sammo wrote:Sta mislite koliko ljudi, koji su sad bez posla, bi islo u samozaposljenje, kad bi im drzava omogucila 5000 KM subvencije? Otvorili bi firme, taj novac bi im bio dovoljan za doprinose za godinu dana i za 1 ili 2 place, ali pod uvjetom da moraju poslovati bar 2 godine...
....s 50000 i više se kreĆe u bizMis.....liĆno iskustvo....inaĆe s 5000 maČku o rep 
Odmisli poslovni prostor, kancelarija moze biti tu gdje zivis...pici wrote:sammo wrote:Sta mislite koliko ljudi, koji su sad bez posla, bi islo u samozaposljenje, kad bi im drzava omogucila 5000 KM subvencije? Otvorili bi firme, taj novac bi im bio dovoljan za doprinose za godinu dana i za 1 ili 2 place, ali pod uvjetom da moraju poslovati bar 2 godine...
s 5000 Km nemereš dvije sobe i WC ostrugat ogletovat i okreČit
kancelarija može biti i na marsu ako nemaš 50000 KM i više i ako ne kreneš u pravi biznis......ono kao podigao u mikrokreditnoj 5000 i krenuo na buvljak da tušim robu....probao i to i pao ko zrela kruška.....zašto .....ne zbog ne rada il loše robe il prostora već zbog toga što konkurencija je imala više robe više uložila i više mušterija nametnula........kakvi 5000......ljudi su ulagali na stotine hiljada pa padali.....nije ni privatluk za svakoga....sammo wrote:Odmisli poslovni prostor, kancelarija moze biti tu gdje zivis...pici wrote:sammo wrote:Sta mislite koliko ljudi, koji su sad bez posla, bi islo u samozaposljenje, kad bi im drzava omogucila 5000 KM subvencije? Otvorili bi firme, taj novac bi im bio dovoljan za doprinose za godinu dana i za 1 ili 2 place, ali pod uvjetom da moraju poslovati bar 2 godine...
s 5000 Km nemereš dvije sobe i WC ostrugat ogletovat i okreČit
Postoji slicna praksa u EU, drzava daje 4500 eur, opcina 2000-3000 eur, a ostalo svaki sam koliko ko moze ili uzme kredit. Prije dobivanja novca ima provjeru poslovne ideje ( tim ekonomista ), a kasnije slijedi 3-dnevno obrazovanje, otvaranje firme, potpisivanje ugovora sa zavodom. Drzava financira i ljude koji za takve nove firme rade poslovne planove. Firma mora djelovati godinu dana. Na taj nacin se samozaposljavaju npr. frizeri, maleri, keramicari, razni posrednici... Vecina njih ima iskustva i ionako bi radili na crno, ali sad imaju priliku i taj poticaj im je dobrodosao.The Nightwatchman wrote:to bi tek dovelo do rasula. zamisli kad bi se pomamila masa. petica u pađe...drug moj.... bilo bi puno korisnije kada bi subvencija bila uslovljena vlastitim učešćem. dakle ti ulažeš 5 hiljada u stvarima, pravima ili novcu, a drzava daje 5 hiljada u novcu.
samo ne za svakakve budalastine, nego za samo provjerene projekte i poslovne planove koje bi neko morao ocjenjivati.
Svasta nesto se moze iskopirati, nadajmo se da ce i politika o tome razmisljati...kad se sredi...KatarinaKosaca wrote:Ne znam za cijelu EU, ali postoji jedna divna praksa u Španiji koju su uveli desničari u cilju smanjenja posla. Naime, uzeli su najveći broj nezaposlenih osoba po spolu, to su bile žene. Onda im država da 10.000 eura u nepovrat, a financira grace period kod banke dvije godine. Tako je svima dobro. Sa novcem od nekih 30.000 eura se može nešto napraviti, dvije godine su oslobođene plaćanja poreza i kamate, kad stanu na noge, država sebe namiri iz poreza k oju uzme već zreloj firmi, banka plasira kredit i ne gubi kamate, a one imaju obvezu da kao nov radnu snagu primaju nezaposlene žene. Ovaj sistem je digao na noge provinciju Castilla la Mancha (središnju provinciju koja se nije mogla osloniti na turizam), a digao je turizam na sjeveru Španije. Interesantno je da je anražman plasiran bez hipoteka, zaloga, samo na osnovu adekvatne vijabiliti studije. Ovakvo nešto bih, ovdje, mislim,jako dobro funkcioniralo.
