Forum Klix.ba

isrhana kombiniranih namirnica je pozeljna,ali ponekad odredjene kombinacije jela otezavaju pravilan rad metabolizma

1. Kava i jaja
Ova loša kombinacija posebno je popularna u SAD-u u vrijeme doručka. No, polifenoli iz kave smanjuju apsorpciju željeza iz jaja i razinu kalcija u kostima.

2. Mlijeko i bilo što drugo
Mlijeko je kompletan obrok i njegova je probava vrlo složena. Srećom, žlica meda i čaša mlijeka dopuštena su kombinacija – zajedno čak mogu djelovati protiv mikroba.

3. Meso i krumpir
Ova klasična kombinacija zapravo vrlo je nesretan spoj. Proteini se probavljaju u želucu, a škrob u tankom crijevu, pa bi ta kombinacija mogla usporiti metabolizam.

4. Voće i bilo što drugo
Voće je izvrstan izvor vitamina i antioksidanata, no sadrži i kiseline koje uzrokuju fermentaciju u želucu te mogu usporiti probavu druge hrane. Osim toga, da biste izbjegli napuhivanje, voće jedite na prazan želudac.

5. Zeleno povrće bez škroba i mliječnih proizvoda
Špinat s mlijekom? Promislite još jednom. Sastojci zelenog lisnatog povrća koje ne sadrži škrob mogu blokirati apsorpciju kalcija iz mlijeka. Umjesto s mlijekom, kombinirajte ih s bijelim mesom i ribom.

Ispravno kombiniranje hrane

Principi ispravnog kombiniranja hrane omogućit će svakome tko ih primjenjuje u praksi da osjeti blagotvorno djelovanje na vlastiti organizam. Kao nuspojave pojavit će se višak energije, te izostanak poremećaja poput nadutosti, žgaravice, težine u želucu i zadaha.


U vrlo kratkom vremenu prestaje potreba za uzimanjem farmaceutika namijenjenih probavnim poremećajima. Ono što želimo postići jest neometan prolaz hrane kroz probavni trakt. Jedini način kako to postići jest taj da se uzima jedna vrsta koncentrirane hrane u obroku. Neminovno se javlja jedno pitanje povezano s primjenom principa, a to je…..



Što i kako jesti?
Ako mislite da je ovdje riječ o nekoj dijeti, varate se. Ovo je samo način prehrane koji može uključivati gotovo sve namirnice koje ste uzimali i dosad. Naravno, uvijek je potrebno izbjegavati visoko obrađene industrijske proizvode, te neumjerenost u konzumaciji proizvoda životinjskog porijekla.
Ukoliko želite pojesti odrezak ili komad ribe, učinite to. Samo pripazite da to bude jedina koncentrirana hrana za vaš obrok. Podsjećam, sve što nije voće i povrće jest koncentrirana hrana. U praksi to znači da sa mesom ili ribom ne jedete nikakvu drugu koncentriranu bjelančevinastu ili škrobastu hranu poput: krumpira, riže, knedli, sira, kruha, tjestenine. Umjesto toga uz meso ili ribu možete jesti hranu s visokim udjelom vode. To može biti bilo koje povrće, a k tome možete dodati i bilo koju svježu salatu. Povrće ne zahtijeva specijalne probavne sokove jer se može razgraditi u umjereno kiselom ili lužnatom mediju. Na primjer, uz meso ili ribu možete pripremiti pirjane prokulice ili tikvice te uz sve to pripremiti svježu salatu od sezonskog zelenja, ili drugog povrća poput paprike, rajčice, krastavaca, svih vrsta zelenih salata i slično. Hoćete li biti gladni budete li tako jeli? Sigurno nećete!
Nitko vam ne preporuča da gladujete. Sve što trebate je uzeti u obzir fiziološke barijere vlastitog tijela. Želite li jesti pečeni krumpir. Super, jedite ga uz povrće poput tikvica, mahuna, kelja ili čega god drugog želite, a uz sve to pojedite svježu salatu. Želite li jesti tjesteninu, pojedite ju s umakom na bazi povrća i soje. Mogućnosti imate bezbroj. Ovo može izgledati suludo onima koji se boje da u svakom obroku moraju dobiti svoje bjelančevine u obliku mesa, ali to je mit za sebe. O tome neki drugi put.
Može se dogoditi izostanak poznatog vam osjećaja sitosti, ali budite svjesni da je osjećaj sitosti koji dolazi od nezdravo kombiniranih obroka ustvari neprirodan. Osvjedočit ćete se kakva lakoća će vam se pojaviti nakon ispravno kombiniranog obroka. Također neće dolaziti do osjećaja pospanosti nakon jela. Baš nasuprot, imat ćete viška energije. Poanta je u tome da vi i dalje uzimate hranu koju volite, ali ne uzimate sve zajedno i u isto vrijeme.
Ovakva praksa optimizira iskorištavanje hranjivih tvari i staje na kraj probavnim poremećajima. Vrlo važna prednost je i ta što će doći do gubitka prekomjerne težine.

