http://www.e-novine.com/entertainment/e ... aroda.htmlPredsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će, ukoliko Bošnjački klub u Vijeću naroda nastavi blokadu odluka entitetskog parlamenta, biti razmatrana promjena Ustava RS, kojom će to vijeće biti ukinuto
Dodik je, gostujući na Radio-televiziji Republike Srpske, pojasnio da će, u slučaju da Klub Bošnjaka nastavi da poseže za mehanizmom zaštite nacionalnog vitalnog interesa u Vijeću naroda RS i stavlja veto, kao što je učinio prilikom izbora nove entitetske Vlade, biti predložene ustavne promjene u kojima će Vijeće naroda biti izbačeno iz Ustava RS. Prema njegovim riječima, o predloženim ustavnim promjenama se, na taj način ne bi izjašnjavala Narodna skupština RS, na čiju odluku bi bošnjački Klub mogao da stavi veto, već bi o njima odluku donosili građani RS na referendumu.
Podsjetimo, početkom godine Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republika Srpske pokrenuo je pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa na izbor premijera i nove Vlade RS-a jer se nije poštovalo pravo zastupljenosti konstitutivnih naroda jer trenutno nijednu od šest funkcija na koja se vrše imenovanja u RS-u ne zauzimaju Bošnjaci iako je po Ustavu predviđeno da se ravnopravno dijele između konstitutivnih naroda.
Dodik ukida Vijece Naroda
-
klixober
- Posts: 5743
- Joined: 20/09/2006 14:12
#1 Dodik ukida Vijece Naroda
Sta ucniti ukoliko stvarno ukine Vijece Naroda RS? To je fakticki ukidanje konstitutivnosti bosnjackog i hrvatskog naroda u tom entitetu.Da li su u OHR-u svjesni kako se igraju sa vatrom tako sto Dodika ne sankcionisu...
- muha_sa
- Posts: 141220
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
#2 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
prvo da vidimo šta s Bregom i njegovim povratkom u SA.
sad ozbiljno.
može mu se pored ovog i ovakvih.
Bakir Izetbegović
"Obilježavanje Dana RS nije uvredljivo za Bošnjake"
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović smatra da obilježavanje 9. januara - Dana Republike Srpske nije uvredljivo za Bošnjake, ali da Bošnjaci, kako kaže, ne vole što je BiH podijeljena i da imaju pravo da stvari vide tako kako ih vide.
Bakir Izetbegović"Nama lično nije pri srcu RS, niti podijeljenost BiH, niti to što Bošnjaka nema u tom dijelu BiH kako ih je bilo prije rata. To nas morate razumjeti, ali poštujemo Dejtonski sporazum, svoje komšije i ljude koji žive zajedno sa nama u ovoj državi, želimo im svako dobro, prije svega mir, stabilnost i više posla", rekao je Izetbegović novinarima na sinoćnjem božićnom prijemu u Sarajevu kod mitroplita dabrobosanskog Nikolaja.
Izetbegović je ocijenio da će 2011. godina biti dobra godina, bolja od prethodne, i pored toga što je počela loše, sa određenim tenzijama.
On je poželio svim građanima BiH i Republike Srpske dobru i bolju 2011. godinu, a pravoslavcima u BiH i širom svijeta sretan Božić
sad ozbiljno.
može mu se pored ovog i ovakvih.
Bakir Izetbegović
"Obilježavanje Dana RS nije uvredljivo za Bošnjake"
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović smatra da obilježavanje 9. januara - Dana Republike Srpske nije uvredljivo za Bošnjake, ali da Bošnjaci, kako kaže, ne vole što je BiH podijeljena i da imaju pravo da stvari vide tako kako ih vide.
Bakir Izetbegović"Nama lično nije pri srcu RS, niti podijeljenost BiH, niti to što Bošnjaka nema u tom dijelu BiH kako ih je bilo prije rata. To nas morate razumjeti, ali poštujemo Dejtonski sporazum, svoje komšije i ljude koji žive zajedno sa nama u ovoj državi, želimo im svako dobro, prije svega mir, stabilnost i više posla", rekao je Izetbegović novinarima na sinoćnjem božićnom prijemu u Sarajevu kod mitroplita dabrobosanskog Nikolaja.
Izetbegović je ocijenio da će 2011. godina biti dobra godina, bolja od prethodne, i pored toga što je počela loše, sa određenim tenzijama.
On je poželio svim građanima BiH i Republike Srpske dobru i bolju 2011. godinu, a pravoslavcima u BiH i širom svijeta sretan Božić
- nosara
- Posts: 22696
- Joined: 30/03/2005 12:10
- Location: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
#3 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
On ima pravo pustat balone...komeba wrote:Sta ucniti ukoliko stvarno ukine Vijece Naroda RS? To je fakticki ukidanje konstitutivnosti bosnjackog i hrvatskog naroda u tom entitetu.Da li su u OHR-u svjesni kako se igraju sa vatrom tako sto Dodika ne sankcionisu...http://www.e-novine.com/entertainment/e ... aroda.htmlPredsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će, ukoliko Bošnjački klub u Vijeću naroda nastavi blokadu odluka entitetskog parlamenta, biti razmatrana promjena Ustava RS, kojom će to vijeće biti ukinuto
Dodik je, gostujući na Radio-televiziji Republike Srpske, pojasnio da će, u slučaju da Klub Bošnjaka nastavi da poseže za mehanizmom zaštite nacionalnog vitalnog interesa u Vijeću naroda RS i stavlja veto, kao što je učinio prilikom izbora nove entitetske Vlade, biti predložene ustavne promjene u kojima će Vijeće naroda biti izbačeno iz Ustava RS. Prema njegovim riječima, o predloženim ustavnim promjenama se, na taj način ne bi izjašnjavala Narodna skupština RS, na čiju odluku bi bošnjački Klub mogao da stavi veto, već bi o njima odluku donosili građani RS na referendumu.
Podsjetimo, početkom godine Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republika Srpske pokrenuo je pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa na izbor premijera i nove Vlade RS-a jer se nije poštovalo pravo zastupljenosti konstitutivnih naroda jer trenutno nijednu od šest funkcija na koja se vrše imenovanja u RS-u ne zauzimaju Bošnjaci iako je po Ustavu predviđeno da se ravnopravno dijele između konstitutivnih naroda.
- slobodni armirach
- Posts: 5588
- Joined: 22/06/2010 17:17
- Location: Administrativni Centar Kantona 4
#4 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
sta je on sve izjavljivao odnosno izvaljivao?
- osa
- Posts: 10669
- Joined: 16/03/2007 14:08
#5 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
ako imaju politički kapacitet, da to naprave i ako to bude sukladno ustavu, ne vidim kako ih se može spriječiti, nije moralno bilo ni izabrati komšića pa mnogi rekoše, da je po zakonu, jes, ali......
taj potez svakao bi dodatno narušio odnose u bih koji ni ovako nisu blistavi, zato treba pametno promišljati svaki politički potez na svim razinama, a ne se razmetati izjava, "ili platforma ili ništa", jer moglo bi stvarno biti ništa....
taj potez svakao bi dodatno narušio odnose u bih koji ni ovako nisu blistavi, zato treba pametno promišljati svaki politički potez na svim razinama, a ne se razmetati izjava, "ili platforma ili ništa", jer moglo bi stvarno biti ništa....
