Forum Klix.ba

Pozdrav svim forumašima!

Imam jedno pitanje na koje ne mogu pronaći odgovor već neko vrijeme. Naime, na jednom sam forumu (ne sjećam se tačno na kojem) naišao sam na raspravu o islamskom bankarstvu i kamatama. U jednom postu je neko napisao da postoji razlika u "zapadnjačkoj" definiciji kamate i šerijatskoj definiciji kamate, al nije to detaljno objasnio. Mene sada zanima koja je to razlika. Ja sam musliman i želio bih se ograditi od kamata. Znam da je to u današnje vrijeme vrlo teško, al želio bih se ograditi onoliko koliko sam u mogućnosti.

Sada vas pitam da li neko zna koja je to razlika u definicijama i u čemu je "kvaka"? Ako imate neke linkove, bilo bi korisno.

PS. Bez uvrede, molio bih da odgovaraju ljudi koji su upućeni u ovu tematiku, te da se uzdržite od neumjesnih odgovora.
Ja samo tražim odgovor i ograđujem se od svakog neumjesnog komentara i "griješnog" komentara.

Unaprijed hvala!

legally try wrote:Pozdrav svim forumašima!

Imam jedno pitanje na koje ne mogu pronaći odgovor već neko vrijeme. Naime, na jednom sam forumu (ne sjećam se tačno na kojem) naišao sam na raspravu o islamskom bankarstvu i kamatama. U jednom postu je neko napisao da postoji razlika u "zapadnjačkoj" definiciji kamate i šerijatskoj definiciji kamate, al nije to detaljno objasnio. Mene sada zanima koja je to razlika. Ja sam musliman i želio bih se ograditi od kamata. Znam da je to u današnje vrijeme vrlo teško, al želio bih se ograditi onoliko koliko sam u mogućnosti.

Sada vas pitam da li neko zna koja je to razlika u definicijama i u čemu je "kvaka"? Ako imate neke linkove, bilo bi korisno.

PS. Bez uvrede, molio bih da odgovaraju ljudi koji su upućeni u ovu tematiku, te da se uzdržite od neumjesnih odgovora.
Ja samo tražim odgovor i ograđujem se od svakog neumjesnog komentara i "griješnog" komentara.

Unaprijed hvala!

nije šija neg je vrat

anida_s wrote:Ma ima kamate, samo se ne zove kamata nego naknada, ali na isto te izadje.
Ako klijent želi kupiti automobil ili nekretninu, banka kupuje taj proizvod i potom ga prodaje klijentu po višoj cijeni, odnosno cijeni uvećanoj za trgovačku zaradu banke. Klijent potom banci otplaćuje svoj dug u dogovorenom razdoblju. Dakle, umjesto kamate banka je kupljeni proizvod preprodala skuplje.
Iskreno, meni je to obicna budalastina. Oni tebi opet zaracunaju odredjenu cijenu tj proviziju, jer kako bi drugacije opstali i poslovali da je sve bez kamata. Znas kako kazu: "Isto sr... samo drugo pakovanje"

Evo ti link pa malo prostudiraj http://bbibanka.com.ba/web/index.php?op ... 99&lang=ba

da, svakako da postoji neka provizija. što je i normalno, jer neće niko raditi besplatno, a da sam živi "od zraka".
kako ja to shvatam, to je jednostavno kupo-prodaja i to je ok.
možda nisam dobro formulisao pitanje. ono što mene zanima je: kako glasi ta šerijatska definicija kamate? Jednostavno želim uporediti šerijatsku i "zapadnjačku" definiciju, kako bih shvatio šta je bit, u čemu je razlika. Vjerujem da ta razlika postoji. Na net-u nisam mogao pronaći tu definiciju.
Kupo-prodaja mi je ok, ali šta je npr, sa slučajem da podignem npr. 30.000 KM da bih proširio posao i da ih trebam vratiti za 10 godina. Kako se tumači ta provizija ili naknada il kako god se zvala. U tom slučaju se to izjednačava sa kamatom (ako sam dobro shvatio). Ili se i tu banka pojavljuje kako investitor u poslovima neke firme.

uncas wrote:

legally try wrote:Pozdrav svim forumašima!