Dodatne kombinacije
Ponekad se kao prigovor upućuje činjenica da sama priroda kombinira bjelančevine i škrob u jednoj namirnici kao što je grah, pa ukoliko to čini priroda možemo i mi. Ovo ne stoji. Ukoliko se hrana poput graha jede sama, tijelo će prilagoditi probavne sokove i probava će teći umjereno efikasno. Velim, umjereno, jer i sami znate da konzumacija graha uzrokuje nuspojave nadimanja i plinova što je samo po sebi dokaz da proteinsko- škrobne kombinacije uzrokuju probleme.
Postavlja se pitanje ako nije dobro miješati škrob i protein može li se miješati različite proteine i različite škrobove u isto vrijeme? I ne i da. Ustvari, prihvatljiva je kombinacija dvije škrobne namirnice poput krumpira i riže. Proteini su suviše složenog sastava, pa nije preporučljivo uzeti istovremeno, primjerice – jaja i meso ili jaja i mlijeko. Ono što možete jest uzeti dvije vrste mesa jer su prilično kompatibilnog sastava.


Promjena navika
Prehrambene navike usvojene kroz život učinile su nas ovisnima o lošim kombinacijama u prehrani. Također smo od malih nogu poučavani o potrebi uzimanja četiri osnovne grupe hrane zajedno, da nam ne daj Bože ne bi usfalila koja hranjiva tvar. Međutim očito je da je promjena potrebna, jer sve više ljudi ima problem s pretilošću i evidentan je porast bolesti u povezanosti s neispravnom ishranom. Uz sve nutricioniste i sustave prehrane, problem je sve veći i veći.
Velika prepreka za promjenu nalazi se u duboko ukorijenjenoj tradiciji, mitovima i vjerovanjima koja nas mogu kočiti u nastojanjima poboljšanja navika. Ako je vjerovanje dovoljno jako, nikakve činjenice niti dokazi da je nešto laž ne mogu razuvjeriti vjernika. Sjetite se Galileja ili Kopernika. U njihovo vrijeme svaka je budala mogla izaći van i jasno vidjeti da se Sunce okreće oko Zemlje. Ispravno? Krivo! Jednaka je situacija i sa navikama ishrane. One izgledaju ispravne, ali su potpuno pogrešne. Tradicije, ma kako lažne bile, teško nestaju. Znam da se neki neće složiti s ovdje iznesenim tvrdnjama i to je njihovo pravo. Međutim, ove stvari iz dana u dan može svatko provjeriti u praksi. Ja to činim! I mogu reći samo jedno. U periodima kad pazim što i kako jedem, te kako kombiniram hranu uočavam poboljšanja u općem osjećaju, stanju tijela i očito je odsustvo određenih fizioloških problema.
Periodi kada popustim u disciplini donose sobom povratak raznih simptoma i poremećaja.
Niti jedan nutricionist ne može mi pričati priče koje nisam provjerio na vlastitoj koži. Pa ukoliko se pojave oni koji promiču evanđelje o četiri glavne grupe hrane u jednom obroku ili miješanju koncentriranih namirnica, mogu se samo grohotom nasmijati. Jer uz sve njihove diplome i stručne nutricionističke izraze i formule, oni nažalost promoviraju pseudoznanost.