-
klixober
- Posts: 5743
- Joined: 20/09/2006 14:12
#6 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Ja sam svjestan da je ovo samo ispipavanje terena za buducnost,medutim pitam...koji mehanizmi postoje da se sprijeci ukidanje Vijeca Naroda i konstitutivnosti bosnjackog i hrvatskog naroda u RS? Ustavni sud BiH bi takvu odluku proglasio neustavnom,ali obzirom da Dodik ne priznaje ni ustavni sud,sta raditi?slobodni armirach wrote:sta je on sve izjavljivao odnosno izvaljivao?
- muha_sa
- Posts: 141220
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
#7 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
ko li su sudije ustavnog sudakomeba wrote:Ja sam svjestan da je ovo samo ispipavanje terena za buducnost,medutim pitam...koji mehanizmi postoje da se sprijeci ukidanje Vijeca Naroda i konstitutivnosti bosnjackog i hrvatskog naroda u RS? Ustavni sud BiH bi takvu odluku proglasio neustavnom,ali obzirom da Dodik ne priznaje ni ustavni sud,sta raditi?slobodni armirach wrote:sta je on sve izjavljivao odnosno izvaljivao?
-da li su podobni ili sposobni
- nosara
- Posts: 22696
- Joined: 30/03/2005 12:10
- Location: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
#8 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
On sad ima cistu situaciju, rs ima kakvu-takvu legitimnost i on uspijeva pronaci partnera za razgovor o nekim bitnim stvarima... U slucaju dramaticnog zaokreta i izlaska izvan okvira ustava, pa zna se kako se ustav cuva, postoje medjunarodni faktori, a i gradjani bi morali, konacno, preuzet odgovornost...komeba wrote:Ja sam svjestan da je ovo samo ispipavanje terena za buducnost,medutim pitam...koji mehanizmi postoje da se sprijeci ukidanje Vijeca Naroda i konstitutivnosti bosnjackog i hrvatskog naroda u RS? Ustavni sud BiH bi takvu odluku proglasio neustavnom,ali obzirom da Dodik ne priznaje ni ustavni sud,sta raditi?slobodni armirach wrote:sta je on sve izjavljivao odnosno izvaljivao?
Sve dramaticne odluke rs vode homogenizaciji na drugoj strani... Dobro je da je poceo panicit, znaci da mu je problem blokada vlade, a to govori da su bez love... Nervoza usljed probavnih smetnji...
- mO k3
- Posts: 34082
- Joined: 23/09/2009 14:16
- Location: https://youtu.be/xk7QKTXQGbg
#9 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
da li su sposobni to vise nije pitanje... stvar koja vise nije vazna u nasem drustvu ...radi se da li su podobnimuha_sa wrote:ko li su sudije ustavnog sudakomeba wrote:Ja sam svjestan da je ovo samo ispipavanje terena za buducnost,medutim pitam...koji mehanizmi postoje da se sprijeci ukidanje Vijeca Naroda i konstitutivnosti bosnjackog i hrvatskog naroda u RS? Ustavni sud BiH bi takvu odluku proglasio neustavnom,ali obzirom da Dodik ne priznaje ni ustavni sud,sta raditi?slobodni armirach wrote:sta je on sve izjavljivao odnosno izvaljivao?![]()
-da li su podobni ili sposobni
-
popajic
- Posts: 5738
- Joined: 16/07/2007 09:55
- Location: Sarajevo
#10 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Pa, sam Dodo rece da bi u ovom slucaju moralo doci do izmjene ustava i da bi se onda GRADJANI RS-a referendumom izjasnjavali o eventualnim ustavnim promjenama.osa wrote:ako imaju politički kapacitet, da to naprave i ako to bude sukladno ustavu, ne vidim kako ih se može spriječiti, nije moralno bilo ni izabrati komšića pa mnogi rekoše, da je po zakonu, jes, ali......
taj potez svakao bi dodatno narušio odnose u bih koji ni ovako nisu blistavi, zato treba pametno promišljati svaki politički potez na svim razinama, a ne se razmetati izjava, "ili platforma ili ništa", jer moglo bi stvarno biti ništa....
Ako ne vidis kako bi ih se u toj nakani moglo zaustaviti, drzavim da isto mislis o eventualnoj promjeni ustava na drzavnom nivou ?
Referendum , izjasnjavanje GRADJANA BIH - pa kom obojci kom opanci. Sve demokratski i po zakonu
- muha_sa
- Posts: 141220
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
#11 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Ženski Dr.Med wrote: da li su sposobni to vise nije pitanje... stvar koja vise nije vazna u nasem drustvu ...radi se da li su podobni

- kajdara
- Posts: 203
- Joined: 11/06/2010 15:12
#12 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
"GOVOR MRŽNJE I ZLOČIN MRŽNJE
I. GOVOR MRŽNJE
OPŠTI OSVRT
«Govor mržnje» ili se najopštije može definisati kao izražavanje koje sadrži poruke mržnje ili neptrpeljivosti prema nekoj rasnoj, nacionalnoj, etničkoj ili verskoj grupi ili njenim pripadnicima. U poslednje vreme, govor mržnje obuhvata i govor koji je usmeren u cilju proizvođenja mržnje i netrpeljivosti prema polu i seksualnoj opredeljenosti, a sve češće ovaj pojam obuhvata i netrpeljivost prema različitom političkom i drugom mišljenju kao i nacionalnom i društvenom poreklu.
Suštinska pretnja izražavanju mišljenja sa elementima govora mržnje je u tome što poruka koja se ovakvim izražavanjem šalje građanima, ima za cilj da izazove određene negativne posledice po određeno lice odnosno grupu lica u zavisnosti od njegovog/njihovog ličnog svojstva ili pripadnosti određenoj grupi. što se može manifestovati kroz:
1) stvaranje prezira prema određenom licu ili grupi;
2) stvaranje negativnog stereotipa prema određenom licu odnosnu grupi;
3) podsticanje diskriminacije i neprijateljstva;
4) osudu okoline prema određenom licu ili grupi;
5) izazivanje osećanja nesigurnosti i straha kod određenog lica/ili pripadnika određene grupe;
6) nanošenje fizičkih i psihičkih bolova određenom licu odnosno pripadniku određene grupe;
7) upućivanje pretnji određenom licu odnosno grupi;
podsticanje i izazivanje nasilje prema određenom licu ili grupi;
9) stvaranje osećaja kod velikog dela građana da je takvo ponašanje prema određenom licu/grupi društveno poželjno i opravdano;
10) izazivanje osećaja kod širokog kruga građana da će takvo ponašanje biti tolerisano, i neće biti predmet odgovornosti.
Govor mržnje, pokazali su i ratovi na prostorima bivše Jugoslavije, jeste snažno sredstvo za podsticanje linča, dikriminacije, nasilja, neprijateljstava i svirepog ponašanja, ratnih zločina i drugih anticivilizacijskih tekovina i stereotipa koji su osnov krivičnog dela ZLOČINA MRŽNJE, o kome će kasnije biti reči.
Lično svojstvo određenog lica odnosno pripadnost određenoj ranjivoj grupi je od suštinskog značaja za određivanje pojma govora mrženje. Poruka izražena u govoru mržnje usmerena je uvek na lično svojstvo ili sspecifičnosti svojstva ugružene grupe. Ta lična svojstva su:1) rasa; 2) nacionalna ili etnička pripadnost; 3) veroispovest; 4) jezik; 5) pol; 6) seksualna opredeljenost; 7) političko i drugo mišljenje i uverenje;
društveno poreklo; 9) drugo lično svojstvo.
