti će se riješiti. Odnos predstavnika Vlade Federacije i novoimenovanog Menadžmenta i Uprave Agrokomerca naspram onih koji su najbitniji za rješavanje pitanja Agrokomerca je pokazao svoje pravo lice, pišu Bh dani.

Ali oni zaboravljaju na veoma bitne činjenice:

- Vlada Federacije svjesno čini poteze na štetu Agrokomerca i imovine Agrokomerca te zanemaruje činjenicu da u Agrokomercu postoji privatni dioničarski kapital i da se pitanje vlasništva utvrđuje na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu te se krše propisi ove države i zakoni koji reguliraju ova pitanja.
- Očigledan je odnos federalnog premijera prema radnicima i Sindikatu Agrokomerca kada se udostojio posjetiti jednu farmu kokošiju koja je u Agrokomercovim objektima u privatnom aranžmanu a ne posjetiti radnike koji štrajkuju već mjesec dana, a da ne govorimo o nastupu s pozicije moći i vlasti bez jednog otvorenog i jasnog razgovora s pripremljenim programom mjera i aktivnosti za rješavanje pitanja Agrokomerca. Sindikat i radnici su se bar udostojili i pripremili pa su ponudili Sporazum za rješavanje njihovih zahtjeva.

- Uprava, Menadžment, kao i Vlada Federacije, svjesno krše zakone i propise te se ponašaju kao da su iznad zakona jer si uzimaju pravo da kao pojedinci odlučuju i upravljaju ogromnim dioničkim i državnim kapitalom i da u ime države raspolažu po svom mišljenju i nahođenju s istim bez tijela koja propisuju zakoni, akta i propisi kao što su skupštine, domovi parlamenata i druga tijela.

- Vlada Federacije kao izvršna vlast, umjesto da se bavi izvršavanjem zaključaka Predstavničkog i Doma naroda kao zakonodavne vlasti, nastavlja da Agrokomerc vuče u dublji ponor u interesu privatnika i pojedinaca a ne Agrokomerca i radnika Agrokomerca kao i institucija BiH. Dokaz za to je sastav delegacije koja je prisustvovala sastanku a u njoj se nalaze "strateški partneri" za revitalizaciju Agrokomerca. Sve to ne bi bilo čudno da se ne radi o probranim i odabranim partnerima koji dobivaju imovinu vrijednu preko 100 miliona KM za nikakve pare, jer kako drugačije nazvati kada neko dobije na pladnju ono što je neko stvarao 40 i više godina kao da je njegovo, a koristi za svoje potrebe i svrhe?

Primjer za to je firma TELOPTIC iz Sarajeva koja dobiva za 100 KM po useljenom objektu: imovinu, recepture, licence, tehnologiju, brend i ime Agrokomerca, a sve to prikazuje kao revitalizaciju Agrokomerca. Sve bi to bilo u redu da se sav profit, prihod i ostalo prikazuje kao ulaganja u Agrokomerc a ne ulaganja u vlastitu proizvodnju iako je to sve u interesu Teloptica jer on ostvaruje svu dobit i korist a najmanje koristi od toga ima Agrokomerc. Dokaz za to je ugovor koji je više nego štetan za Agrokomerc i državu BiH jer bez transparentnog i javnog pristupa omogućava pojedincima da se bogate na račun privatne i državne imovine. Pod ovakvim uslovima ne bi bio problem naći ogroman broj strateških partnera u BiH i inostranstvu ili je ovo priprema velike privatizacije na mala vrata svojim odabranim "strateškim partnerima".

- Vlada Federacije, Uprava i Menadžment umjesto da se bave pitanjem podbilansnog stanja i potraživanja koja ima Agrokomerc po svim osnovama, spominju samo potraživanja koja Agrokomerc duguje, a niko se ne bavi pitanjem ko sve duguje Agrokomercu i po kojem osnovu te realnošću visine i osnove potraživanja (ugovori o zakupu, iznajmljivanju opreme, korištenju opreme bez ugovora i sl.). Primjer za to je i BOSNALIJEK iz Sarajeva koji je otjerao opremu prije desetak godina vrijednu više od 30 miliona maraka i istu koristi bez naknade. Kao što je poznato, takve opreme je poslije rata puno odvezeno iz Agrokomerca za privatna i pravna lica i ista nikad niti je plaćena niti je vršena naknada za korištenja iste. To se odnosi i na ratna potraživanja Agrokomerca, logističke podrške u odbrani BiH kao i sva druga potraživanja koja ima Agrokomerc po svim osnovama.

