Forum Klix.ba

Otvoreno pismo mom drugu Nelington-u
Od 1992. godine uzalud pokušavam moje spoznaje podijeliti sa matematičarima i fizičarima PMF u Tuzli. Uglavnom sam nailazio na ignorisanje, odbijanje, porugu, ismijavanje (pa i na ružnija iskustva).
Prezentiram ovdje samo „moj patent“ o aritmetičkoj (A), geometrijskoj (G) i harmonijskoj (H) sredini za brzine: (c + v) i (c – v).
Brzine: 0 < v < c < ∞ , bilo kojih skalarnih vrijednosti i bilo kojeg međusobnog relativnog odnosa n = c/v imaju:
. Jedna od najpoznatijih osobina aritmetičke, geometrijske i harmonijske sredine izražava se i ovakvim algebarskim iskazom: A∙H = G^2 . Druga, također, poznata osobina je i ta da možemo pomnožiti A∙t = A1 , G∙t = G1 i H∙t = H1 te opet utvrditi da je:
A1∙H1 = G1^2 . Mene je posebno zainteresovala dužina H∙t , a vezano za Ajnštajnove formule u STR. No, o tom po tom.
Ovdje skrećem pažnju na dva značajna odnosa:
i , koji se primjenjuju u Specijalnoj teoriji relativnosti i izvode na komplikovan način, bez ovako očitog i čistog njihovog značenja.
Moj druže Nelingtone, da si prihvatio suradnju do sada bismo imali više zajedničkih „naučnih članaka“. Ovako ostaje mi da moje spoznaje pričam u „Hajd-parku“i čekam da se neko iz inostranstva zainteresuje za moje spoznaje (po mogućnosti prije moje smrti, kako bi mogao ukazati u kom pravcu treba nastaviti istraživanja i analizu).

Majstore, cijenim Vaš rad i upornost. Očito je, naime, da Vi vjerujete u to što radite, da imate volje i želje da to predstavite. Međutim, razumite i Vi mene da:

1. Vaša oblast zanimanja meni nije posebno interesantna, niti sam u njoj stručan.
2. Nemam dovoljno stručne hrabrosti da se bavim teorijom koja se suprotstavlja etabliranom i uvriježenom mišljenju.

Hvala Vam na ponudi za saradnju, želim Vam sve najbolje u radu - te da nađete način da svoje ideje predstavite još širem puku, ali ne mogu Vam se pridružiti.

Svako dobro, majstore.

Više puta sam te zamolio da se baviš samo onim što ti je struka - Matematikom! Zato sam ovdje i postavio samo sadržaj vezan za aritmetičku, geometrijsku i harmonijsku sredinu. Nikad nisam tražio ni od jednog profesora da se bavi sadržajima koje ne predaje u redovnoj nastavi. Dakle, radi se o onom sadržaju koji neko predaje (bilo u matematici ili fizici).
Mislim da je "problem" ignorisanja u posljedicama koje slijede iz prezentiranih sadržaja.

Ja nesto malo znam o ovome (vise diferencijalnu geometriju nego samu OTR), ali mozes li mi objasniti fizikalnost uvodjenja ovih sredina. Razumijem fizikalnost lorencovih transformacija i njihove primjena u STR i nadalje u OTR, ali mi nije jasno sta bi se ovim postiglo. Nisam u toku sa tvojom raspravom sa nelligntonom, ali ovo mi ne objasnjava dovoljno koliko mi objasnjavaju lorencove transformacije i posljedice takvih transformacija sto je Einstein sve fino objasnio u STR i OTR.

bogumil-8 wrote:Više puta sam te zamolio da se baviš samo onim što ti je struka - Matematikom! Zato sam ovdje i postavio samo sadržaj vezan za aritmetičku, geometrijsku i harmonijsku sredinu. Nikad nisam tražio ni od jednog profesora da se bavi sadržajima koje ne predaje u redovnoj nastavi. Dakle, radi se o onom sadržaju koji neko predaje (bilo u matematici ili fizici).
Mislim da je "problem" ignorisanja u posljedicama koje slijede iz prezentiranih sadržaja.

Nažalost, moja struka nije matematika - matematiku volim, ali nemam neko sjajno znanje iste.

Nadalje, nije mi najjasnije šta pokazujete ovim sredinama? Šta je značenje iza toga?