MEĐUNARODNI DOKUMENTI
1. UJEDINJENE NACIJE
U svim međunarodnim dokumentima koji govore o ljudskim pravima i slobodama, a samim tim i o potrebi borbe protiv rasizma i rasne diskriminacije govori se i o potrebi sprečavanja “govora mržnje”, jer “govor mržnje” podstiče, opravdava ili veliča diskriminaciju na osnovu rase, etničke, polne, verske, jezičke ili neke druge razlike.
1) Povelja Ujedinjenih nacija, usvojena 1945. godine, u tački (c) člana 55. obavezuje sve članice na "poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlikovanja rase, pola, jezika ili vere".
2) Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN u članovima 1. i 2. svim ljudima jamči slobodu i jednakost u dostojanstvu i pravima, bez obzira na "bilo kakvu razliku kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vera, političko ili neko drugo opredjeljenje, nacionalno ili društveno poreklo, vlasništvo, rođenje ili neki drugi status".
3) Pakt o građanskim i političkim pravima. Države danas imaju i zakonsku obavezu da sankcionišu govor mržnje što proizilazi iz međunarodnim standarda ljudskih prava, pre svega člana 20. st. 2 Pakta o građanskim i političkim pravima (1966) u kome se kaže: «Zakonom će se zabraniti svako zagovaranje nacionalne, rasne ili verske mržnje koje predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje. U Opštem komentaru br. 11. koji se odnosi na članak 20. Pakta dodatno se pojašnjava da "član 20. može potpuno stupiti na snagu samo ako postoji (nacionalni) zakon iz kojeg je očito da su opisana propaganda i zagovaranje u suprotnosti sa javnom politikom, i ako postoje prikladne mere sankcioniranja u slučaju kršenja tog zakona" (CCPR General comment 11. 29/07/83.).
4) Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Osnovni dokument UN u borbi protiv rasizma i diskriminacije je Međunarodna konvecnija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1965) kojom je između ostalog utvrđeno:“ Države članice osuđuju svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili grupe lice izvesne boje ili izvesnog etičkog porekla ili koje žele da opravdaju ili podrže svaki oblik rasne mržnje i diskriminacije. One se obavezuju da bez odlaganja usvoje pozitivne mere koje imaju za cilj da ukinu svako podsticanje na takvu diskriminaciju, ili na svako delo diskriminacije naročito se obavezuju: 1) da utvrde kao krivično delo svako širenje ideja zasnovanih na superiornosti ili rasnoj mržnji, svako podsticanje na rasnu diskriminaciju, kao i sva dela nasilja, ili izazivanja na takva nasilja, uperena protiv svih rasa ili pomoći rasističkim aktivnostima, podrazumevajući tu i njihovo finansiranje; 2) da izjave da su nezakonite i da zabrane organizacije i aktivnosti organizovane propagande i svaku drugu vrstu propagandnih aktivnosti koji podstiču na rasnu diskriminaciju i koji je pomažu, kao i da izjave da je učešće u ovim organizacijama ili u njihovim aktivnostima kažnjivo delo; 3) da ne dozvole javnim vlastima niti javnim nacionalnim ili lokalnim ustanovama da podstiču na rasnu diskriminaciju ili da je pomažu. U sklopu pozitivnih antidiskriminaciskih mera, države članice moraju putem sudova i drugih državnih institucija osigurati odštetu osobama koje su oštećene rasnom diskriminacijom (član 6.), dok obrazovne, informativne i kulturne institucije trebaju poduzeti mere za borbu protiv predrasuda i promovisati razumievanje, toleranciju i prijateljstvo među narodima i rasnim i etničkim grupama (član 7.). Ove su mere detaljno razrađene u UNESCO-voj Deklaraciji o rasi i rasnim predrasudama iz 1978. godine.
5) Osim ovim dokumentima, koji imaju obavezujuću pravnu snagu za države koje su ih ratifikovale, pa i za Srbiju, postoje i drugi dokumenti UN različite pravne snage koji se odnose na sprečavanje diskriminacije, kao na primer Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, verskim i jezičnim manjinama, Deklaracija o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije na temelju religije ili vere, Principi UN o starijim licima, Deklaracija o pravima mentalno zaostalih osoba, Deklaracija o pravima invalida, Konvencija o statusu izbeglica i dr.
2. SAVET EVROPE
1) Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda usvojena u Rimu 1950. godine, osnvni je dokument Saveta Evrope kojim se zabranjuje diskriminacija. Konkretno, član 14. Evropske konvencije predviđa da se ...“uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Konvenciji obezbeđuje bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, veroispovest, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno poreko, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje ili drugi status. Protokolom 12. Evropske konvencije usvojenim 2000. godine, članice su dodatno potvrdile potrebu “sveopšte zabrane diskriminacije”, a naročito od strane organa javnih vlasti. Srbija je 2004. godine, ratifikovala Evropsku konvenciju i Protokol i oni su postali sastavni deo sadašnjeg unutrašnjeg pravnog porekta Republike Srbije.
2) Na samitu šefova država i vlada država članica Saveta Evrope, koji je održan u Beču oktobra 1993. godine, izražena je zabrinutost zbog ponovnog oživljavanja rasizma, ksenofobije i antisemitizma, razvoja klime netolerancije, porasta nasilja, naročito protiv migranata i osoba imigracionog porela, kao i razvoja novih vidova ksenofobije u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma. Šefovi država smatrali su da te manifestacije ugrožavaju demokratsko društvo i njegove osnovne vredosti, te je na Bečkom samitu usvojen i Plan akcije za borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. Jedan od sektora na koji se ovaj Plan odnosio je i sektor medija. U članu 5 Plana, od medija se zahateva da verno i odgovorno izveštavaju i komentrišu o aktima rasizma i netolerancije, kao i da nastave da razvijaju profesionalne i etičke kodekse koje odražavaju ove zahteve. Već u decembru 2004. godine u Pragu, na IV evropskoj ministarskoj konferenciji o politici MAS-MEDIJA OSUĐENI SU svi oblici izražavanja koji raspiruju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i sve oblike netolerancije, jer oni potkopavaju demokratsku sigurnost, kulturnu povezanost i pluralizam.
3) Preporuka R (97) 20 državama članicama o govoru mržnje definiše govor mržnje kao svaki oblik izražavanja koji šire, raspiruju, podstiču ili pravdaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući tu i netolerantnost izraženu u formi agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminacije i neprijateljstava protiv manjina, migranata i osoba sa imigrantskim poreklom. Preporuka naročito nalaže da vlade država članica treba da uspostave i održavaju celovit pravni okvir koji se sastoji od građanskih, krivičnih i upravnih pravnih odredbama o govoru mržnje, koji omogućuju državnim i sudskim vlastima da u svim slučajevima usklade poštovanje slobode s poštovanjem ljudskog dostojanstva i zaštite ugleda prava drugih. U tom cilju, vlade država članica treba da razmotre načine i sredstva kako bi:... na listu mogućih krivičnih sankcija za govor mržnje dodale i nalog za obavljanje društveno korisnog rada; povećale mogućnost za borbu protiv govora mrženje kroz građansko pravo dozvoljavajući zainteresnovanim nevladinim organizacijama da podnose građanske tužbem omogućavajući odštetu žrtvama govora mržnje i omogućavajući sudske odluke koje žrtvama daju pravo na odgovor ili nalažu ispravke. (NAČELO 2). Preporuka nalaže da vlade države članica kao i organi uprave na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, ali i državni službenici, imaju posebnu odgovornost da se naročito u medijima uzdrže od izjava koje mogu da se shvate kao govor mržnje ili kao govor koji bi mogao da proizvede efeke opravdavanja, širenja ili podsticanja rasne mržnje, ksenofobije i ostalih oblika diskriminacije zasnovane na netolernciji (NAČELO 1).