- Mala privatizacija je još jedna od kriminalnih aktivnosti koju želi da provede Uprava i Menadžment Agrokomerca jer, kao što je poznato, u prijašnjoj maloj privatizaciji je prodano 76 objekata i radnici Agrokomerca nisu imali nikakve koristi od iste. Podjela na tehnološke cjeline ima samo za cilj da se lakše imovina Agrokomerca podijeli određenim interesnim pojedincima i grupama a ne revitalizaciju proizvodnje i spašavanje Agrokomerca.

- Interesantno je da je u Predstavničkom domu i Domu naroda postignut politički konsenzus SDA i DNZ-a, a premijer kao kadar stranke koja je podržala zaključke iste krši, a to je očigledno kada se vide kakvi su njegovi stavovi oko Strateškog tima, a zna se da je zaključak Predstavničkog doma koji se odnosi na Strateški tim usvojen na inicijativu poslanika SDA.

- Još uvijek se na sudovima BiH na svim nivoima i na međunarodnom sudu u Strasbourgu vode sudski sporovi koje Vlada Federacije uporno zanemaruje a znamo da su presude i procedure koje se sprovode obavezne po presudama i zakonima. Problem su sudska izvršenja i sprovođenje već usvojenih presuda i presuda koje će se tek donijeti te se zanemaruje činjenica da se sudske presude moraju sprovesti ukoliko želimo pravnu državu.

- Planovi koje ima Uprava i Menadžment o imovini Agrokomerca van države Bosne i Hercegovine nisu u interesu države BiH niti dioničara i radnika Agrokomerca jer do sada vlasti Federacije niti Uprava i Menadžment nisu pokrenuli ništa da se ta imovina zaštiti i stavi u funkciju interesa dioničara i radnika Agrokomerca, već je predmet daljnjih kriminalnih radnji, prodaja i privatizacije kojom bi oni upravljali.
- Ukoliko Vlada ima iskrenu namjeru da riješi pitanje Agrokomerca, iskreno bi pristupila sprovođenju zaključaka Predstavničkog doma i Doma naroda a oni su, kao što je poznato, sljedeći:

Dom naroda Parlamenta Federacije:

- Traži se od svih institucija ove zemlje da zaustave sve radnje i aktivnosti vezane za imovinu Agrokomerca u BiH i u inostranstvu.

- Traži se od Federalnog tužiteljstva da istraži i procesuira sve učesnike "kriminala i pljačke" učinjenih u preduzeću Agrokomerc od 1995. godine do danas.

- Traži se, to jest urgira, da se domaći sudovi očituju o zahtjevu za privremenom mjerom koju su u tužbenom zahtjevu tražili dioničari Agrokomerca i Udruženje nezaposlenih dioničara.

- Traži se da Vlada Federacije BiH "hitno" sačini program uvezivanja staža radnicima Agrokomerca i isplatu zaostalih plaća.

- Traži se da hitno Vlada Federacije preduzme sve mjere u pogledu dokazivanja zloupotrebe položaja imenovanih direktora, koji su zadužili poduzeće bez saglasnosti, no i kao neovlašteni dali suglasnost na upis hipoteka.

n Traži se da Vlada FBiH sačini detaljnu informaciju o stanju u Agrokomercu s prijedlogom mjera.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije

n Daje se podrška Strateškom timu formiranom od strane Vlade Federacije s premijerom Vlade na čelu, s tim da novi premijer nastavi rad umjesto bivšeg premijera.