Prije svega treba uočiti polazište, sve moguće brzine: 0 < v < c < ∞ , bilo kojih skalarnih vrijednosti, bilo kakvog relativnog odnosa n = c/v .
Ovakav stav obuhvata i više od onog što se tretira u STR, ali nam omogućava analizu značenja i olakšava razumijevanje pojedinih matematičkih iskaza.
Kako matematika govori „božanskim jezikom“ direktno nam kazuje šta je što (bez ikakve potrebe da mijenjamo vlastita shvatanja).
Počeo sam sa aritmetičkom, geometrijskom i harmonijskom sredinom zato što će većina „forumaša“ razumjeti i moći provjeriti navedene sadržaje, pa i ovaj:.
Šta mislite čemu je jednaka ova veličina H ∙t ? Mislim na jednu od značajnijih veličina koja se koristi u STR. Možete li je sami „otkriti“?

bogumil-8 wrote:Počeo sam sa aritmetičkom, geometrijskom i harmonijskom sredinom zato što će većina „forumaša“ razumjeti i moći provjeriti navedene sadržaje, pa i ovaj:.
Šta mislite čemu je jednaka ova veličina H ∙t ? Mislim na jednu od značajnijih veličina koja se koristi u STR. Možete li je sami „otkriti“?

Prvo, ne svidja mi se tvoj pristup. Odabrao si pogresan forum. Ako bas hoces da ti neko prizna rad, onda probaj u nekom zurnalu objaviti. Ako ti se bas na forumima diskutuje mislim da je bolje da posjetis http://www.physicsforums.com/.

Ovaj Ht koji si naveo, mene, djelomicno laika za STR i OTR, po izrazu ne podsjeca na nesto poznato, mozda malo na Lorencov faktor, a dimenziono na neki put (kontrakcija duzine?). Ali iskreno, ovo me najvise podsjeca samo na igranje sa algebrom i izrazima. Mozda se iza ovoga krije neki ozbiljniji rad, ali ovako to ne mogu skontati i sve me podsjeca na jednu temu iz podforuma religija.

Ne mogu ti elaborirati zašto sam baš odabrao ovaj forum (nisam pogriješio forum, neću da mi neko ovdje "prizna rad" i svejedno mi je što ti se ne sviđa moj pristup). Imam svoje ciljeve i ne mogu ih prilagođavati svakom pojedincu.
Uglavnom, prezentiram "čiste i nesporne činjenice", koje svako može provjeriti, shvatiti i razumjeti. "Problem" će iskrsnuti kasnije, kad budemo sagledavali posljedice iz navedenih matematičkih, geometrijskih i fizičkih istina (koje ću postepeno proširivati, nadgradnjom već iznesenih istina).
Sve ranije rečeno važi i dalje, a na rečeno "nadovezujem" sljedeće veličine:
, jer ću govoriti i o aritmetičkoj (A), geometrijskoj (G) i harmonijskoj (H) sredini za navedene vremenske intervale.

bogumil-8 wrote:Ne mogu ti elaborirati zašto sam baš odabrao ovaj forum (nisam pogriješio forum, neću da mi neko ovdje "prizna rad" i svejedno mi je što ti se ne sviđa moj pristup). Imam svoje ciljeve i ne mogu ih prilagođavati svakom pojedincu.

Pa sta onda zelis postici?

bogumil-8 wrote:Uglavnom, prezentiram "čiste i nesporne činjenice", koje svako može provjeriti, shvatiti i razumjeti. "Problem" će iskrsnuti kasnije, kad budemo sagledavali posljedice iz navedenih matematičkih, geometrijskih i fizičkih istina (koje ću postepeno proširivati, nadgradnjom već iznesenih istina).

Svako? Opcu teoriju relativnosti razumije veoma mali broj ljudi u svijetu, jer je potrebna ipak visoka inteligencija, sposobnost atipicnog rezonovanja, vizuelnog eksperimenta. I na "general public" forumu, gdje ima ljudi koji imaju fobiju od matematike, da ne spominjem da vecina niti zna matematiku niti ih interesira, ti ocekujes da ce neko provjeravati, shvatiti i razumjeti? Svaka ti cast na humanistickom pristupu i davanju znanja za sve, ali ovo nije mjesto za to.
Ocito je da imas izgradjen stav o specijalnoj i opcoj teoriji relativnosti. Formaliziraj taj stav (vidim da je to u toku, formule se zapisuju, objasnjenja se daju itd.), posalji relevantnim naucnicima iz ove oblasti, a oni ce odluciti da li to pije vode ili ne. Ne treba siroki auditorij da odlucuje o necemu sto nema pojma (velika vecina), kao sto ne odlucuje ni o bilo kojoj drugoj teoriji.