4) Preporuka Komiteta ministara Saveta Evrope R (97) 21 o medijima i promovisanju kulture tolerancije predviđa da problem netolerancije zahteva razmatranje kako u javnosti, tako i unutar medijskih kuća. Iskustvo profesionalnih medijskih krugova pokazuje da bi bilo korisno da medijske kuće razmisle o: izveštavanju zasnovanom na činjenicama i istinitim podacima o rasizmu i netoleranciji; opreznom izveštavaju kada je reč o napetosti među zajednicama; izbegavaju pogrdne stereotipe opisivanja pripadnika kulturnih, etničkih ili verskih zajednica u svojim publikacijama i programima; skreću pažnju javnom mnjenju na zla netolerancije; osporavaju pretpostavke koje su sadržane u netolerantnim primedbama sagovornika prilikom intervjua, izveštajima, diskusionim programima i dr.
PREPORUKE I SMERNICE EVROPSKE KOMISIJE
PROTIV RASIZMA I NETOLERANCIJE (ECRI)
Evropska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije Saveta Evrope osnovana je 22. marta 1994. godine, s ciljem suzbijanja rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije koji ugrožavaju ljudska prava i demokratske vrednosti u Evropi. Analizirajući stanje u državama članicama Saveta Evrope, ECRI donosi preporuke kojima je cilj revizija zakonodavstva članica, te njihove politike i drugih mera za borbu protiv rasizma. Osim analize stanja u državama članicama putem periodičnih izvještaja koje su države dužne podneti ECRI-ju, ova organizacija donosi opšte preporuke koje se odnose na različite pojave rasizma i primere netolerancije, kao što su opšte preporuke o diskriminaciji Roma i Muslimana, širenju rasističkih sadržaja putem Interneta, saveti za zakonodavna tela država članica, preporuka o "govoru mržnje" o kojoj je već bilo reči, itd. Preporuke, naravno, nisu obavezujuće, ali se u državama članicama ozbiljno razmatraju i uglavnom sprovode u delo.
Tako na primjer Opšta preporuka 2. savetuje članicama da uspostave specijalizovana tela za borbu protiv rasizma i diskriminacije na državnom nivou. Takva tela za sada imaju Belgija, Danska, Finska, Mađarska, Holandija, Norveška, Švedska, Švajcarska i Velika Britanija. Ta tela su parlamentarni odbori, vladini uredi, ombudsmani, komisije, parlamentarni poverenici, koji se na državnom nivou bave monitoringom i sprečavanjem diskriminacije, pomaganjem žrtvama diskriminacije, nadgledanjem sprovođenja nacionalnih zakona, te borbom protiv predrasuda putem edukativnih mera i medija (ECRI: Good Practices: Specialized bodies to combat racism, xenophobia, antisemitism and intolerance at national level, Strasbourg, April 1999).
Takođe preporuka 7. iz decembra 2002. o nacionalnom zakonodavstvu za borbu protiv rasizma i diskriminacije daje smernice državama članicama koje uopšte nemaju, ili imaju manjkave zakone za borbu protiv rasizma. Daju se definicije rasizma, direktne i indirektne diskriminacije, te predloge promena ustava, građanskog i upravnog prava i krivičnog zakona. Kao najvažnije odredbe krivičnog zakona preporuka spominje: zabranu javnog pozivanja na mržnju, nasilje i diskriminaciju, te pretnje; javno podržavanje ideologija o superiornosti, odnosno inferiornosti na osnovu rase, jezika, boje kože, religije, nacionalnosti ili etničkog porekla; javno negiranje, omalovažavanje, opravdavanje genocida, zločina protiv čovečnosti, te ratnih zločina; javno distribuiranje svih vrsta rasističkog materijala; rasističke grupe, te rasnu diskriminaciju prilikom obavljanja javne dužnosti ili na poslu (ECRI General Policy Recommendation No. 7 on national legislation to combat racism and racial discrimination, Strasbourg, February 2003).
3. MEĐUNARODNE SUDSKE INSTANCE
Statutima ad hoc Međunarodnih krivičnih sudova za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Ruandu (MKSR), kao i Statutom stalnog Međunarodnog krivičnog suda (MKS) takođe se predviđa zakonsko kažnjavanje podsticanja – uključujući i verbalnog, na neki od zločina nad kojima sudovi imaju nadležnost. Tako se u članu 4. Statuta MKSJ-a krivičnim djelom smatra "direktno i javno poticanje na delo genocida", dok Statut MKS-a individualnom kaznenom odgovornošću smatra svako "naređivanje, olakšavanje, nagovaranje ili podsticanje na (takav) zločin koji se dogodio ili je bio planiran" (člana 25.). Članom 2. Statuta suda za Ruandu krivčnim delom smatra se i svako "direktno i javno pozivanje na genocid". Vodeći se ovom odredbom ovaj sud je po prvi put nakon suđenja za nacističke ratne zločine u Nirbergu osudio “govor mržnje” kao ratni zločin, kada su dva radijska i jednog novinskog urednika osudili na doživotni zatvor jer su putem svojih medija svakodnevno podsticali na genocid.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu također može, na osnovu zabrane diskriminacije sadržanoj u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnvonih sloboda procesuirati "govor mržnje" kao oblik rasne diskriminacije." (Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, 2007)
U Prilog:
Stoga - u skladu sa: "2. Savjet poziva Komisiju da na odgovarajući način obilježi godišnjicu u Srebrenici i Potočarima prihvatajući prijedlog Parlamenta da se u cijeloj Evropskoj uniji 11. jul proglasi danom sjećanja na genocid u Srebrenici, te poziva da to učine i sve države zapadnog Balkana."
Petnaest godina nakon Srebrenice, u BiH se i dalje mogu prepoznati faze genocida, počev od klasifikacije pa do poricanja koje vodi ponavljanju. Gospodin Dodik u RS još negira da je ono što se dogodilo u Srebrenici genocid. Jedna od stvari koju smo kao naučnici proučavali jesu efekti poricanja i istina je da je poricanje najbolji prethodnik budućih genocida. Poricanje nakon genocida znači da imate tri puta veću šansu da se u tom istom društvu genocid ponovi (Gregory Stanton, "Genocide Watch", 2010).
1) USTAV Bosne i Hercegovine: "Međunarodni standardi. Prava i slobode određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom."
(2) Presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija, u kojoj stoji i sljedeće: " Sud je, također, ponovo naglasio da je razlikovanje po osnovu nečijeg etničkog porijekla posebno težak oblik rasne diskriminacije koja zahtijeva naročitu pažnju i angažiranje državnih oragana u njenom sprečavanju."
Zaključak: Ako nije očekivati od koalicionih partnera Milorada Dodika da reagiraju, očekivati je da reagira OHR & SREU, s obzirom da Milorad Dodik satanizira upravo temeljne principe UN i EU. Naravno, prethodno podrazumijeva i obavezu čovjeka da to otvoreno, uporno i nedvojbeno zahtijeva od OHR & SREU, a što istovremeno čini i podršku OHR & SREU.