Naša tijela govore svoju priču, samo je trebamo poslušati i prestati biti žrtve ispiranja mozga mitovima o prehrani!

http://devero-portal.com/zdravlje/229-n ... hrane.html

http://www.biofarm.hr/pdf/zdrava_prehrana.pdf

http://www.nutricionisti.org/index.php? ... &Itemid=52
A za one kojima Engleski jezik nije neki problem preporucujem:
http://books.google.com/books?id=LTGFV2 ... ReN5AghIsO

[quote="ljubav_aha"]isrhana kombiniranih namirnica je pozeljna,ali ponekad odredjene kombinacije jela otezavaju pravilan rad metabolizma

3. Meso i krumpir
Ova klasična kombinacija zapravo vrlo je nesretan spoj. Proteini se probavljaju u želucu, a škrob u tankom crijevu, pa bi ta kombinacija mogla usporiti metabolizam.

odlicna tema...nisam znala da meso i krompir nisu dobra kombinacija...a cesto to jedem...kuhano...

Sve ovo stoji ali ovo sa međusobnim usporavanjima i blokiranjima i slično ne treba shvatati pretjerano ozbiljno. Nutricionizam ima smisla jedino baš kad postoji striktna potreba za njim (vrhunski sport, teža oboljenja) - kad je riječ o prosječnom čovjeku to je nauka radi nauke. Ja kad vidim da članak počinje sa ''naučnici sa sveučilišta Columbija'' preskačem momentalno.

Naš organizam je čudo od tehnike i traži šta mu fali i uzima šta mu treba i koliko mu treba. Svaka čast nauci ali većina stvari u vezi nutricionizma je čisti bulšit.

Ja glasam za redovne, umjerene i zdrave obroke uz toleranciju i onih nezdravih ako se ne pretjeruje s njima. To plus jedan fin nivo tjelesne aktivnosti i odricanje od poroka je sve što prosječnom čovjeku treba.

Ovo sa mesom i krompirom je primjer bulšita i ovo veze s vezom nema. Možda bi imalo kad bi organizam bio protočni bojler pa ovisio o ovim stvarima...

ljubav_aha wrote:
5. Zeleno povrće bez škroba i mliječnih proizvoda
Špinat s mlijekom? Promislite još jednom. Sastojci zelenog lisnatog povrća koje ne sadrži škrob mogu blokirati apsorpciju kalcija iz mlijeka. Umjesto s mlijekom, kombinirajte ih s bijelim mesom i ribom.

glupost da je ovo stetno. Stovise ovo je cak i korisno, a razlog je sljedeci:
osobe izlozene formiranju pijeska i kamenca u bubregu su osjetljive na oksalat u spinatu. Ako bi se spinat konzumovao bez mlijecnih proizvoda, oksalat bi se absorbovao kroz probavni trakt u krv i kombinovao se sa kalcijumom, praveci nove naslage kamenca i pijeska. U slucaju da se spinat konzumira zajedno sa mlijecnim proizvodima, oksalat se kombinuje sa kalciumom iz mlijecnih proizvoda u zeludcu, i prolazi bez absorbcije kroz probavni trakt