Imam jedno pitanje na koje ne mogu pronaći odgovor već neko vrijeme. Naime, na jednom sam forumu (ne sjećam se tačno na kojem) naišao sam na raspravu o islamskom bankarstvu i kamatama. U jednom postu je neko napisao da postoji razlika u "zapadnjačkoj" definiciji kamate i šerijatskoj definiciji kamate, al nije to detaljno objasnio. Mene sada zanima koja je to razlika. Ja sam musliman i želio bih se ograditi od kamata. Znam da je to u današnje vrijeme vrlo teško, al želio bih se ograditi onoliko koliko sam u mogućnosti.

Sada vas pitam da li neko zna koja je to razlika u definicijama i u čemu je "kvaka"? Ako imate neke linkove, bilo bi korisno.

PS. Bez uvrede, molio bih da odgovaraju ljudi koji su upućeni u ovu tematiku, te da se uzdržite od neumjesnih odgovora.
Ja samo tražim odgovor i ograđujem se od svakog neumjesnog komentara i "griješnog" komentara.

Unaprijed hvala!

nije šija neg je vrat

Prijatelju, već sam zamolio da se suzdržite od takvih stereotipnih komentara. Nemoj komentarisat ukoliko nemaš adekvatno znanje ili bar toliko da napravimo neku konstruktivnu raspravu. Bez uvrede.
Peace.

Ima kakamte ali se ne definise kao takva.
Kamata je kod "normalnih" kredita varijabilna i placa se na ostatak duga.
Kod islamske banke je ovako uzmes 10.000 necega. Oni ti kazu na tih 10.000 necega ti ces otplacivati 5 god po 166 necega mjesecno i jos 25 zato sto smo ti dali pare (dakle da zarade). Ne moze se tih 25 promjeniti sve da kurs para padne, poraste i sl.

legally try wrote:

anida_s wrote:Ma ima kamate, samo se ne zove kamata nego naknada, ali na isto te izadje.
Ako klijent želi kupiti automobil ili nekretninu, banka kupuje taj proizvod i potom ga prodaje klijentu po višoj cijeni, odnosno cijeni uvećanoj za trgovačku zaradu banke. Klijent potom banci otplaćuje svoj dug u dogovorenom razdoblju. Dakle, umjesto kamate banka je kupljeni proizvod preprodala skuplje.
Iskreno, meni je to obicna budalastina. Oni tebi opet zaracunaju odredjenu cijenu tj proviziju, jer kako bi drugacije opstali i poslovali da je sve bez kamata. Znas kako kazu: "Isto sr... samo drugo pakovanje"

Evo ti link pa malo prostudiraj http://bbibanka.com.ba/web/index.php?op ... 99&lang=ba

da, svakako da postoji neka provizija. što je i normalno, jer neće niko raditi besplatno, a da sam živi "od zraka".
kako ja to shvatam, to je jednostavno kupo-prodaja i to je ok.
možda nisam dobro formulisao pitanje. ono što mene zanima je: kako glasi ta šerijatska definicija kamate? Jednostavno želim uporediti šerijatsku i "zapadnjačku" definiciju, kako bih shvatio šta je bit, u čemu je razlika. Vjerujem da ta razlika postoji. Na net-u nisam mogao pronaći tu definiciju.
Kupo-prodaja mi je ok, ali šta je npr, sa slučajem da podignem npr. 30.000 KM da bih proširio posao i da ih trebam vratiti za 10 godina. Kako se tumači ta provizija ili naknada il kako god se zvala. U tom slučaju se to izjednačava sa kamatom (ako sam dobro shvatio). Ili se i tu banka pojavljuje kako investitor u poslovima neke firme.