I. GOVOR MRŽNJE
OPŠTI OSVRT
«Govor mržnje» ili se najopštije može definisati kao izražavanje koje sadrži poruke mržnje ili neptrpeljivosti prema nekoj rasnoj, nacionalnoj, etničkoj ili verskoj grupi ili njenim pripadnicima. U poslednje vreme, govor mržnje obuhvata i govor koji je usmeren u cilju proizvođenja mržnje i netrpeljivosti prema polu i seksualnoj opredeljenosti, a sve češće ovaj pojam obuhvata i netrpeljivost prema različitom političkom i drugom mišljenju kao i nacionalnom i društvenom poreklu.
Suštinska pretnja izražavanju mišljenja sa elementima govora mržnje je u tome što poruka koja se ovakvim izražavanjem šalje građanima, ima za cilj da izazove određene negativne posledice po određeno lice odnosno grupu lica u zavisnosti od njegovog/njihovog ličnog svojstva ili pripadnosti određenoj grupi. što se može manifestovati kroz:
1) stvaranje prezira prema određenom licu ili grupi;
2) stvaranje negativnog stereotipa prema određenom licu odnosnu grupi;
3) podsticanje diskriminacije i neprijateljstva;
4) osudu okoline prema određenom licu ili grupi;
5) izazivanje osećanja nesigurnosti i straha kod određenog lica/ili pripadnika određene grupe;
6) nanošenje fizičkih i psihičkih bolova određenom licu odnosno pripadniku određene grupe;
7) upućivanje pretnji određenom licu odnosno grupi;
9) stvaranje osećaja kod velikog dela građana da je takvo ponašanje prema određenom licu/grupi društveno poželjno i opravdano;
10) izazivanje osećaja kod širokog kruga građana da će takvo ponašanje biti tolerisano, i neće biti predmet odgovornosti.
Govor mržnje, pokazali su i ratovi na prostorima bivše Jugoslavije, jeste snažno sredstvo za podsticanje linča, dikriminacije, nasilja, neprijateljstava i svirepog ponašanja, ratnih zločina i drugih anticivilizacijskih tekovina i stereotipa koji su osnov krivičnog dela ZLOČINA MRŽNJE, o kome će kasnije biti reči.
Lično svojstvo određenog lica odnosno pripadnost određenoj ranjivoj grupi je od suštinskog značaja za određivanje pojma govora mrženje. Poruka izražena u govoru mržnje usmerena je uvek na lično svojstvo ili sspecifičnosti svojstva ugružene grupe. Ta lična svojstva su:1) rasa; 2) nacionalna ili etnička pripadnost; 3) veroispovest; 4) jezik; 5) pol; 6) seksualna opredeljenost; 7) političko i drugo mišljenje i uverenje;
MEĐUNARODNI DOKUMENTI
1. UJEDINJENE NACIJE
U svim međunarodnim dokumentima koji govore o ljudskim pravima i slobodama, a samim tim i o potrebi borbe protiv rasizma i rasne diskriminacije govori se i o potrebi sprečavanja “govora mržnje”, jer “govor mržnje” podstiče, opravdava ili veliča diskriminaciju na osnovu rase, etničke, polne, verske, jezičke ili neke druge razlike.
1) Povelja Ujedinjenih nacija, usvojena 1945. godine, u tački (c) člana 55. obavezuje sve članice na "poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlikovanja rase, pola, jezika ili vere".
2) Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN u članovima 1. i 2. svim ljudima jamči slobodu i jednakost u dostojanstvu i pravima, bez obzira na "bilo kakvu razliku kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vera, političko ili neko drugo opredjeljenje, nacionalno ili društveno poreklo, vlasništvo, rođenje ili neki drugi status".
3) Pakt o građanskim i političkim pravima. Države danas imaju i zakonsku obavezu da sankcionišu govor mržnje što proizilazi iz međunarodnim standarda ljudskih prava, pre svega člana 20. st. 2 Pakta o građanskim i političkim pravima (1966) u kome se kaže: «Zakonom će se zabraniti svako zagovaranje nacionalne, rasne ili verske mržnje koje predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje. U Opštem komentaru br. 11. koji se odnosi na članak 20. Pakta dodatno se pojašnjava da "član 20. može potpuno stupiti na snagu samo ako postoji (nacionalni) zakon iz kojeg je očito da su opisana propaganda i zagovaranje u suprotnosti sa javnom politikom, i ako postoje prikladne mere sankcioniranja u slučaju kršenja tog zakona" (CCPR General comment 11. 29/07/83.).
4) Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Osnovni dokument UN u borbi protiv rasizma i diskriminacije je Međunarodna konvecnija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1965) kojom je između ostalog utvrđeno:“ Države članice osuđuju svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili grupe lice izvesne boje ili izvesnog etičkog porekla ili koje žele da opravdaju ili podrže svaki oblik rasne mržnje i diskriminacije. One se obavezuju da bez odlaganja usvoje pozitivne mere koje imaju za cilj da ukinu svako podsticanje na takvu diskriminaciju, ili na svako delo diskriminacije naročito se obavezuju: 1) da utvrde kao krivično delo svako širenje ideja zasnovanih na superiornosti ili rasnoj mržnji, svako podsticanje na rasnu diskriminaciju, kao i sva dela nasilja, ili izazivanja na takva nasilja, uperena protiv svih rasa ili pomoći rasističkim aktivnostima, podrazumevajući tu i njihovo finansiranje; 2) da izjave da su nezakonite i da zabrane organizacije i aktivnosti organizovane propagande i svaku drugu vrstu propagandnih aktivnosti koji podstiču na rasnu diskriminaciju i koji je pomažu, kao i da izjave da je učešće u ovim organizacijama ili u njihovim aktivnostima kažnjivo delo; 3) da ne dozvole javnim vlastima niti javnim nacionalnim ili lokalnim ustanovama da podstiču na rasnu diskriminaciju ili da je pomažu. U sklopu pozitivnih antidiskriminaciskih mera, države članice moraju putem sudova i drugih državnih institucija osigurati odštetu osobama koje su oštećene rasnom diskriminacijom (član 6.), dok obrazovne, informativne i kulturne institucije trebaju poduzeti mere za borbu protiv predrasuda i promovisati razumievanje, toleranciju i prijateljstvo među narodima i rasnim i etničkim grupama (član 7.). Ove su mere detaljno razrađene u UNESCO-voj Deklaraciji o rasi i rasnim predrasudama iz 1978. godine.
5) Osim ovim dokumentima, koji imaju obavezujuću pravnu snagu za države koje su ih ratifikovale, pa i za Srbiju, postoje i drugi dokumenti UN različite pravne snage koji se odnose na sprečavanje diskriminacije, kao na primer Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, verskim i jezičnim manjinama, Deklaracija o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije na temelju religije ili vere, Principi UN o starijim licima, Deklaracija o pravima mentalno zaostalih osoba, Deklaracija o pravima invalida, Konvencija o statusu izbeglica i dr.
2. SAVET EVROPE
1) Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda usvojena u Rimu 1950. godine, osnvni je dokument Saveta Evrope kojim se zabranjuje diskriminacija. Konkretno, član 14. Evropske konvencije predviđa da se ...“uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Konvenciji obezbeđuje bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, veroispovest, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno poreko, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje ili drugi status. Protokolom 12. Evropske konvencije usvojenim 2000. godine, članice su dodatno potvrdile potrebu “sveopšte zabrane diskriminacije”, a naročito od strane organa javnih vlasti. Srbija je 2004. godine, ratifikovala Evropsku konvenciju i Protokol i oni su postali sastavni deo sadašnjeg unutrašnjeg pravnog porekta Republike Srbije.