Osnovni principi pravilne ishrane

Ishrana je optimalan faktor rasta i razvoja organizma i direktno utiče na njegovu radnu sposobnosti dužinu života. Da bi se sprovela pravilna ishrana neophodno je poznavati osnovne principe pravilne ishrane, sadržane u sledećem:
Racionalna ishrana - predstavlja odnos između količine unete hrane i količine utrošene u organizmu za odgovarajuće procese, a to su: termoregulacija, rad unutrašnjih organa, fizička aktivnost, itd. Odstupanje od ove ravnoteže dovodi do preobilne ili nedovoljne ishrane, Racionalna ishrana istovremeno znači uzimanje namirnica koje su jeftinije, ali jednako vredne tako da se ne umanjuje nutritivna vrednost jela.
Uravnotežena ili umerena ishrana - predstavlja optimalnu količinu hranljivih sastojaka. Ona ne sme biti ni preobilna niti nedovoljna , ne samo u energetskom smislu, već i u pogledu i drugih hranljivih sastojaka, posebno vitamina i minerala. I preobilna i nedovoljna ishrana mogu dovesti do različitih poremećaja u organizmu i slabljenja njegove vitalne sposobnosti.
Raznovrsna, mešovita ishrana - obuhvata dva pojma: grupe namirnica i vrstu jela. U toku dnevnog jelovnike potrebno je uzeti namirnice iz svih 7 grupa, odnosno 5 grupa ako se posmatra piramida ishrane. Zbog bogatstva naše, a i stranih kuhinja, jela trebaju biti raznovrsna i bez čestih ponavljanja, naravno ukoliko je to moguće. Truditi se da ishrana bude što raznovrsnija.
Ravnomernost obeda (dnevni ritam obeda) - neophodno je u toku dana uzeti više obeda sa manjom količinom hrane, a posebno nepravilno celokupnu količinu hrane uzeti u obliku jednog obeda, pri čemu se opterećuju organi za varenje, pa i ceo organizam.
Da bi se ispunili ovi principi, postoje određeni faktori i kriterijumi.
Faktori:
- potrebe organizma, čoveka za kojeg se hrana priprema
- ekonomske mogućnosti
- kulturni nivo i navike u ishrani
Kriterijumi:
- estetski, koji podrazumeva pravilan način serviranja i privlačan izgled jela, što povoljno utiče na apetit i podstiče ga
- sanitarni, koji podrazumeva pre svega mikrobiološku ispravnost namirnica, ali treba obratiti pažnju i na hemijsku i radiološku ispravnost. (9)


CINDI piramida pravilne ishrane


Slika – CINDI piramida (25)
Piramida ishrane na slikovit način prikazuje koje vrste namirnica i u kojoj količini treba svakodnevno jesti. Namirnice su podeljene u šest osnovnih grupa i raspoređene na četiri sprata (nivoa). Viši spratovi piramide imaju manju površinu, a hrana prikazana u njima uzima se u manjim količinama. Kod nižih spratova je obrnuto.
Bazu piramide, odnosno osnovu svakodnevne ishrane treba da čine žitarice i proizvodi od žitarica, pirinač, krompir, testenina-do 45% dnevnih energetskih potreba,sa krompirom do 50%. Prednost imaju integralne žitarice i njihovi proizvodi. (26)
Preporučeni dnevni unos žitarica:
prosečan dnevni unos od
- 1500kCal 3 porcije
- 2200kCal 4-5 porcija
- 2800kCal 6 porcija
Porcija je kriška hleba, 30g kukuruznih pahuljica, ½ šolje testenina ili kuvanog pirinča ili manji kolač. To praktično znači da je potrebno uzeti 450g hleba (ili zamene za hleb) ukoliko je dnevno normirana energija oko 2000kCal. Navedene namirnice, posebno u integralnom obliku, odličan su izvor složenih ugljenih hidrata, vitamina, minerala, biljnih vlakana. Kako sadrže proteine manje biološke vrednosti, treba ih kombinovati sa namirnicama životinjskog porekla ili mahunarkama. (26)
Sledeći nivo piramide čine povrće i voće.
Povrće - 15-20% dnevnih energetskih potreba, prema CINDI piramidi treba svakodnevno unositi oko 400g (osim krompira), što naravno zavisi od energetskih potreba. Naravno bitno je i u kom se obliku konzumira. Uvek da ti prednost sirovom povrću - sveže salate od više vrsta povrća ili sveže ceđeni sokovi od povrća ili u kombinaciji sa voćem.
Preporučeni dnevni unos povrća:
prosečan dnevni unos od
- 1500kCal 3 porcije
- 2200kCal 4 porcije
- 2800kCal 6 porcija
Porcija je normirana na 100g jestivog dela sirove namirnice. (27)