Ne pojavljuje se banka kao investitor ako nije investitor.
Ako ti odes i trazis kredit, odrede ti mjesecnu ratu + XY KM koje placas. Kao sto reko - XY ne mjenja, nije varijabilni iznos kao kamata i ne moze se desiti kao kod normalnih banaka da poratse kamata na sred otplacivanja kredita.

opet ćeš banci vratiti više što je ona tebi dala. u sekularnom svijetu to se naziva kamatom, i ona to suštinski i jeste, kako god joj oni dali ime.

legally try wrote:Kupo-prodaja mi je ok, ali šta je npr, sa slučajem da podignem npr. 30.000 KM da bih proširio posao i da ih trebam vratiti za 10 godina. Kako se tumači ta provizija ili naknada il kako god se zvala. U tom slučaju se to izjednačava sa kamatom (ako sam dobro shvatio). Ili se i tu banka pojavljuje kako investitor u poslovima neke firme.

Ono sto ja znam, a ne pravim se strucnjak, je da je u Islamu kamata haram. Prica koju su meni pricali oko poslovanja je u idealnom slucaju sljedeca, ti sa svojim biznis projektom dodjes kod njih i vidis koliko ti novca treba za taj plan, oni po svojim pravilima procijene "pije li to vode" i da li oni zele nesto takvo finasirati. Ako zele, dogovorite se koliki procenat tog tvog novog posla je njihov, kao "ucesca u riziku"...

Ta definicija, za taj slucaj je po meni sasvim OK, i ako oni snose dio rizika u novonastalom poslu, a oni su procijenili da to ima smisla, zasluzuju i dio kolaca... Ne znam (nisam pitao jer nisam imao interesa) sta se desava sa slucajem da npr. njihova procjena nije bila dobra, i da posao propadne... Da li su ti te pare od njih halal, ili si u startu npr. i neku svoju nekretninu "hipotekisao" na njih kao garanciju...

Ovaj dio price gdje mi "oni" finansiraju auto, ili ljetovanje, tj. neku moju potrosnju, tj. sto nema veze s biznisom i snosenjem dijela rizika, je uz duzno postovanje prema svacijim vjerskim osjecajima ipak kamata, samo pod drugim imenom, a nije ni to OK... Pa nije ovca=krava iako je npr. ja tako zovem...

JThomas wrote:opet ćeš banci vratiti više što je ona tebi dala. u sekularnom svijetu to se naziva kamatom, i ona to suštinski i jeste, kako god joj oni dali ime.

a sto je najgore, bolje je haramit 7% kod cafirskih banaka nego halalit 9% kod islamskih ... necega (kamate, udjela, zovi kako hoces ...)

JThomas wrote:opet ćeš banci vratiti više što je ona tebi dala. u sekularnom svijetu to se naziva kamatom, i ona to suštinski i jeste, kako god joj oni dali ime.

to i jeste problem, mislim sto se ogrcu plastom serijata. Po serijatu je kamata izricito zabranjena (to se spominje na vise mjesta i Kur'anu Casnom) i ne smije se ubirati u nikakvoj formi

prije svega, hvala prijatelji. vidim da tema ide u pravcu u kojem sam želio da ide.

posebno hvala anidi na definiciji.

Znači, bitni momenti su: fiksna stopa pri vraćanju kredita i nemogućnost davanja namjenskih kredita.
U biti, to me i jest zanimalo. Ako smatrate da ima još nekih bitnih momenata, postajte i dalje. Samo vas i dalje molim da ovo ostane na nivou kontruktivne rasprave.

opet je i to kamata, kako god da okreneš. namjenski ili nenamjenski, fiksna ili varijabilna stopa, opet daješ više nego što si primio. suštinski izađe na isto.

a u doba kad je kur'an nastajao, svakako ne vjerujem da je i bilo varijabilnih kamata da bi to bio bitan faktor je li riječ o kamati ili nije.