2) Na samitu šefova država i vlada država članica Saveta Evrope, koji je održan u Beču oktobra 1993. godine, izražena je zabrinutost zbog ponovnog oživljavanja rasizma, ksenofobije i antisemitizma, razvoja klime netolerancije, porasta nasilja, naročito protiv migranata i osoba imigracionog porela, kao i razvoja novih vidova ksenofobije u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma. Šefovi država smatrali su da te manifestacije ugrožavaju demokratsko društvo i njegove osnovne vredosti, te je na Bečkom samitu usvojen i Plan akcije za borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. Jedan od sektora na koji se ovaj Plan odnosio je i sektor medija. U članu 5 Plana, od medija se zahateva da verno i odgovorno izveštavaju i komentrišu o aktima rasizma i netolerancije, kao i da nastave da razvijaju profesionalne i etičke kodekse koje odražavaju ove zahteve. Već u decembru 2004. godine u Pragu, na IV evropskoj ministarskoj konferenciji o politici MAS-MEDIJA OSUĐENI SU svi oblici izražavanja koji raspiruju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i sve oblike netolerancije, jer oni potkopavaju demokratsku sigurnost, kulturnu povezanost i pluralizam.
3) Preporuka R (97) 20 državama članicama o govoru mržnje definiše govor mržnje kao svaki oblik izražavanja koji šire, raspiruju, podstiču ili pravdaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući tu i netolerantnost izraženu u formi agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminacije i neprijateljstava protiv manjina, migranata i osoba sa imigrantskim poreklom. Preporuka naročito nalaže da vlade država članica treba da uspostave i održavaju celovit pravni okvir koji se sastoji od građanskih, krivičnih i upravnih pravnih odredbama o govoru mržnje, koji omogućuju državnim i sudskim vlastima da u svim slučajevima usklade poštovanje slobode s poštovanjem ljudskog dostojanstva i zaštite ugleda prava drugih. U tom cilju, vlade država članica treba da razmotre načine i sredstva kako bi:... na listu mogućih krivičnih sankcija za govor mržnje dodale i nalog za obavljanje društveno korisnog rada; povećale mogućnost za borbu protiv govora mrženje kroz građansko pravo dozvoljavajući zainteresnovanim nevladinim organizacijama da podnose građanske tužbem omogućavajući odštetu žrtvama govora mržnje i omogućavajući sudske odluke koje žrtvama daju pravo na odgovor ili nalažu ispravke. (NAČELO 2). Preporuka nalaže da vlade države članica kao i organi uprave na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, ali i državni službenici, imaju posebnu odgovornost da se naročito u medijima uzdrže od izjava koje mogu da se shvate kao govor mržnje ili kao govor koji bi mogao da proizvede efeke opravdavanja, širenja ili podsticanja rasne mržnje, ksenofobije i ostalih oblika diskriminacije zasnovane na netolernciji (NAČELO 1).
4) Preporuka Komiteta ministara Saveta Evrope R (97) 21 o medijima i promovisanju kulture tolerancije predviđa da problem netolerancije zahteva razmatranje kako u javnosti, tako i unutar medijskih kuća. Iskustvo profesionalnih medijskih krugova pokazuje da bi bilo korisno da medijske kuće razmisle o: izveštavanju zasnovanom na činjenicama i istinitim podacima o rasizmu i netoleranciji; opreznom izveštavaju kada je reč o napetosti među zajednicama; izbegavaju pogrdne stereotipe opisivanja pripadnika kulturnih, etničkih ili verskih zajednica u svojim publikacijama i programima; skreću pažnju javnom mnjenju na zla netolerancije; osporavaju pretpostavke koje su sadržane u netolerantnim primedbama sagovornika prilikom intervjua, izveštajima, diskusionim programima i dr.
PREPORUKE I SMERNICE EVROPSKE KOMISIJE
PROTIV RASIZMA I NETOLERANCIJE (ECRI)
Evropska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije Saveta Evrope osnovana je 22. marta 1994. godine, s ciljem suzbijanja rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije koji ugrožavaju ljudska prava i demokratske vrednosti u Evropi. Analizirajući stanje u državama članicama Saveta Evrope, ECRI donosi preporuke kojima je cilj revizija zakonodavstva članica, te njihove politike i drugih mera za borbu protiv rasizma. Osim analize stanja u državama članicama putem periodičnih izvještaja koje su države dužne podneti ECRI-ju, ova organizacija donosi opšte preporuke koje se odnose na različite pojave rasizma i primere netolerancije, kao što su opšte preporuke o diskriminaciji Roma i Muslimana, širenju rasističkih sadržaja putem Interneta, saveti za zakonodavna tela država članica, preporuka o "govoru mržnje" o kojoj je već bilo reči, itd. Preporuke, naravno, nisu obavezujuće, ali se u državama članicama ozbiljno razmatraju i uglavnom sprovode u delo.
Tako na primjer Opšta preporuka 2. savetuje članicama da uspostave specijalizovana tela za borbu protiv rasizma i diskriminacije na državnom nivou. Takva tela za sada imaju Belgija, Danska, Finska, Mađarska, Holandija, Norveška, Švedska, Švajcarska i Velika Britanija. Ta tela su parlamentarni odbori, vladini uredi, ombudsmani, komisije, parlamentarni poverenici, koji se na državnom nivou bave monitoringom i sprečavanjem diskriminacije, pomaganjem žrtvama diskriminacije, nadgledanjem sprovođenja nacionalnih zakona, te borbom protiv predrasuda putem edukativnih mera i medija (ECRI: Good Practices: Specialized bodies to combat racism, xenophobia, antisemitism and intolerance at national level, Strasbourg, April 1999).
Takođe preporuka 7. iz decembra 2002. o nacionalnom zakonodavstvu za borbu protiv rasizma i diskriminacije daje smernice državama članicama koje uopšte nemaju, ili imaju manjkave zakone za borbu protiv rasizma. Daju se definicije rasizma, direktne i indirektne diskriminacije, te predloge promena ustava, građanskog i upravnog prava i krivičnog zakona. Kao najvažnije odredbe krivičnog zakona preporuka spominje: zabranu javnog pozivanja na mržnju, nasilje i diskriminaciju, te pretnje; javno podržavanje ideologija o superiornosti, odnosno inferiornosti na osnovu rase, jezika, boje kože, religije, nacionalnosti ili etničkog porekla; javno negiranje, omalovažavanje, opravdavanje genocida, zločina protiv čovečnosti, te ratnih zločina; javno distribuiranje svih vrsta rasističkog materijala; rasističke grupe, te rasnu diskriminaciju prilikom obavljanja javne dužnosti ili na poslu (ECRI General Policy Recommendation No. 7 on national legislation to combat racism and racial discrimination, Strasbourg, February 2003).