Voće treba da bude zastupljeno sa 10-15% od ukupnih dnevnih energetskih potreba, što više u svežem obliku. Kao i povrće neophodno je zbog svog sastava: obilje vitamina, mineralnih materija, organskih kiselina, enzima i biljnih vlakana.
Preporučeni dnevni unos voća:
prosečan dnevni unos od
- 1500kCal 2 porcije
- 2200kCal 3 porcije
- 2800kCal 5 porcija
Porcija je normirana na 100g jestivog dela sirove namirnice. (27) Prosečna porcija voća je jedna srednja jabuka, dve manje kruške, jedna banana ili pomorandža, 2 kivija, 1 čaša soka 100% voće ili pola šolje kompota. (27)
Povrće i voće zbog svoje velike nutritivne a male energetske gustine idealno je i za ishranu gojaznih. Treba ga uzimati što više kao sirovo, kad kod je moguće neoguljeno, isečeno na veće komade (usitnjavanjem se gubina vrednosti), a vreme termičke obrade svesti na minimum. Kuvanje u pari se posebno preporučuje kao način pripreme povrća. Značajno je kupovati voće i povrće kontrolisanog porekla i to što svežije, kako bi sastojci ostali potpuno sačuvani. Sezonsko voće i povrće našeg podneblja prestavlja idealan izbor, a zamrzavanje je vrlo ekonomično i preporučuje se kao metod konzervisanja. (26)
Prema piramidi ishrane, iz grupe mleka i mlečnih proizvoda (sadrže proteine, vitamine i minerale, posebno kalcijum i riboflavin) treba koristiti namirnice sa manjim procentom masti. Posebno su poželjni fermentisani proizvodi od obranog mleka (kiselo i acidofilno mleko, različite vrste jogurta – sa dodatkom prebiotika i probiotika, kefir) i sir. (26)
Preporučeni dnevni unos ove grupe je:
prosečan dnevni unos od
- 1500kCal 2 porcije
- 2200 kCal 2,5 porcije
- 2800 kCal 3 porcije
Porciju predstavlja 125 ml mleka ili mlečnog napitka ili 30-50g sira (zavisno od vrste). (27)
Namirnice iz grupe meso, ribe, jaja treba uzimati u maloj količini. Prednost dati nemasnom mesu (piletina, ćuretina, riba-za prevenciju kardiovaskularnih bolesti najmanje 2 puta nedeljno), odgovarajuća zamena su mahunarke i ponekad jaja. Meso je izvor energije i punovrednih proteina, minerala (magnezijuma, kalijuma i fosfora) i elemenata u tragovima (gvožđa, cinka i selena). Ribe, posebno morske, i morski plodovi bogate su omega-3 masnim kiselinama. Jaja su izvor punovrednih proteina, gvožđa, kalcijuma, fosfora i vitamina A i D, kao i vitamina B grupe. Količina jaja se ograničava na 2-3 jajeta nedeljno zbog visokog sadržaja holesterola.
Preporučeni dnevni unos ove grupe je:
prosečan dnevni unos od
- 1500kCal 1 porcije
- 2200kCal 2 porcije
- 2800kCal 3 porcije
Porcija je normirana na 80g jestivog sirovog dela mršavog mesa ili jedno jaje. (27)
Masnoće, slatkiši, so i alkoholna pića se nalaze na vrhu piramide i treba ih uzimati pažljivo i ograničeno. Ovo je grupa namirnica sa tzv. „praznim kalorijama“, velike energetske a male nutritivne gustine – malog proteinskog, vitaminskog i mineralnog sadržaja. Zato treba izbegavati zašećerene namirnice i bezalkoholna pića, a potrebu za slatkišima zadovoljiti konzumiranjem svežeg i sušenog voća i medom.
Namirnice iz ove grupe konzumirati najviše jednom dnevno ili još bolje nekoliko puta mesečno. (26) Ako se napred prikazanom modelu doda 10-14g ulja koje sadrži vitamin E tada ukupne masti obezbeđuju 24-25% od ukupne dnevne energetske vrednosti, a dopunjen je unos vitamina E. (27)
Količina ulja prema energetskim potrebama:
prosečan dnevni unos od
- 1500kCal 10g
- 2200kCal 11g
- 2800kCal 14g
1 porcija serviranja: 5g - ulje, mast, 3g - maslac, 8g - suva slanina
12 koraka do zdrave ishrane