n Zadužuje se Vlada Federacije BiH da putem Federalnog pravobranilaštva izvrši reviziju svih izdanih hipoteka i ugovora o zakupu koje je izdala Uprava Agrokomerca d.d.

n Zadužuje se Vlada FBiH da hitno sačini cjelovit program mjera za izmirenje obaveza prema radnicima Agrokomerca po svim osnovama (uvezivanje radnog staža, isplata zaostalih plaća, zdravstvenog osiguranja i dr.).

n Zadužuje se Vlada Federacije BiH da putem Strateškog tima najkasnije u roku od 60 dana izradi i uputi u parlamentarnu proceduru zakon o Agrokomercu, a s ciljem sistematskog rješavanja problema u Agrokomercu, zaštite državne imovine i pokretanja proizvodnje.

Prema navedenom, može se vidjeti šta je bila obaveza Vlade a šta je učinjeno.

- Prema svim međunarodnim normama i standardima Vlada Federacije, Uprava i Menadžment, umjesto da se, kao prvo, bave identifikacijom stanja u Agrokomercu, analizom njegove snage i mogućnosti, kao i slabostima i preprekama za njegovo rješavanje te donošenjem jasno definiranih strateških ciljeva, prioriteta mjera i aktivnosti, oni nude ad hoc rješenja koja ne vode ukupnom rješavanju pitanja Agrokomerca već samo pospješuju daljnje uništavanje i kriminal u Agrokomercu.

- Na kraju, bitno je naglasiti da se pitanje Agrokomerca ne može niti će se riješiti ukoliko se u njegovo rješavanje ne uključi lokalna zajednica - Općina, dioničari, Sindikat, radnici Agrokomerca i država kojoj bi trebao biti cilj stavljanje ovog resursa u interese države a ne pojedinaca, pišu Bh Dani.

[hik--meta]

predvidjam babino pridruzivanje radoncicevoj stranci i njihovu veliku pobjedu na sljedecim izborima.

[-LIBERO-]

Hoce li mu biti omogucen politicki angazman?

[JoseMujica]

pa koliko koljača i izdajnika slobodno hoda Bosnom...ovaj je barem odležao svoje...što se mene tiče nek radi šta hoće

[domaci.ba]

predvidjam babino pridruzivanje radoncicevoj stranci i njihovu veliku pobjedu na sljedecim izborima.

Taj sBB je svakako otpad na politickoj sceni,ali si mucn'o glOvom.Pomisljam da pocnem klanjat svaki vakat moleci da se ovo tvoje ne obistini.

[hercegovac_pravi]

Hoce li mu biti omogucen politicki angazman?

Neće jer nema zakonske osnove za takvo nešto.

[Bosnolog]

Abdic kao velikosrpska sluga i ubica mnogih krajiskih sinova koji je duzan mnogima objasnjenje za njihove zivote zbog toga, stoga mu ne vidim sigurnu buducnost u BiH a posebno politicko angazovanje sto bi bilo ruganje BiH koju je izdao i prodao kada je bilo najteze,....

[vox-populi]

Da li je on odlezao kaznu za neki kriminal u Hrvatskoj ili za zlocine u proslom ratu?

Ako je odsluzio kaznu za zlocine, onda ne vidim problem njegovog vracanja u BiH, pa cak i bavljenja politikom.

[Hemel]

Znaci moglo bi sta biti i od Agrokomerca.

Da, pod uslovom da vrati sve ono sto je opljackao i iznio iz Agrokomerca.

[hercegovac_pravi]

Da li je on odlezao kaznu za neki kriminal u Hrvatskoj ili za zlocine u proslom ratu?

Ako je odsluzio kaznu za zlocine, onda ne vidim problem njegovog vracanja u BiH, pa cak i bavljenja politikom.

Mislim da je zakonski zabranjeno bavljenje i učešće u političkom životu zemlje ljudima koji su osuđeni za ratne zločine.

[Been]

Vidim da je ovdje opasno počelo, a barate se netačnim informacijama..