Mislim da ti je Bušman dobro rekao, javi se naučnim časopisima i probaj s njima, veća je šansa da to uspije nego Sarajevo-x forum.

Bušman i EdoI, pokušajte razmišljati i odgovarati na sljedeći sadržaj:
Postoje realni brojevi: a i b, takvi da je: a > b > 0 , bilo kojeg odnosa: a/b = n .
1. Prikaži te brojeve na brojnoj pravoj pomoću odgovarajućih dužina duži: PC = a i PB = b ;
2. Prikaži geometrijski na brojnoj osi dužine: PC + PB = a + b = z i PC – PB = a – b = r ;
3. Naći brojnu vrijednost (a zatim i geometrijski prikazati, nacrtati), aritmetičku (A), geometrijsku (G) i harmonijsku (H) sredinu za veličine z i r.
4. Napiši algebarske izraze (iskaze) odnosa: a) G : A i G : H;
5. Da li je vrijednost: i , za sve moguće vrijednosti realnih brojeva: 0 < b < a < ∞ ?
U drugom razredu srednje škole uči se o aritmetičkoj, geometrijskoj i harmonijskoj sredini i osnovnim osobinama A, G i H . Većina forumaša je završila srednju školu i razumije o čemu je riječ. Koga ta oblast ne interesuje, ili mu je „mrsko pomnožiti dva broja“, neće to ni čitati (a kamo li „izučavati“ i o tome dublje razmišljati). Za „ljubitelje matematike“ ovo može biti jako interesantan, koristan i „zabavan“ sadržaj (pomoću elementarne algebre ući će u mnoge oblasti matematike i fizike na „nov i lagan način“, neviđen u dosadašnjoj praksi).
Stavljanje ove teme na Sarajevo-x Forum inicirano je mojom željom da se obratim srednjoškolcima u BiH. Imate li preporuku za neki web prostor koji je dostupniji i pogodniji za ostvarenje mog cilja? (Napomena: Prvobitno sam zamislio da pišem na Bihnet forumu, ali sam tamo trajno banovan).
Bušman i EdoI, očito niste ni pogledali dati link u mom prvom postu!? „Međunarodna stručna javnost“ je već zainteresovana za moje pisanje! Nisam se tamo „utrpao“ svojom voljom.
Da odmah dodam i aritmetičku, geometrijsku i harmonijsku sredinu za vremenske intervale (naravno možete ih množiti kojom god želite (istom) brzinom, i tako dobijete A, G i H za odgovarajuće dužine:. Opet imamo: i

bogumil-8 wrote:Bušman i EdoI, pokušajte razmišljati i odgovariti na sljedeći sadržaj:
Postoje realni brojevi: a i b, takvi da je: a > b > 0 , bilo kojeg odnosa: a/b = n .
1. Prikaži te brojeve na brojnoj pravoj pomoću odgovarajućih dužina duži: PC = a i PB = b ;
2. Prikaži geometrijski na brojnoj osi dužine: PC + PB = a + b = z i PC – PB = a – b = r ;
3. Naći brojnu vrijednost (a zatim i geometrijski prikazati, nacrtati), aritmetičku (A), geometrijsku (G) i harmonijsku (H) sredinu za veličine z i r.
4. Napiši algebarske izraze (iskaze) odnosa: a) G : A i G : H;
5. Da li je vrijednost: i , za sve moguće vrijednosti realnih brojeva: 0 < b < a < ∞ ?