1
- Koristite raznovrsnu hranu pretežno biljnog porekla. Namirnice životinjskog porekla koristite u ograničenim količinama.
Neophodno je da se dnevno koristi raznovrsna hrana, jer samo 1 namirnica ne može nadoknaditi sve potrebne nutrijente (sa izuzetkom majčinog mleka za odojče). Npr. krompir sadrži vitamin C, ali ne sadrži gvožđe; tamni hleb i pasulj obezbeđuju gvožđe, ali ne obezbeđuju vitamin C. Dakle, zdrava ishrana treba da sadrži raznovrsnu hranu, da bi sprečila bolest.
2
- Jedite hleb, razne vrste žitarica, testenine, pirinač ili krompir više puta dnevno.
Hleb, razne vrste žitarica, testenine, pirinač ili krompir, kako je pokazano u bazi CINDI piramide, treba da čine osnovu obroka. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da više od polovine dnevne energije treba do potiče iz te grupe namirnica, jer su siromašne mastima i bogate nutrijentima. Pored toga što obezbeđuju energiju, hrana iz ove grupe značajno doprinosi unosu proteina.
Zrna žitarica i krompir sadrže razne vrste biljnih vlakana. Biljna vlakna preveniraju opstipaciju, divertikulozu creva i hemoroide, a smanjuju rizik od bolesti srca i karcinoma debelog creva.
3
- Jedite raznovrsno povrće i voće, pretežno sveže i iz lokalnih izvora, više puta dnevno (najmanje 400g dnevno).
Povrće i voće bogato je i vitaminima i mineralima. Takođe, sadrži i velike količine antioksidanasa, čiji visok dnevni unos može da neutrališe dovoljno slobodnih radikala, da se smanje oštećenja ćelija i snizi rizik od bolesti.
4
- Održavajte telesnu masu u preporučenim granicama (Body mass index – BMI između 18,5 i 25).
Zdrava telesna masa postiže se i održava pravilnim izborom hrane i adekvatnim količinama namirnica, kako to pokazuje piramida pravilne ishrane, kao i svakodnevnim fizičkim aktivnostima.
5
- Kontrolišite unos masti (ne više od 30% ukupne dnevne energije) i zamenite većinu zasićenih masti nezasićenim biljnim uljima i „soft“ margarinima.
Masti obezbeđuju energiju i esencijalne masne kiseline, a neke od njih obezbeđuju i/ili olakšavaju apsorpciju liposolubilnih vitamina. Unos velikih količina, posebno nekih vrsta masti, vezan je za rizik od nezaraznih bolesti (gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti). Unos većih količina bilo koje vrste masti povećava telesnu masu.
6
- Zamenite masna mesa i mesne prerađevine pasuljem, sočivom, drugim mahunarkama, ribom, živinskim i mršavim mesom.
Pasulj, sočivo i druge mahunarke, orah, lešnik i zrnasta hrana, kao i meso riba i jaja su važni izvori proteina i gvožđa. Mahunarke su dobar izvor gvožđa, ali apsorpcija gvožđa iz njih nije tako dobra kao iz mesa, riba i jaja. Proklijali i fermentisani pasulj poboljšava apsorpciju gvožđa.
Meso i mesni proizvodi, zajedno sa mlekom i mlečnim proizvodima povećavaju unos zasićenih masnih kiselina. Potrošnja mesa treba da bude mala, u izboru treba dati prednost mršavim delovima, a sve vidljive masti treba odstraniti.
7
- Koristite mleko i mlečne proizvode (kefir, jogurt, kiselo mleko i sir) sa što manjim sadržajem masti i soli.
Preporučuje se da se svakodnevno unose umerene količine mleka i mlečnih proizvoda. Različite vrste mlečne masti (kao što su pavlaka, mileram, kajmak i slično) treba da budu i mogu da budu uspešno isključene, budući da sadrže mnogo zasićenih masti, a veoma malo proteina i drugih esencijalnih sastojaka.
Obrano mleko i mlečni proizvodi obezbeđuju mnogo različitih nutrijenata, posebno proteina i kalcijuma. Žene, deca, adolescenti, posebno devojke treba da uzimaju hranu bogatu kalcijumom, te je za njih posebno važno dnevno unošenje mleka i mlečnih proizvoda.
8
- Birajte hranu sa malo šećera i jedite rafinisani šećer što ređe.
Prema preporukama iskazanim u piramidi, prosti i rafinisani šećeri, svi slatkiši i vidljive masti zajedno, treba da obezbede najviše oko 5% dnevne energije. Šećer i slatkiše maksimalno izbegavati. Preporučuje se samo 10-14g ulja, koje sadrži vitamin E.
S obzirom da prosti i rafinisani šećeri obezbeđuju samo energiju, te pripadaju grupi namirnica koje se označavaju kao prazne kalorije, treba ih što više smanjiti u ishrani. Posebno su rizični za nastanak zubnog karijesa.
9
- Izaberite hranu sa malo soli. Ukupan dnevni unos soli treba ograničiti na 1 kafenu kašičicu (6g), uključujući so u hlebu, industrijski proizvedenoj i konzervisanoj hrani (koristiti jodiranu so tamo gde je nedostatak joda endemičan).
Smanjenje soli može se postići sledećim postupcima:
· Proizvode sa mnogo soli koristiti retko i u malim količinama (soljene, dimljene, sušene, marinirane i druge proizvode)
· Na deklaracijama industrijski proizvedenih proizvoda proveravati sadržaj soli i drugih aditiva koji sadrže natrijum – natrijum benzoat, natrijum glutaminat (sastojak „Vegete“ i drugih začina), natrijum bikarbonat i dr., a koristiti ih umereno
· Povećati potrošnju namirnica koje sadrže malo soli, tj. povrća i voća
· Pri kuvanju u domaćinstvu treba smanjiti upotrebu soli, a za stolom ne dosoljavati hranu
10
- Ako koristite alkohol nemojte uzeti više od 2 pića (svako sa po 10g alkohola) dnevno.
Štetni efekti visoke konzumacije alkohola na zdravlje vide se u oštećenju mozga, jetre, srčanog mišića, krvi, creva, perifernog nervnog sistema, gušterače (prouzrokujući pankreatitis – zapaljenje gušterače i šećernu bolest). Zavisnost od alkohola uslovljava različite nedostatke, nedostatak vitamina A, B1, B2, B6, C, niacina, folne kiseline, cinka i magnezijuma. Ova patološka stanja nastaju iz više razloga:
· Alkoholičari najčešće ne uzimaju dovoljno raznovrsne hrane
· Zbog oštećenja digestivnih organa nastaje loša apsorpcija u tankom crevu, uslovljavajući smanjeno iskorišćavanje sastojaka hrane
· Nastaju poremećaji metabolizma, koji remete normalan metabolizam hranljivih sastojaka
,4