E ovo bi bilo malo ozbiljnije, novcani poticaj bi dobio samo onaj ko zeli raditi...i sankcije, ako ne bude radio...vracanje novca...Pera Trta wrote:Kakvih 5000? Šta su uradili demobilisani borci što su prije 10 godina dobivali po 10 000 KM otpremnine (što je tada bila mnogo veća para nego isti iznos danas). Ja ću ti reći šta su uradili: spičkali ih na pive, cigare i golfove dvice.
imas li strukturu malih biznisa koji su otvarani u castilla la manchaKatarinaKosaca wrote:Ne znam za cijelu EU, ali postoji jedna divna praksa u Španiji koju su uveli desničari u cilju smanjenja posla. Naime, uzeli su najveći broj nezaposlenih osoba po spolu, to su bile žene. Onda im država da 10.000 eura u nepovrat, a financira grace period kod banke dvije godine. Tako je svima dobro. Sa novcem od nekih 30.000 eura se može nešto napraviti, dvije godine su oslobođene plaćanja poreza i kamate, kad stanu na noge, država sebe namiri iz poreza k oju uzme već zreloj firmi, banka plasira kredit i ne gubi kamate, a one imaju obvezu da kao nov radnu snagu primaju nezaposlene žene. Ovaj sistem je digao na noge provinciju Castilla la Mancha (središnju provinciju koja se nije mogla osloniti na turizam), a digao je turizam na sjeveru Španije. Interesantno je da je anražman plasiran bez hipoteka, zaloga, samo na osnovu adekvatne vijabiliti studije. Ovakvo nešto bih, ovdje, mislim,jako dobro funkcioniralo.
Samo si previdio jednu stvar ... nema sistema koji bi sproveo sankcije ... jer taj ist isistem se sastoji od polupismeni ministrca po kantonima koji donose odlujke i daju takve poticaje ... pa onda u talu sa ministrom njegov sestric otvori neki biznis ... uzme lovu za 200 ljudi ... malo im da crkavice malo ih zajebe, malo im uvali bonova koje mogu potrositi samo u trgovinama od njegovog dajdzica i nogira ih i zaposli novo stado ... uz male zakonske promjene imena firme, pripajanja grupaciji od amidzica i slicno ... i naravno da bi inspekcija izasla mora se potpisati ministar s pocetka baladesammo wrote:E ovo bi bilo malo ozbiljnije, novcani poticaj bi dobio samo onaj ko zeli raditi...i sankcije, ako ne bude radio...vracanje novca...Pera Trta wrote:Kakvih 5000? Šta su uradili demobilisani borci što su prije 10 godina dobivali po 10 000 KM otpremnine (što je tada bila mnogo veća para nego isti iznos danas). Ja ću ti reći šta su uradili: spičkali ih na pive, cigare i golfove dvice.
... al umjesto toga na lokalnoj tv ide udarna emisija o jacanju gospodarstva i saradnji vlasti i lokalnih poduzetnika ... tHoČno u sriduatko wrote:
Samo si previdio jednu stvar ... nema sistema koji bi sproveo sankcije ... jer taj ist isistem se sastoji od polupismeni ministrca po kantonima koji donose odlujke i daju takve poticaje ... pa onda u talu sa ministrom njegov sestric otvori neki biznis ... uzme lovu za 200 ljudi ... malo im da crkavice malo ih zajebe, malo im uvali bonova koje mogu potrositi samo u trgovinama od njegovog dajdzica i nogira ih i zaposli novo stado ... uz male zakonske promjene imena firme, pripajanja grupaciji od amidzica i slicno ... i naravno da bi inspekcija izasla mora se potpisati ministar s pocetka balade
....dok su amidjićići,tetići,dajđićići i ostala oligarhija familijarna po opĆinama,sudovima,policiji,inspekcijama itd itd ....moreš poČet s sto miliona al tu gladnu parazitsku gamad nemereš naplaČat....dizali poticajne kredite od razvojnih banaka od kreditiranja preko kantona i opĆina pa raznih organizacija i samo pretovare s jednog na drugi kredit ,ljude izvaraju i bog te veseliJo.....s 5000 moreš kupit gaĆa i potkošulja pa sa cigama kod otoke mosta i da gledaš da ti bude za cekera dnevno....možda....Pera Trta wrote:Kakvih 5000? Šta su uradili demobilisani borci što su prije 10 godina dobivali po 10 000 KM otpremnine (što je tada bila mnogo veća para nego isti iznos danas). Ja ću ti reći šta su uradili: spičkali ih na pive, cigare i golfove dvice.