Sa ovim se apsolutno slazem. Mene samo zanima sta je fizikalnost ovoga. Sta je uopce fizikalnost aritmeticke sredine (c+v) i (c-v)? Uostalom, prema STR brzine se ne mogu bas tako sabirati, to vrijedi za Galilejevu sumaciju vektora brzina, ali ne i za relativističku mehaniku. Da li to znači da je tvoj cilj da oboris jedan od fundamenata STRa? Eto, to me zanima.
Da li zaista mislis da ljudima treba predstavljati pojednostavljeni model STR i GTR? Ko hoce jednostavno, ima dobrih dokumentaraca koji objasnjavaju princip bez formula koje obicne ljude zamaraju. Pravim fizicarima, naucnicima, pojednostavljeni model nista ne znaci, jer im ne daje kompletnu sliku. U svakom slucaju, meni ovo izgleda ko igranje sa algebrom, a ne kao naucno rezovonanje i naucna metodologija.
Super sto ima ljudi koji su zainteresirani za tvoj rad. Ja, kao sto sam rekao, nisam strucnjak iz ove oblasti niti me pretjerano interesira na visokom nivou (mada tenzorski racun, teoriju polja i diferencijalnu geometriju znam, ali koristim za druge stvari). Takodjer, opasno je da se odmah srednjoskolcima svasta prezentira (npr. slucaj Inteligentnog Dizajna u SADu), ali eto, internet danas svasta omogucava bez da se prodju silne procedure koje su vazne u akademskoj zajednici koja nije demokratska niti je ikad bila.

Bušman wrote:Sa ovim se apsolutno slazem. Mene samo zanima sta je fizikalnost ovoga. Sta je uopce fizikalnost aritmeticke sredine (c+v) i (c-v)?

Da li ti ova animacija može pojasniti obistinavanje brzina (c + v) i (c - v), odnosno, obistinjavanje dužina:
(ct + vt) = (c + v)t i (ct - vt) = (c - v)t ? Šta je geometrijska sredina za navedene dužine? Šta je aritmetička sredina za navedene dužine? Šta je harmonijska sredina za navedene dužine?
Neka ti pomogne i ova slika . Kolika je (čemu je jednaka) vrijednost omjera BN : AC ?

bogumil-8 wrote:

Bušman wrote:Sa ovim se apsolutno slazem. Mene samo zanima sta je fizikalnost ovoga. Sta je uopce fizikalnost aritmeticke sredine (c+v) i (c-v)?

Da li ti ova animacija može pojasniti obistinavanje brzina (c + v) i (c - v), odnosno, obistinjavanje dužina:
(ct + vt) = (c + v)t i (ct - vt) = (c - v)t ? Šta je geometrijska sredina za navedene dužine? Šta je aritmetička sredina za navedene dužine? Šta je harmonijska sredina za navedene dužine?
Neka ti pomogne i ova slika . Kolika je (čemu je jednaka) vrijednost omjera BN : AC ?

Nisam dobio odgovore koje sam htio. Rekao sam da se slazem sa algebrom, ali da ona nema nikakvog fizikalnog uporista, tj. nisi naveo.
U vezi sa ovim appletom i slikom, ne mogu da skontam sta je koja tacka. Sta se ovdje krece i koji mu se vektor brzine pripisuje. Ali opet tvrdim, u relativistickoj mehanici se vektori brzina ne mogu ovako sabirati.

Zakone puta jednolikog pravolinijskog kretanja: PC = ct i PB = vt uče djeca u sedmom razredu. Zar je to tako teško "skontat"?!
Vjerovatno nisi "kliknuo" na onaj trokutić u apletu (animaciji) pa nisi i vizuelno vidio kretanja "tačaka" iz tačke P ?!
Slažete li se da vrijednost "gama faktora" ne zavisi od intenziteta (skalarnih vrijednosti) brzina 0 < v < c < , te da njegovo značenje možemo analizirati i na brzinama puža (v) i mrava (c):

U relativistickoj mehanici vrijedi:


U slucaju da je v << c onda bi vrijedilo to sto si napisao. Razlika i vise nego velika. Drugo, primjer koji si naveo je kretanje u odnosu na referentnu tacku P i jednacine kretanja vezujes za nju. Specijalna teorija relativnosti nema tačku reference, jedino sto je referenca je brzina svjetlosti koja je uvijek ista bez obzira na relativno kretanje objekata u odnosu na svjetlost, a za analizu relativnog kretanja medju objektima koristi se Lorentzova transformacija. Trece, u zakrivljenom prostor-vremenu (a kakav je jedini i interesantan i zbog cega je uvedena opca teorija relativnosti) ne postoji pravolinijsko kretanje. Ono jeste pravolinijsko sa aspekta objekta koje se krece, ali stavi bilo koju referentnu tacku van objekta i iz te tacke to nece biti pravolinijsko kretanje.

bogumil-8 wrote:Slažete li se da vrijednost "gama faktora" ne zavisi od intenziteta (skalarnih vrijednosti) brzina 0 < v < c < , te da njegovo značenje možemo analizirati i na brzinama puža (v) i mrava (c):

Ne slazem. c je konstanta, v se slobodna varijabla, a gama je funkcija od v.