Za početak,

Odlukom Visokog predstavnika osobama koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine u BiH zabranjeno je bavljenje politkom, kandidiranje na izborima, obavljanje bilo kakvih funkcija itd. itd. Drugo, Agrokomerc se više ne može spasiti jer je na snazi 16 - ogodišnja pljačka tog privrednog giganta i najveće prehrambene industrije u jugoistočnoj Evropi od strane raznih torbara i mešetara koji su prodali mašine i pogone koje su radnici ( milom ili silom ) kupovali odvajajući od svoje mjesečna plate. Pa šta vi mislite, je li u interesu Hrvatske da Agrokomerc stane na svoje noge i da se, umjesto, 500 tegljača sedmično, u BiH uveze 50 tegljača sa prehrambenim artiklima ? Mislite li da je nekom u interesu da se stopa nezaposlenosti u Krajini ponovnim pokretanjem Agrokomerca vrati na 9 % sa sadašnjih 42 % ? Ipak, ne vjerujem da Agrokomercu može pomoći ni Abdić jer će njegov povratak u Krajinu samo odmaknuti pažnju javnosti sa bitnih stvari na njegov ratni neugled i nečasnu ulogu koju je odigrao.

Na stranu sva politička i ratna uloga Abdića koji je za mene ratni zločinac kao i svaki drugi.

[vox-populi]

Da li je on odlezao kaznu za neki kriminal u Hrvatskoj ili za zlocine u proslom ratu?

Ako je odsluzio kaznu za zlocine, onda ne vidim problem njegovog vracanja u BiH, pa cak i bavljenja politikom.

Mislim da je zakonski zabranjeno bavljenje i učešće u političkom životu zemlje ljudima koji su osuđeni za ratne zločine.

Eto onda rijesen i taj problem. Ako je odsluzio kaznu za zlocine, svoj dug je otplatio. Politikom se nece baviti, prema tome treba ga ostaviti na miru,

[NightSkyWalker]

Babo vec ima svoju stranku DNZ.

Bice zanimljivo ga vidjeti u politici i sta ce pricati.

[vox-populi]

Babo vec ima svoju stranku DNZ.

Bice zanimljivo ga vidjeti u politici i sta ce pricati.

Jel ti citas sta se na temi pise ili samo procitas naslov i udaris Reply?

[NightSkyWalker]

Babo vec ima svoju stranku DNZ.

Bice zanimljivo ga vidjeti u politici i sta ce pricati.

Jel ti citas sta se na temi pise ili samo procitas naslov i udaris Reply?

Pa mozda nece imati zvanicnu poziciju, ali je li ti stvarno mislis da nece imati utizaja u politici i barem u svojoj stranci.

[panorama]

Babo vec ima svoju stranku DNZ.

Bice zanimljivo ga vidjeti u politici i sta ce pricati.

O tome koliki ce on politički utjecaj imati znat ce se kad se vrati u Kladušu odnosno koliki će ga broj ljudi dočekati.

[Been]

Babo vec ima svoju stranku DNZ.

Bice zanimljivo ga vidjeti u politici i sta ce pricati.

Jel ti citas sta se na temi pise ili samo procitas naslov i udaris Reply?

Pa mozda nece imati zvanicnu poziciju, ali je li ti stvarno mislis da nece imati utizaja u politici i barem u svojoj stranci.

Misliš li da dosad nije imao ?

[vox-populi]

Pa mozda nece imati zvanicnu poziciju, ali je li ti stvarno mislis da nece imati utizaja u politici i barem u svojoj stranci.

Normalno da ce imati uticaja u svojoj stranci, ja mislim i presudnog. Ali ga sigurno necemo gledati u parlamentima niti cemo ga slusati na skupovima jer to mu je zabranjeno. Kao privatnom gradjaninu mu nije zabranjeno da se u kafani ili u svom stanu sastaje sa kim hoce i prica o cemu hoce.

Nije ovdje samo pitanje Abdica. Vrlo brzo dolazi vrijeme kada ce osudjeni radni zlocinci poceti izlaziti na slobodu. Pitanje je kako reagovati i sta uraditi. Jer, sta god da su te osobe ucinile, odsluzile su kaznu i svoj dug platile. Ja ih sigurno necu docekati rasirenih ruku ali sam protiv nekog sikaniranja, prozivanja i slicno.