Kamata je po najkracoj definiciji cijena novca, i u tom kontekstu ne vidim velike razlike.

Ko god je čitao ugovor BBi banke i njihovih klijenata, imalo je pravno i ekonomski pismen, skontat će da je to u suštini isti bankarski ugovor kao i kod ostalih banaka.

Što je recimo kod Intese kamata, kod njih je profit ili marža.

Što je efektivna kamatna stopa (EKS) kod njih je efektivna profitna stopa (EPS)

Kao što ostale banke imaju promjenjivu kamatnu stopu, i pored ostalog vežu je za EURIBOR i još par uslova, tako je i kod njih profitna stopa promjenjiva i pazi sad, isto se veže za EURIBOR

Kao što ostale banke osiguravaju kredit mjenicama, platnim nalozima i hipotekom, gle čuda, isto to radi i BBI, samo oni to nazovu instrumentima osiguranja poslovne saradnja i sl.

I da, na kraju, opet kao i sve banke, naplate naknadu obrade tvog zahtjeva i to pomasno

Zato, najbolji odgovor koji si dobio na ovoj temi je onaj za koji si mislio da je neozbiljan:

nije šija neg je vrat

Miki123 wrote:Ko god je čitao ugovor BBi banke i njihovih klijenata, imalo je pravno i ekonomski pismen, skontat će da je to u suštini isti bankarski ugovor kao i kod ostalih banaka.

Što je recimo kod Intese kamata, kod njih je profit ili marža.

Što je efektivna kamatna stopa (EKS) kod njih je efektivna profitna stopa (EPS)

Kao što ostale banke imaju promjenjivu kamatnu stopu, i pored ostalog vežu je za EURIBOR i još par uslova, tako je i kod njih profitna stopa promjenjiva i pazi sad, isto se veže za EURIBOR

Kao što ostale banke osiguravaju kredit mjenicama, platnim nalozima i hipotekom, gle čuda, isto to radi i BBI, samo oni to nazovu instrumentima osiguranja poslovne saradnja i sl.

I da, na kraju, opet kao i sve banke, naplate naknadu obrade tvog zahtjeva i to pomasno

Zato, najbolji odgovor koji si dobio na ovoj temi je onaj za koji si mislio da je neozbiljan:

nije šija neg je vrat

ok, miki, hvala na odgovoru, nisam znao za tu politiku BBI banke. ustvari, uopšte nisam upoznat sa njihovom politikom. međutim, pogrešno si shvatila moje pitanje. BBI svakako važi za banku koja primjenjuje nekamatnu politiku. kažem "važi". a da li zaista praktikuje šerijatski zakon, sa tim nisam upoznat. ali moje pitanje je bilo definicija kamate po šerijatu, a ne definicija kamate prema BBI banci. dakle, zanimalo me ako neko zna gdje se može pronaći definicija kamate prema šerijatu, a da li BBI praktikuje baš tu definiciju, to se može uporediti sa podacima koje si ti iznijela. drago mi je da si me sa time upoznala. svakako me i to zanima, pošto bar sudeći po njihovom marketingu (kažem bar, jer kako rekoh nisam baš najbolje upoznat, što i jest razlog zašto pitam), oni su najbliži toj politici.

U BiH je nemoguce primjeniti serijatska pravila poslovanja banaka, jer bi to bilo u suprotnost sa Zakonom o bankama BiH.
To pitanje je problem svim bankama u BiH, osim BBI i Raiffeisen i jos neke su trazile da se omoguci i prilagodi, kao sto je i vecini europskih zemalja. Jer npr. prema Zakonu o bankama banke simiju imati samo 2% kapitala u nekretninama sto predstavlja problem.