Teorija relativnosti se ne moze objasniti osnovnoskolskom niti srednjoskolskom matematikom. Studenti na fakultetu imaju problema sa razumjevanjem takve matematike, ali i koncepta specijalne i opce teorije relativnosti. I btw, ja jos nisam dobio odgovore na vise puta postavljana pitanja i zbog toga sam jako ljut i napustam ovu temu do daljnjeg.

Albert Ajnštajn, „Moja teorija“, strana 22 (preveo Damir Mikuličić) piše:
„Giba li se masa m jednoliko i pravocrtno u odnosu na koordinatni sustav K, tada se giba jednoliko i pravocrtno i u odnosu drugi koordinatni sustav K', koji se u odnosu na K također giba jednoliko i pravocrtno.“
Uoči izraze “jednoliko“ i „pravocrtno“ („inercijalno“) kretanje.
Da bi bilo šta iskazali (u kakvim god želiš koordinatnim sistemima, Polarnom, Pravouglom,...) moraš imati Početnu tačku, Presjek koordinatnih osa, Početnu tačku na liniji (pravoj ili krivoj), moraš imati Početak posmatranja, moraš imati „Poredbeno tijelo“, moraš od nečeg Početi.
Toliko o tački P.
Da bi uopšte mogli pričati o relativnim kretanjima pored „Poredbenog“ tijela („materijalna tačka“ – P) moramo imati i „P'osmatrano tijelo („materijalna tačka“ – P'). Uvijek iskazujemo odnos „P'osmaranog“ u odnosu na „Poredbeno“ i to zapisujemo: P' – P = PP' . To podrazumijeva neki brojčani podatak o međusobnoj razdaljini.
Uoči: MI – ljudi to iskazujemo (priroda to ne radi) uz pomoć naših sredstava iskazivanja i sporazumijevanja, koristeći svoj vlastiti misaoni aparat i svoja vlastita shvatanja stečena iskustvom uz pomoć svih naših čula i sposobnosti izvođenja opštih zaključaka (na osnovu pojedinačnih posmatranja).
Da bi iskazali neki podatak o odnosu P' (posmatranog) i P (poredbenog) najčešće koristimo „brojčane podatke“ (ako je to poređenje moguće iskazati brojem). Ovdje bi se trebali dooobro udubiti šta je poređenje i upoređivanje, posebno poređenje i upoređivanje veličina, i posebno fizičkih veličina, koje možemo iskazati brojem (čega, šta brojimo, šta je mjerenje?).
Kako ovdje pričamo o relativnim mehaničkim kretanjima, inercijalnim sistemima referencije (ISR), zakonima puta jednolikih pravolinijskih kretanja PC = ct = x i PB = vt = ct/n , nije nužno da pričamo o kretanju svjetlosti, njenim osobinama i atributima.
Naša shvatanja prostora i vremena uopšte nije nužno vezati za prirodnu pojavu koju nazivamo – svjetlost. Ista shvatanja prostora i vremena imali bi i onda kada svjetlost uopšte ne bi postojala, kada bi stalno živili „u mraku“ (kao šišmiš).
Također, za iskazivanje „svih prirodnih zakona“ svjetlost niti je nužna niti neophodna.
Uglavnom, da bi pričali o matematičkim (algebarskim i geometrijskim) istinama vezanim za zakone puta PC = ct i PB = vt moramo se međusobno sporazumijevati počev od početne tačke P i u toj tački polaznog koordinatnog sistema K (najčešće to radimo pomoću pravouglog koordinatnog sistema), čiji je koordinatni početak „smješten“, „vezan“ za početnu (posmatranu, poredbenu) tačku P. Koordinatne ose pravouglog koordinatnog sistema jesu pravci (a ne geodetske linije), te zakonima puta ct i vt iskazujemo dužine po pravcu.
Kako konkretno posmatranje ne traje zauvijek, moramo neko konkretno posmatranje i okončati, utvrditi kraj posmatranja i iznijeti podatke o uočenom posmatranju: . Na primjer: P' - P = PP' = vt.
Prirodu "zabolje dupe" za Rimanovim ili Kalabijevim prostorima, za postavkama H. Minkovskog, Ajnštajnovim razmišljanjima ili za našim "poredbenim sistemima", matricama i "kvadri-vektorima".
Dužinu PP' = vt možemo tačno iskazati pomoću bilo kolike brzine 0 < v i pomoću odgovarajućeg trajanja (t) posmatranog kretanja. Također, za taj isti vremenski interval (t) možemo iskazati i dužinu (puta) PC = ct = x , pomoću bilo koje brzine c = n v (n > 0), bilo kojeg omjera n = c/v, nije nužno (jeste korisno) da to bude brzina svjetlosti u vakuumu. Ako je n = 5 : 3 , svi matematički (algebarski i geometrijski) iskazi biće jednakovaljani i za "brzinu puža" (v) i "brzinu mrava" (c). Zato naglašavam - možemo sasvim korektno analizirati matematički smisao Lorencovih transformacije za bilo kakve brzine: 0 < v < c < i za dužine na našem radnom stolu. Nema nikakve potrebe za potpunom apstrakcijom. Ako to možemo (a matematika nam kaže da možemo, jer ona ne zna šta je v ili c) onda nema nikakvog razloga da to i ne činimo (kako bi sebi olakšali shvatanje, razumijevanje, i primjenu matematičkih iskaza).