...i ondakan daj 150 kerma mjeseČno ....ma koji .BA poticaj ovdje je divlji zapad ako koga nafataš ko žiranta il ga navuĆeš ko hajmo popola otvorit pa ga zaHebeš da mu mjest glave tikva naraste......de .BA ne budite smiješni s tih 5000 tisuĆinki......Za poceti biznis trebaju: znanje, rad, pa tek onda novac.sammo wrote:Sta mislite koliko ljudi, koji su sad bez posla, bi islo u samozaposljenje, kad bi im drzava omogucila 5000 KM subvencije? Otvorili bi firme, taj novac bi im bio dovoljan za doprinose za godinu dana i za 1 ili 2 place, ali pod uvjetom da moraju poslovati bar 2 godine...
Toto wrote: Smisao biznisa je: da se prave pare. Ko to ne zna i gleda samo kako ce mu neko udjelit kakvu sadaku za biznisa nema sta trazit u biznisu. Tome je mjesto u poslovnoj skoli, na birou rada ili u kaficima.
Kljuc uspjeha svakog poduzetnickog poduhvata je znanje, vjestina poduzetnika, rad pa tek onda pare. Par hiljada u nekoj valuti dole gore nije uopste presudno za biznis, tako da oni koji bi usli u biznis samo sa onih 5000 od drzave nemaju sta trazit u biznisu.
Već su mi bili nedostajali tvoji smisleni postovi na ovakve temeToto wrote:Za poceti biznis trebaju: znanje, rad, pa tek onda novac.sammo wrote:Sta mislite koliko ljudi, koji su sad bez posla, bi islo u samozaposljenje, kad bi im drzava omogucila 5000 KM subvencije? Otvorili bi firme, taj novac bi im bio dovoljan za doprinose za godinu dana i za 1 ili 2 place, ali pod uvjetom da moraju poslovati bar 2 godine...
Ne znam sto si se prifatio cifre od 5000. mani se uravnilovke ako hos osmilsit neki model. Ovo sto ti nudis postoji odavno i izvrnso funkcionise a zove se: crno trziste ili siva ekonomija, koja se u BiH procjenjuje na vise od 1/4 svih registrovanih biznisa i tu je drzava po svakom biznisu halalila vise od ovih 5000 godinje. Ono sto je sposobno za malog biznisa je vec angazovano u sivoj ekonomiji.
Smisao biznisa je: da se prave pare. Ko to ne zna i gleda samo kako ce mu neko udjelit kakvu sadaku za biznisa nema sta trazit u biznisu. Tome je mjesto u poslovnoj skoli, na birou rada ili u kaficima.
Kljuc uspjeha svakog poduzetnickog poduhvata je znanje, vjestina poduzetnika, rad pa tek onda pare. Par hiljada u nekoj valuti dole gore nije uopste presudno za biznis, tako da oni koji bi usli u biznis samo sa onih 5000 od drzave nemaju sta trazit u biznisu.
Drzavi bi bolje bilo da te pare ulozi u osnivanje vecernjih i internet poslovnih skola, te drzavne konsalting agencije koja bi imala ostancano par stotina biznis planova, prakticnih upustava i davala besplatno savjete za poslovanje i snazalezne u start-up fazi.
Drazava bi mogla da razraditi cijeli spektar drzavnih fransiza koje bi plasirala malim poduzetnicima gdje bi ona ulagala neke svoje resurse pod najpovoljnijim uslovima, organizovala edukaciju i konsalting podrsku dok se biznis ne razvije.
Fransiza je model poslovanja najpogodniji za poduzetnike pocetnike, ali i one koji nemaju dovoljno hrabrosti da sami pokrenuti svoj posao, te se oslanjaju na već postojeće uspješne poslovne modele. Radi se o poslovnom kloniranju, koji smanjuje rizike i znatno snizava troskove poslovanje.
Slazem se, bez rizika nema profita!?olensoner wrote:Pare su najmani problem ako znas sa ljudima i ako imas iskustva, a i znanja. Ja znam covjeka sa 100 eura prije 5 godina krenuo sa otkupm mlijeka i proizvodnjom sira, danas ima 2 privatna nova auta, 5-6 Caddy-a, svi ukucani su ukljuceni, novu kucu i svasta nesto. Istina prije toga je imao padova, nekad nije za rucak imao, ali na tome se naucio i eto danas je tu gdje jeste...