Tabela – Sadržaj alkohola u nekim alkoholnim pićima
11
- Pripremajte hranu na bezbedan i higijenski način. Kuvajte na pari, u sopstvenom soku, barite, kuvajte ili koristite mikrotalasnu pećnicu, kako biste uspeli da smanjite količinu dodate masti, ulja, a smanjite dodatak soli i šećera.
Često koristite presnu hranu, kad god je to moguće i ako je bezbedno
Pri kuvanju ili drugoj termičkoj obradi treba da se dostigne odgovarajuća temperatura i u dubini proizvoda da bi se uništili štetni organizmi
Kuvanu hranu pojedite ubrzo posle pripreme
Čuvajte hranu na bezbedan način. Ako se hrana čuva duže od 4 sata, treba da bude u rashladnim uređajima na najviše 10°. Hrana pripremljena za odojčad ne treba uopšte da se čuva
Izbegavajte prženje, pečenje, pohovanje i sve druge načine koji podrazumevaju dodavanje masnoće
Izbegavajte dodir sirove sa kuvanom hranom u toku pripreme
Perite ruke učestalo
Sve kuhinjske površine, posuđe i pribor treba da držite besprekorno čisto
Zaštitite hranu od dodira insekata, glodara i drugih životinja
Uvek koristite čistu i higijenski ispravnu vodu u izdašnim količinama. Namirnice perite u izdašnim količinama tekuće vode
12
- Podržavajte i sprovodite isključivo dojenje u prvih 6 meseci života i preporučite uvođenje odgovarajuće hrane u korektnim intervalima tokom prvih godina života. (1)