Bušman wrote:U relativistickoj mehanici vrijedi:

bogumil-8 wrote:Slažete li se da vrijednost "gama faktora" ne zavisi od intenziteta (skalarnih vrijednosti) brzina 0 < v < c < , te da njegovo značenje možemo analizirati i na brzinama puža (v) i mrava (c):

Ne slazem. c je konstanta, v se slobodna varijabla, a gama je funkcija od v.

Ko te pita šta u relativističkoj mehanici vrijedi?
U svim konkretnim primjerima, za sve konkretne brzine 0 < v < c < , bilo kojeg odnosa n = c/v vrijednost "gama faktora" zavisi samo od relativnog odnosa c/v = n ,slagao se ti ili ne slagao matematika "ne ferma tvoje mišljenje".
Vrijednost „gama faktora“ ista je i za c = 3∙10^8 i v = 3∙1o^4 (izaberi jedinice kolike god hoćeš, ali je najbolje koristiti „dogovorene jedinice mjere“), kao i za c = 100 i v = 0,01. , tako da njegov smisao možeš analizirati za sve moguće brzine.
Također, u svim slučajevima ta "konstanta" - c je aritmetička sredina za (c + v) i (c - v).
U navedenoj animaciji crtao sam dužine PC = ct = x i PB = vt = x/n za vrijednost n = c/v = 5/3 . Naravno da u tom primjeru možemo koristiti bilo koje brzine 0 < v < c < ∞ datog omjera n = 5/3 . U svim konkretnim primjerima ćemo imati istu vrijednost za „gama faktor“: , . "gama" je PC : P'N .