3. MEĐUNARODNE SUDSKE INSTANCE
Statutima ad hoc Međunarodnih krivičnih sudova za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Ruandu (MKSR), kao i Statutom stalnog Međunarodnog krivičnog suda (MKS) takođe se predviđa zakonsko kažnjavanje podsticanja – uključujući i verbalnog, na neki od zločina nad kojima sudovi imaju nadležnost. Tako se u članu 4. Statuta MKSJ-a krivičnim djelom smatra "direktno i javno poticanje na delo genocida", dok Statut MKS-a individualnom kaznenom odgovornošću smatra svako "naređivanje, olakšavanje, nagovaranje ili podsticanje na (takav) zločin koji se dogodio ili je bio planiran" (člana 25.). Članom 2. Statuta suda za Ruandu krivčnim delom smatra se i svako "direktno i javno pozivanje na genocid". Vodeći se ovom odredbom ovaj sud je po prvi put nakon suđenja za nacističke ratne zločine u Nirbergu osudio “govor mržnje” kao ratni zločin, kada su dva radijska i jednog novinskog urednika osudili na doživotni zatvor jer su putem svojih medija svakodnevno podsticali na genocid.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu također može, na osnovu zabrane diskriminacije sadržanoj u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnvonih sloboda procesuirati "govor mržnje" kao oblik rasne diskriminacije." (Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, 2007)
U Prilog:
Stoga - u skladu sa: "2. Savjet poziva Komisiju da na odgovarajući način obilježi godišnjicu u Srebrenici i Potočarima prihvatajući prijedlog Parlamenta da se u cijeloj Evropskoj uniji 11. jul proglasi danom sjećanja na genocid u Srebrenici, te poziva da to učine i sve države zapadnog Balkana."
Petnaest godina nakon Srebrenice, u BiH se i dalje mogu prepoznati faze genocida, počev od klasifikacije pa do poricanja koje vodi ponavljanju. Gospodin Dodik u RS još negira da je ono što se dogodilo u Srebrenici genocid. Jedna od stvari koju smo kao naučnici proučavali jesu efekti poricanja i istina je da je poricanje najbolji prethodnik budućih genocida. Poricanje nakon genocida znači da imate tri puta veću šansu da se u tom istom društvu genocid ponovi (Gregory Stanton, "Genocide Watch", 2010).
1) USTAV Bosne i Hercegovine: "Međunarodni standardi. Prava i slobode određeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom."
(2) Presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija, u kojoj stoji i sljedeće: " Sud je, također, ponovo naglasio da je razlikovanje po osnovu nečijeg etničkog porijekla posebno težak oblik rasne diskriminacije koja zahtijeva naročitu pažnju i angažiranje državnih oragana u njenom sprečavanju."
Zaključak: Ako nije očekivati od koalicionih partnera Milorada Dodika da reagiraju, očekivati je da reagira OHR & SREU, s obzirom da Milorad Dodik satanizira upravo temeljne principe UN i EU. Naravno, prethodno podrazumijeva i obavezu čovjeka da to otvoreno, uporno i nedvojbeno zahtijeva od OHR & SREU, a što istovremeno čini i podršku OHR & SREU.
- nosara
- Posts: 22696
- Joined: 30/03/2005 12:10
- Location: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
#13 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
popajic wrote:Pa, sam Dodo rece da bi u ovom slucaju moralo doci do izmjene ustava i da bi se onda GRADJANI RS-a referendumom izjasnjavali o eventualnim ustavnim promjenama.osa wrote:ako imaju politički kapacitet, da to naprave i ako to bude sukladno ustavu, ne vidim kako ih se može spriječiti, nije moralno bilo ni izabrati komšića pa mnogi rekoše, da je po zakonu, jes, ali......
taj potez svakao bi dodatno narušio odnose u bih koji ni ovako nisu blistavi, zato treba pametno promišljati svaki politički potez na svim razinama, a ne se razmetati izjava, "ili platforma ili ništa", jer moglo bi stvarno biti ništa....
Ako ne vidis kako bi ih se u toj nakani moglo zaustaviti, drzavim da isto mislis o eventualnoj promjeni ustava na drzavnom nivou ?
Referendum , izjasnjavanje GRADJANA BIH - pa kom obojci kom opanci. Sve demokratski i po zakonu
-
popajic
- Posts: 5738
- Joined: 16/07/2007 09:55
- Location: Sarajevo
#14 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
E, moj muha...razglabat cemo mi danima o Josipu, Bregi , Breni i inim...reagovat cemo na Dodine baljezgarije ( mada nije nemoguce da prestanu biti samo baljezgarije! ) ,a o babinom malom cemo manjemuha_sa wrote:prvo da vidimo šta s Bregom i njegovim povratkom u SA.
sad ozbiljno.
može mu se pored ovog i ovakvih.
Bakir Izetbegović
"Obilježavanje Dana RS nije uvredljivo za Bošnjake"
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović smatra da obilježavanje 9. januara - Dana Republike Srpske nije uvredljivo za Bošnjake, ali da Bošnjaci, kako kaže, ne vole što je BiH podijeljena i da imaju pravo da stvari vide tako kako ih vide.
Bakir Izetbegović"Nama lično nije pri srcu RS, niti podijeljenost BiH, niti to što Bošnjaka nema u tom dijelu BiH kako ih je bilo prije rata. To nas morate razumjeti, ali poštujemo Dejtonski sporazum, svoje komšije i ljude koji žive zajedno sa nama u ovoj državi, želimo im svako dobro, prije svega mir, stabilnost i više posla", rekao je Izetbegović novinarima
na sinoćnjem božićnom prijemu u Sarajevu kod mitroplita dabrobosanskog Nikolaja.
Izetbegović je ocijenio da će 2011. godina biti dobra godina, bolja od prethodne, i pored toga što je počela loše, sa određenim tenzijama.
On je poželio svim građanima BiH i Republike Srpske dobru i bolju 2011. godinu, a pravoslavcima u BiH i širom svijeta sretan Božić
Coek je predcjednik , coek tvrdi i u nase ime da dan RS-a nije uvredljiv ....povracina
- SiSaJuMe
- Posts: 983
- Joined: 27/10/2005 12:24
#15 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Mic po mic,,,. realizacija genocidne u skoroj buducnosti,
- no_pasaran
- Posts: 804
- Joined: 30/01/2010 19:34
#16 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Ma ne treba mu uopšte pridavati pažnju. To je ono što njega hrani. Ne mojte misliti da Dodik ne sjedne za komp i ne ode na temu Milorad Dodik pa se smije koliko "balije" pričaju o njemu.
Pa vidite li koliko se uspaničio što mu niko iz Sarajeva ne kontrira na njegovu šuplju. Pas koji laje ne ujeda.
Ako šta pokuša ima sud, ako je sudski uredu onda nikom ništa, ako nije a on i dalje nastavi onda ima policija, ako neće policija ima vojska, ako neće vojska onda nema Dejtona i biće rat, i tačka. Nije to mnogo komplikovano, samo mu ne treba pridavati pažnju. Ne smije nam biti važno to koliko je govno Dodik posrao, koje je boje i šta je u njemu.
Kako će se on sada pravdati pred četnicima silnim kada on viče i urla (definitivno nikada više nije srao kontra države) a nema mu odgovora na šuplju, i onda polahko ispuhuje ta njegova priča, on onda pokušava još glasnije urlati, i opet ispuhuje. A odavde se ne urla nego se strpljivo radi (daj ovo na sud, ovo blokiraj, ovdje povuci pitanje prava, sve po ustavu ali dovoljno da se uhvati za glavu).
Tu se gube svi njegovi šupljaci i u vremenu kada dugovi kucaju na vrata budžeta on će se morati pozabaviti platama, penzijama, poslovima, kriminalcima,... Što znači pa-pa SNSD, i to već na opštinskim izborima
Pa vidite li koliko se uspaničio što mu niko iz Sarajeva ne kontrira na njegovu šuplju. Pas koji laje ne ujeda.
Ako šta pokuša ima sud, ako je sudski uredu onda nikom ništa, ako nije a on i dalje nastavi onda ima policija, ako neće policija ima vojska, ako neće vojska onda nema Dejtona i biće rat, i tačka. Nije to mnogo komplikovano, samo mu ne treba pridavati pažnju. Ne smije nam biti važno to koliko je govno Dodik posrao, koje je boje i šta je u njemu.