vertigo24 wrote:

ljubav_aha wrote:isrhana kombiniranih namirnica je pozeljna,ali ponekad odredjene kombinacije jela otezavaju pravilan rad metabolizma

3. Meso i krumpir
Ova klasična kombinacija zapravo vrlo je nesretan spoj. Proteini se probavljaju u želucu, a škrob u tankom crijevu, pa bi ta kombinacija mogla usporiti metabolizam.

odlicna tema...nisam znala da meso i krompir nisu dobra kombinacija...a cesto to jedem...kuhano...

Ridjobrki wrote:Ovo sa mesom i krompirom je primjer bulšita i ovo veze s vezom nema. Možda bi imalo kad bi organizam bio protočni bojler pa ovisio o ovim stvarima...

vertigo24 nisma takodjer znala,ali sam nedavno saznala a razlicitostima kuhanog i pecenog krompira,peceni krompir je znatno preporucljiviji,ali ispecen solo,ne sa mesom i uljem

Ridjobrki,zemljak,znam sto mislis,mozda je u pitanju teznja ka olaksanom radu organizma,jer svi smo ponekad bili iznenadjeni kako nam sotmak reagira nakon ishrane cak istih oborka,negdje se desio neki krushus u organizmu

neko iz mase wrote:

ljubav_aha wrote:
5. Zeleno povrće bez škroba i mliječnih proizvoda
Špinat s mlijekom? Promislite još jednom. Sastojci zelenog lisnatog povrća koje ne sadrži škrob mogu blokirati apsorpciju kalcija iz mlijeka. Umjesto s mlijekom, kombinirajte ih s bijelim mesom i ribom.

glupost da je ovo stetno. Stovise ovo je cak i korisno, a razlog je sljedeci:
osobe izlozene formiranju pijeska i kamenca u bubregu su osjetljive na oksalat u spinatu. Ako bi se spinat konzumovao bez mlijecnih proizvoda, oksalat bi se absorbovao kroz probavni trakt u krv i kombinovao se sa kalcijumom, praveci nove naslage kamenca i pijeska. U slucaju da se spinat konzumira zajedno sa mlijecnim proizvodima, oksalat se kombinuje sa kalciumom iz mlijecnih proizvoda u zeludcu, i prolazi bez absorbcije kroz probavni trakt

neko iz mase,savjet je upucen osobama koje nemaju problema sa viskom kaclija

IHAVEDREAM wrote:http://www.nutricionisti.org/index.php? ... &Itemid=52
A za one kojima Engleski jezik nije neki problem preporucujem:
http://books.google.com/books?id=LTGFV2 ... ReN5AghIsO

naravno zdrava ishrana je raznovrsna ishrana u dnevnim kolicinama

.