Kad je to pitanje bilo na parlamentu, odbijen je prijedlog jer su neki tvrdili da je to uvodjenje serijata u BiH na mala vrata.

amar_tesanj wrote:U BiH je nemoguce primjeniti serijatska pravila poslovanja banaka, jer bi to bilo u suprotnost sa Zakonom o bankama BiH.
To pitanje je problem svim bankama u BiH, osim BBI i Raiffeisen i jos neke su trazile da se omoguci i prilagodi, kao sto je i vecini europskih zemalja. Jer npr. prema Zakonu o bankama banke simiju imati samo 2% kapitala u nekretninama sto predstavlja problem.

Kad je to pitanje bilo na parlamentu, odbijen je prijedlog jer su neki tvrdili da je to uvodjenje serijata u BiH na mala vrata.

Ja vam nekav prije cini mi se na ovu temu vec pisao. Jedno su zelje BBI banke kako bi to ona, a sasvim nesto drugo je zakon koji im bukvalno naredjuje sta i kako da rade. Ali bez obzira na sve to. Recimo da drzava naredjuje kamatu i kaze minimalna moze biti recimo 6%, ode insan u BBI, kad tamo njihov 'profit' 12%. Onda stvarno covjek ne zna sta da kaze na sve.

A sto se tice seriata, evo nadjoh fin clanak na tu temu:
http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2601

Mada je meni uvijek bilo nejasno i jos uvijek mi je. Kako covjek moze kupiti bilo sta na rate. Ocito je da nikakva institucija koja vrti parama ne bi dala pare tek tako, odnosno da se vrate 1:1. Cak ako se pita i neka rodbina ili komsiluk, vjerovatno bi trazili nekakav profit, a kamoli institucija. Tu meni ostaje nejasno. Kako onda institucija moze postojat ako ne smije 'zaradjivati', ili je odgovor da prema serijatu banka, odnosno institucija koja 'zaradjuje' na novcu ne smije postojati.

amar_tesanj wrote:U BiH je nemoguce primjeniti serijatska pravila poslovanja banaka, jer bi to bilo u suprotnost sa Zakonom o bankama BiH.
To pitanje je problem svim bankama u BiH, osim BBI i Raiffeisen i jos neke su trazile da se omoguci i prilagodi, kao sto je i vecini europskih zemalja. Jer npr. prema Zakonu o bankama banke simiju imati samo 2% kapitala u nekretninama sto predstavlja problem.

Kad je to pitanje bilo na parlamentu, odbijen je prijedlog jer su neki tvrdili da je to uvodjenje serijata u BiH na mala vrata.

e to je već nešto, vidim da često postaš po "bankarskim" temama, vjerovatno se i baviš "bankarskim" poslovima.
nešto me, brate, ne iznenađuje taj stav našeg parlamenta.
jel to, ipak, znači da ni BBI ne primjenjuje šerijatska pravila? Ako se razumiješ u ovu tematiku, molim te da mi odgovoriš, kakva je ustvari politika BBI banke. Unaprijed hvala.

PS. nešto si mi odmah drag zbog tog "tešanj"

Nije problem cijena kapitala to je OK, to se zna da mora bit i zbog vremenske vrijednosti novca, inflacije itd..
Glavni seriatski princip je rizik. Logika je da nemozes dat nekom novac i obezbjedit sebe svim mogucim garancijama i ne interesuje te sta je dalje sa tim novcem. Banka mora biti ukljucena u rizik, rizik se mora dijeliti i to u omjeru koliko ko ulozi.
Islamsko bankarstvo je najslicnije lizingu, tj. banka ti pomogne da kupis neku konkretnu stvar koja je ranije utvrdjena, vidjena i vec postoji, i ti banci placas najam njenog dijela vlasnistva i pomalo smanjujes njen udio u vlasnistvu.

@motokultivator

kao prvo, hvala na linku.
kao drugo, to i jest poenta, kako to ustvari funkcionira?
ako postoji neko ko ovo čita i ko nam to može profesionalno odgovorit, molio bih da nam da odgovor. kako je to propisano, teorijeski? a nešto sasvim drugo je kako se to u praksi primjenjuje? mada, evo kako nam amar napisa, izgleda da naš privredno-pravni sistem to ne dopušta u praksi.