[BiH-x]

Nije ovdje samo pitanje Abdica. Vrlo brzo dolazi vrijeme kada ce osudjeni radni zlocinci poceti izlaziti na slobodu. Pitanje je kako reagovati i sta uraditi. Jer, sta god da su te osobe ucinile, odsluzile su kaznu i svoj dug platile. Ja ih sigurno necu docekati rasirenih ruku ali sam protiv nekog sikaniranja, prozivanja i slicno.

Reci to njihovim zrtvama

[vox-populi]

Reci to njihovim zrtvama

Izgubljeni zivoti se nazalost nikada nece vratiti. Kako god da se zlocinci kazne, porodicama zrtava je to mala ili nikakva utjeha. To je meni i vise nego jasno. Ali osim ako ne predlazes da se ubistvo kaznjava smrcu, ne vidim drugi nacin osim onoga sto sam ranije rekao. Fikret Abdic i njemu slicni su zlocinci koji su optuzeni i osudjeni. Pravedno ili ne je van naseg uticaja. Nakon odsluzene kaze ne vidim poentu u daljem sikaniranju, progonu, prozivanju. To je samo moje misljenje, ne zelim time nikoga uvrijediti, izvinjavam se ako sam to ipak uradio,

[Been]

Nije ovdje samo pitanje Abdica. Vrlo brzo dolazi vrijeme kada ce osudjeni radni zlocinci poceti izlaziti na slobodu. Pitanje je kako reagovati i sta uraditi. Jer, sta god da su te osobe ucinile, odsluzile su kaznu i svoj dug platile. Ja ih sigurno necu docekati rasirenih ruku ali sam protiv nekog sikaniranja, prozivanja i slicno.

Reci to njihovim zrtvama

Vrtimo se u krug !

[drenmajster]

Mislim da svako po odsluzenju kazne ima puno gradjansko pravo (smatra se slobodnim gradjaninom) slobode govora i politickog udruzivanja.Mada nisam siguran dal li je tako i u slucaju krivicnih djela ratnog zlocina jer se radi o specificnim situacijala gdje se ne primjenjuju standardne pravne norme;U svakom slucaju vjerujem da ce vise djelovati u okviru stranke DNZ neformalno ali drzati konce u svojim rukama i naravno pokusati da nesto uradi sa Agrokomercom.
To mu je i inace zivotna preokupacija.Ima nesto drugo sto me interesuje-njegove verzije dogadjanja 1992-1995(svakako da ce se i on nalagati ko niko ali su i ovi kontra njega lagali svih ovih godina).Ako ga starost i smrt ne preduhitre,moze biti i malo interesantnih dogadjanja na politickoj sceni.

[BiH-x]

Reci to njihovim zrtvama

Izgubljeni zivoti se nazalost nikada nece vratiti. Kako god da se zlocinci kazne, porodicama zrtava je to mala ili nikakva utjeha. To je meni i vise nego jasno. Ali osim ako ne predlazes da se ubistvo kaznjava smrcu, ne vidim drugi nacin osim onoga sto sam ranije rekao. Fikret Abdic i njemu slicni su zlocinci koji su optuzeni i osudjeni. Pravedno ili ne je van naseg uticaja. Nakon odsluzene kaze ne vidim poentu u daljem sikaniranju, progonu, prozivanju. To je samo moje misljenje, ne zelim time nikoga uvrijediti, izvinjavam se ako sam to ipak uradio,

Ko je ovdje spomenuo smrtnu kaznu, progonu i slicno osim tebe? Ja jednostavno ne mislim da su ratni zlocinci "svoj dug platili" time sto su proveli neko vrijeme u zatvoru. Pa zaboga, ne radi se o obicnim lopovima nego (cesto) o koljacima zena, djece i staraca. Njihova imena ce uvijek biti ukaljana; zato im je i zabranjeno bavljenje politikom (iako ti se s time ne slazes )