Kako će se on sada pravdati pred četnicima silnim kada on viče i urla (definitivno nikada više nije srao kontra države) a nema mu odgovora na šuplju, i onda polahko ispuhuje ta njegova priča, on onda pokušava još glasnije urlati, i opet ispuhuje. A odavde se ne urla nego se strpljivo radi (daj ovo na sud, ovo blokiraj, ovdje povuci pitanje prava, sve po ustavu ali dovoljno da se uhvati za glavu).
Tu se gube svi njegovi šupljaci i u vremenu kada dugovi kucaju na vrata budžeta on će se morati pozabaviti platama, penzijama, poslovima, kriminalcima,... Što znači pa-pa SNSD, i to već na opštinskim izborima
-
elSaik
- Posts: 11916
- Joined: 27/03/2007 16:49
- Location: 8. krug pakla
#17 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Ništa od ovoga.
- Komrad
- Posts: 3884
- Joined: 05/09/2010 21:03
- Location: Republika Bosna
#18 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Jel to ja sad nisam moralann zato sto sam glasao za Komsica?osa wrote:ako imaju politički kapacitet, da to naprave i ako to bude sukladno ustavu, ne vidim kako ih se može spriječiti, nije moralno bilo ni izabrati komšića pa mnogi rekoše, da je po zakonu, jes, ali......
taj potez svakao bi dodatno narušio odnose u bih koji ni ovako nisu blistavi, zato treba pametno promišljati svaki politički potez na svim razinama, a ne se razmetati izjava, "ili platforma ili ništa", jer moglo bi stvarno biti ništa....
-
klixober
- Posts: 5743
- Joined: 20/09/2006 14:12
#19 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Mene ovo zanima.Sta ako u ustavnom sudu sjede Dodikove i Coviceve sudije? Ne znam da li je trenutno takav slucaj,ali zamislimo neki buduci scenarij u kojem su u ustavni sud postavljene sudije kao predstavnici naroda(2 SNSD-a,dva HDZ-a).Ako se ne varam,strane sudije vise nece biti u ustavnom sudu(ili vec nisu?) tako da Dodik i Dovic mogu pogurati sta hoce u ustavnom sudu.no_pasaran wrote:Ma ne treba mu uopšte pridavati pažnju. To je ono što njega hrani. Ne mojte misliti da Dodik ne sjedne za komp i ne ode na temu Milorad Dodik pa se smije koliko "balije" pričaju o njemu.
Pa vidite li koliko se uspaničio što mu niko iz Sarajeva ne kontrira na njegovu šuplju. Pas koji laje ne ujeda.
Ako šta pokuša ima sud, ako je sudski uredu onda nikom ništa, ako nije a on i dalje nastavi onda ima policija, ako neće policija ima vojska, ako neće vojska onda nema Dejtona i biće rat, i tačka. Nije to mnogo komplikovano, samo mu ne treba pridavati pažnju. Ne smije nam biti važno to koliko je govno Dodik posrao, koje je boje i šta je u njemu.
Kako će se on sada pravdati pred četnicima silnim kada on viče i urla (definitivno nikada više nije srao kontra države) a nema mu odgovora na šuplju, i onda polahko ispuhuje ta njegova priča, on onda pokušava još glasnije urlati, i opet ispuhuje. A odavde se ne urla nego se strpljivo radi (daj ovo na sud, ovo blokiraj, ovdje povuci pitanje prava, sve po ustavu ali dovoljno da se uhvati za glavu).
Tu se gube svi njegovi šupljaci i u vremenu kada dugovi kucaju na vrata budžeta on će se morati pozabaviti platama, penzijama, poslovima, kriminalcima,... Što znači pa-pa SNSD, i to već na opštinskim izborima
Znamo da Covica apsolutno nije briga za konstitutivnost hrvatskog naroda u RS i sta ako ustavni sud donese odluku da je u skladu sa ustavom da Dodik ukine Vijece naroda?(a samim tim i konstitutivnost 3 naroda u tom entitetu..)
-
niiip
- Posts: 73
- Joined: 09/02/2009 11:25
- Location: Gradacac
#20 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Pa ljudi dodik otvori temu na SA-X pa cita vashe komentare, da bi se educirao sta moze da ucini a sta ne moze po ustavu 
-
elSaik
- Posts: 11916
- Joined: 27/03/2007 16:49
- Location: 8. krug pakla
#21 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
@komeba - Zamijenio si Ustavni sud BiH sa Ustavnim sudom RS. U prvom sjede po dvojica iz svakog naroda + 3 stranih. USRS, koji će i odlučivati o ukidanju Vijeća naroda, njega čini 9 sudija, od toga najmanje po dvojica iz svakog naroda plus 1 iz reda ostalih.
- zemomak
- Posts: 1686
- Joined: 30/08/2008 14:47
#22 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
standardno dodikovo laprdanje, ništa novo...njemu ništa drugo ne ostaje nego da rat započne 
- Been
- Posts: 1001
- Joined: 13/09/2009 00:40
- Location: Daleko od očiju, daleko od srca
#23 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
O opstrukcijama govori šef stranke čiji poslanici po njegovom diktatu sistematski blokiraju sve i jedan zakon u PS BiH mehanizmom entitetskog glasanja ??
-
klixober
- Posts: 5743
- Joined: 20/09/2006 14:12
#24 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Nisam zamijenio...pretpostavljam da bi islo prvo na ustavni sud RS,pa i na drzavni sud.Bez obzira koji bio meritoran(neka pravnici pojasne),postavlja se pitanje sta ako ustavni sud odluci da odluka o ukidanju Vijeca naroda nije protuustavna.Znamo dobro da su sudije u ustavnom sudu samo produzena ruka politickih stranaka,pa takva odluka uopste nije nemoguca.elSaik wrote:@komeba - Zamijenio si Ustavni sud BiH sa Ustavnim sudom RS. U prvom sjede po dvojica iz svakog naroda + 3 stranih. USRS, koji će i odlučivati o ukidanju Vijeća naroda, njega čini 9 sudija, od toga najmanje po dvojica iz svakog naroda plus 1 iz reda ostalih.
-
elSaik
- Posts: 11916
- Joined: 27/03/2007 16:49
- Location: 8. krug pakla
#25 Re: Dodik ukida Vijece Naroda
Ustavni sud RS je konačna instanca. Odluke koje ono donese ne idu Ustavnom sudu BiH na razmatranje. USRS je onaj sud koji presudio da "bosanski" vrijeđa dva naroda i da je uredu da se ukine, tako da, ukoliko ikada dođe do njega, odluka o ukidanju Vijeća naroda će sigurno biti donesena.komeba wrote:Nisam zamijenio...pretpostavljam da bi islo prvo na ustavni sud RS,pa i na drzavni sud.Bez obzira koji bio meritoran(neka pravnici pojasne),postavlja se pitanje sta ako ustavni sud odluci da odluka o ukidanju Vijeca naroda nije protuustavna.Znamo dobro da su sudije u ustavnom sudu samo produzena ruka politickih stranaka,pa takva odluka uopste nije nemoguca.elSaik wrote:@komeba - Zamijenio si Ustavni sud BiH sa Ustavnim sudom RS. U prvom sjede po dvojica iz svakog naroda + 3 stranih. USRS, koji će i odlučivati o ukidanju Vijeća naroda, njega čini 9 sudija, od toga najmanje po dvojica iz svakog naroda plus 1 iz reda ostalih.