U pravu su forumasi koji kazu da Zakon o baknama BiH sprjecava potpuno funkcionisanje islamskog modela bankrstva. Prema postojecem Zakonu BBI banka jednostavno je primorana da se ponasa prema modelu kojeg je donio zakon, a da promjene u nazivlju i slicno budu vise kozmeticke prirode. Ovime ne zelim da branim BBI ni u kom slucaju. Medjutim, mene zanima ova stvar.
Prema postojecem modelu bankarstva kamata i za dizanje novca i za depozit novca se definise na slican nacin. Dakle kod dizanja placas kamatu, kod polaganja ubires. Kakvu definiciju ove stvari ima islamsko bankaratvo. Mozda bi se slicno pitanje moglo postaviti i u ovom slucaju "nadleznim" osobama iz islamske zajednice. Jer, mislim da nisu isti covjek koji dize novac s banke da bi si kupio bolje auto iako ima vec 2, i onaj koji svojim mukotrpnim radom uspijeva nesto ustedjeti sa strane pa banku koristi kao sigurniji nacin cuvanja svog novca...

legally try wrote:

amar_tesanj wrote:U BiH je nemoguce primjeniti serijatska pravila poslovanja banaka, jer bi to bilo u suprotnost sa Zakonom o bankama BiH.
To pitanje je problem svim bankama u BiH, osim BBI i Raiffeisen i jos neke su trazile da se omoguci i prilagodi, kao sto je i vecini europskih zemalja. Jer npr. prema Zakonu o bankama banke simiju imati samo 2% kapitala u nekretninama sto predstavlja problem.

Kad je to pitanje bilo na parlamentu, odbijen je prijedlog jer su neki tvrdili da je to uvodjenje serijata u BiH na mala vrata.

e to je već nešto, vidim da često postaš po "bankarskim" temama, vjerovatno se i baviš "bankarskim" poslovima.
nešto me, brate, ne iznenađuje taj stav našeg parlamenta.
jel to, ipak, znači da ni BBI ne primjenjuje šerijatska pravila? Ako se razumiješ u ovu tematiku, molim te da mi odgovoriš, kakva je ustvari politika BBI banke. Unaprijed hvala.

PS. nešto si mi odmah drag zbog tog "tešanj"

BBI ne ispunjava serijatske uslove, ali se kao trude i rade maksimalno onoliko koliko je trenuno moguce,pa eto kao imaju nijet i balgonakonost islamse zajednice.
Iako ja mislim da njima i nije previs u interesu da im se onoguci da mogu primjeniti sve principe, jer bi se onda i sve ostale banke ukljucile u tu pricu pa onda oni nebi bili ekskluzivna Islamska banka

amar_tesanj wrote:U BiH je nemoguce primjeniti serijatska pravila poslovanja banaka, jer bi to bilo u suprotnost sa Zakonom o bankama BiH.
To pitanje je problem svim bankama u BiH, osim BBI i Raiffeisen i jos neke su trazile da se omoguci i prilagodi, kao sto je i vecini europskih zemalja. Jer npr. prema Zakonu o bankama banke simiju imati samo 2% kapitala u nekretninama sto predstavlja problem.

Kad je to pitanje bilo na parlamentu, odbijen je prijedlog jer su neki tvrdili da je to uvodjenje serijata u BiH na mala vrata.

Čini mi se da je to 2 % kapitala u nekretninama iz praktičnih razloga, jer koliko se sjećam, znam da je profesor na fakultetu pričao kako su u italiji u osamdesetim banke imala ogroman broj nekretnina u svom vlasništvu, i ponašale su se kao agencije za nekretnine, pa je donesen takav zakon kojim se ograničava stjecanje nekretnina bankama do određenog procenta u kapitalu.