Treba biti korektan pa reci da su ovih 100 eura bili samo obrtni kapital za nabavku sirovine i da je on morao raspolagati i nekim drugim resursima koji su uslovi za poslovanje: znanje, sirovinu, tehnologiju, prostor, kola za transport mlijeka od dobavljaca i sira do pijace, radnu snagu, viziju, plan organizacije, finansijski plan itd.olensoner wrote:Pare su najmani problem ako znas sa ljudima i ako imas iskustva, a i znanja. Ja znam covjeka sa 100 eura prije 5 godina krenuo sa otkupm mlijeka i proizvodnjom sira, danas ima 2 privatna nova auta, 5-6 Caddy-a, svi ukucani su ukljuceni, novu kucu i svasta nesto. Istina prije toga je imao padova, nekad nije za rucak imao, ali na tome se naucio i eto danas je tu gdje jeste...
Nemam potpuno, ali otprilike se išlo na uslužne djelatnosti u Castilli, dakle kako to noi kažu "kuće hrane". Dakle, daje se jedan jeftin obrok dnevno, ručak. Sklopi se ugovor sa obližnjim firmama i tu im uposlenici ručaju.Toto wrote:imas li strukturu malih biznisa koji su otvarani u castilla la mancha
Toto wrote:Mi nemamo poduzetnicku tradiciju niti nas obrazovni sistem uci poduzetnickim vjestinama i znanjima i zato smo puni neopravdane neodlucnosti, straha i nedostatka agresivnosti.
Biznis je sistem ili sporstski receno: biznis moze igrati samo tim - ako je veliki biznis u pitanju ili visebojac -ako se radi o malom biznisu.
Nasa najveca slabost je sto smo mi kultura i mentalitet timskih igraca. Slabi smo u viseboju. Pare nisu jedina disciplina cak ni u finansijskom viseboju, a kamo li u poduzetnickom.
Jako tačno.te "kuce hrane" su zanimljiv koncept, ali me buni kako je moguce da je to profitabino, a servira se samo jedan jeftin obrok.KatarinaKosaca wrote:Nemam potpuno, ali otprilike se išlo na uslužne djelatnosti u Castilli, dakle kako to noi kažu "kuće hrane". Dakle, daje se jedan jeftin obrok dnevno, ručak. Sklopi se ugovor sa obližnjim firmama i tu im uposlenici ručaju.Toto wrote:imas li strukturu malih biznisa koji su otvarani u castilla la mancha
One ujutro o du u nabavku, skuhaju jedno jelo , jedno predjelo i jedan puding ili takvo nešto, posluže, operu suđe i idu kući. U Castillil su ulagale i u poljoprivredu, ali kako je to vezano sa subvencijama EU, nije primjenjivo kod nas. Sadile su maslinjake, ili kupovale maslinjake pa brale masline i proizvodile ulje.
U Asturiasu (sjeverna provincija koja izlazi na Canrabrico) su išle na turizam. Onda su postojeću kuću, pretvorile u pansion. Ali, jako lijepo su to napravile. Tako da su brale borovnice, sadile maline , od toga pravile džem i tako posluživale doručak. Od zajedničkih prostorija obično ima mala biblioteka, kamin, mala apoteka (jer je to obično u šumi, nekoliko km od mora), i sobe za kupatilima.
a vi bi po 5 hiljada 
Nije frančiza i usko je vezano uz tri stvari. Jedna je španska tradicija ishrane. Druga je radno vrijeme.Treća, je gradnja, koja je u Španiji bila čak i prije turizma cijelih 15 godina. Dakle, radno vrijeme (sem nekih državnih službenika) je od 9h do 18-19h. Pauza je cijeloj zemlji od 14-15.30 ili 16h. Tad svi jedu. Na primjer u Madridu koji ima 6 miliiona staqnovnika, jako je neobično da ne možeš jesti kad hoćeš, nego samo u ovom terminu. MOžeš samo u Mc Donalds-u ili Pizu van uobičajenog vremena za ručak ili večeru. Dakle, nemaju ni pite ni ćevape, imaju samo hamburgere koje nisu prihvatili i picu koju su još manje prihvatili. U pauzi za ručak u principu nemaju vremena da stignu kući ii jedu, a swve firme i privatne su obavezne da daju bonove za hranu. Bonovi se izdaju na makronivou (na nivou provincije) i vrijede u svim restoranima. Onda se profit izvlači, što jedan menu košta 10eura (kad je počela recesija davali su dva za jedan), daju predjelo (šparoge sa majonezom ili jaja punjena tunjevinom), jelo (neku goveđu šniclu, teletine nemaToto wrote:
te "kuce hrane" su zanimljiv koncept, ali me buni kako je moguce da je to profitabino, a servira se samo jedan jeftin obrok.
Je li to fransiza? Da se obroci ne kuhaju u nekoj centralnoj kuhinji, a tu se samo serviraju??
Ako se ne sluzi alkohol vjerojatno drzava stimulise tu vrstu biznisa malim poreskim stopama. Drzava zna da se tu ne moze puno zaraditi, ali interes nalazi u indirektnim koristima, kao sto su zaposlenost, porast potrosnje. ZA ukupni drustveni produkt je uvjek bolje da gradjani rucaju u restoranima - nego kod kuce, jer se tako povecava obim usluznih djelatnosti, povecava se broj radnih mjesta, vise poreza, cak iako se poreske stope jako smanje.
Usluge svugdje generisu najvise malih biznisa, pogotovo ako je zamlja u snaznom privrednom razvoju- kao sto je Spanija - bila.
CAk i kod nas: gdje se - vecinom- hranimo kuci: ugostiteljstvo i prehrana su djelatnosti sa najvise potencijala za male biznise. Mada ja mislim da je u ovom trenutku kod nas ugostiteljstvo predimenzionirano i u stagnaciji.
, pomfrit ) i neki puding. KOmbinacije, juha i riba i pola litra vina (zemlja koja obiluje vinom uglavnom služe jeftina). Dakle, na veliku količinu ljudi profit se itekako ostvari. Velika količina ljudi je dolazila iz privatnog sektora uglavnom, ali i veliki broj građevniskih radnika, jer kako spomenuh, cijela je zemlja bila veliko gradilište. Dakle, veliki broj ljudi koji jede u vrijeme ručka. To je naglo palo i to je i najviše pogodilo Španiju, više i od pada turizma, koji nije imao tako drastičan pad. Država subvencionira onako kako sam rekla. Prve dvije godine bez poreza, sa tim poklonom od 10.000 i plaća kamate banci u okviru grace perioda. Onda ošine i sve nadoknadi. Jer, sa biroa gdje postoje socijalna davanja za penziono, socijalno, a ponekad i direktna davanja se skida nekoliko ljudi, kad firma stane na noge država sve namiri. Ja mislim da mi i nismo zemlja sa velikim potencijalom za poljoprivredu. OK, ako od vlašićkog sira pravimo brand, ipak, stada su mala za veliki plasman, ljudi to rade u kućama, najdalje im je donijeti u Sarajevo. Iako, je potencijalno jako zanimljivo od našeg autohtonog psa tornjaka koji doprinosi proizvodnji do našeg autohtonog sira. Ipak, za ozbiljniji plasman treba puno uložiti i proširiti kapacitete, kako resursa, tako i proizvodne.Toto wrote:Primarna poljoprivreda je kod nas u teskom stanju jer ju je pokopila subvenconirana EU konkurencija. Mi nemamo razvijene preradjivacke kapacitete i tu lezi sansa za nase ideje za male biznise.
Proizvodnja sira u EU nije subvencirana u onom obimu kao mlijeko i ostala poljoprivreda, troskovi rada u preradjivackim industrijama EU su jako veliki i zato je kod nas moguce razviti uspjesan mali biznsi sa sirom, jer su imalo kvalitetniji uzvozni sirevi jako skupi, pa nasi mali poljoprivrednici mogu biti konkurentni.
Vrlo perspektivni malio biznisi u prehrambenoj industriji kod nas bi mogli biti sa kaveznim uzgojem ribe, pcelarstvom, ekstenzivnim uzgojem gljiva organic kvaliteta.
Jedno od najpopularnijih proizvoda domace kuhinje je ajvar i gotovo sam sigurana da bi on mogao biti jako perspeltivan posao za mali biznis, kada bi se nasao poduzetnik koji bi imao sopstvenu proizvodnju paprike i preradu u ajvar.
Cak i u vijeme ekonomske krize trziste organske hrane je najbrze rastuce trziste sa stopom od 20% na godinu.
Mnoge razvijene drzave su uocile prednosti ovog biznisa i stimulisu svoje gradjane sirokim spektrom stimulacija da pokrecu male biznise u ovoj grani.