Super, jos dokazi da postoji brzina c+v i onda mozemo pricati

sjoooooooooooooo lude teme

Bušman, malo mi je ružno razgovarati sa "suprotstavljenih" pozicija. Možemo imati suprotna mišljenja, ali razgovarajmo sa "saradničkih" stajališta o istim sadržajima. Bazirajmo se na "korak po korak" u postupku analiziranja matematičkih (algebarskih i geometrijskih) istina u navedenim zakonima puta.
1.) U tački P „pukla petarda“! U tom momentu iz tačke P poletjela „materijalna čestica - B“ brzinom v = c/n i foton – C brzinom c, n = c/v = 5/3.
Kroz tačku P zamislimo x – osu po kojoj se kreću čestica i foton. Umjesto fotona ja osmišljavao širenje sfernog talasa oko tačke P ( u svim smjerovima i pravcima brzinom – c).
Posmatrajmo njihovu međusobnu razdaljinu nakon isteka vremenskog intervala t , a) kada se kreću po pravcu u istom smjeru i b) kada se kreću po istom pravcu u suprotnim smjerovima.
2.) U tački P (gdje je „pukla petarda“) nalazili se puž i mrav, te se, uplašeni iznenadnim zvukom, „trkom razbježali“, koliko ih nose noge bose. Mrav je trčao brzinom c, a puž brzinom v = c/n , n =c/v = 5/3.
Kolika je njihova međusobna razdaljina nakon isteka vremenskog intervala t , a) kada su „trčali po istom pravcu“ u istom smjeru i b) kada su „bježali“ po istom pravcu ali u suprotnim smjerovima.
Mislim da su dovoljna ova dva primjera za „opšte rješenje“ i primjenu zakona puta: PC = ct = x i PB = vt = ct/n , da ne ubacujem biciklistu i pješaka.
Za primjer pod a) PC – PB = BC = ct – vt = ct – ct/n = ct (1 – 1/n), ili isto to: PC – PB = BC = ct – vt = (c – v)t.
Za primjer pod b) PC' + PB = BC' = ct + vt = ct + ct/n = ct(1 + 1/n), ili isto to: PC' + PB = BC' = ct + vt = (c + v)t.
Za one sa manjim sposobnostima apstraktnog mišljenja dajem prikaz u živo i konkretan crtež pozicija nakon isteka vremenskog intervala t od početka „trke“.

Dr. Ivan Supek "gama faktor" označava sa k i izveo ga je iz ove relacije: . Za izvođenje ove relacije koristio je (c + v) i (c - v). Mogu ti naći i primjere gdje A. Ajnštajn koristi (c + v) i (c - v).
Naći aritmetičku sredinu (A), geometrijsku sredinu (G) i harmonijsku sredinu (H) za (ct + vt) = 2ct_1 i (ct – vt) = 2ct_2 , a zatim iskazati omjere G : A i G : H . .

U tom slucaju bi materijalna cestica "vidjela" foton kako se krece brzinom (c-v). To si dobio. Isto tako, ako bi se kretali u suprotnim smjerovima, cestica "vidi" foton kako se krece brzinom (c+v). I to si dobio. I to jednostavno nije tacno. Uhvatio si se u kostac sa STR posmatrajuci kroz lupu klasicne mehanike. To ne pije vode.

A jos uvijek nemam pojma sta zelis postici sa ovim. Pokusao sam da potaknem raspravu pitanjima u vezi sa ovim, nikada mi nije odgovoreno. Nemam volje vise da se raspravljam o ovome, uostalom, meni nemas sta dokazivati. Ja se ovim ne bavim, postoje ljudi koji se bave ovim. STR je ispravna teorija, potpuna, konzistentna, testabilna i moguce ju je oboriti - sve sto se moze reci za uspjesnu naucnu teoriju.

A jos uvijek nemam pojma sta zelis postici sa ovim. Pokusao sam da potaknem raspravu pitanjima u vezi sa ovim, nikada mi nije odgovoreno.

Evo copi/paste svih tvojih pitanja (postavljenih u prethodnim porukama):
1.) Pa sta onda zelis postici?
2.) Svako?
3.) ti ocekujes da ce neko provjeravati, shvatiti i razumjeti?
4.) Sta je uopce fizikalnost aritmeticke sredine (c+v) i (c-v)?
5.) Da li to znači da je tvoj cilj da oboris jedan od fundamenata STRa?
6.) Da li zaista mislis da ljudima treba predstavljati pojednostavljeni model STR i GTR?
Započeo sam priču o aritmetičkoj sredini (A), geometrijskoj sredini (G) i harmonijskoj sredini (H), te o osnovnoj vezi između tih veličina datoj algebarskim iskazom: A∙H = G^2 . Za započetu priču i omjerima G : A i G : H ni jedno od tvojih pitanja nije bitno. Dalje, tražio si da ti „dokažem“ postojanje brzine (c + v) i lijepo sam ti predočio kretanje mrava brzinom c i puža brzinom v po istom pravcu i suprotnim smjerovima počev iz tačke P po zakonu puta: PC' + PB = BC' = ct + vt = (c + v)t. Ti kažeš: „I to jednostavno nije tačno!“ Još ti to prikažem kretanjem tačaka C' i B u animaciji i nacrtam ti sliku njihovog međusobnog položaja nakon isteka vremenskog intervala t. Šta mi je još preostalo da uradim kako bi te ubijedio? Da na trotoaru pođemo crtati putanje i dužine PB = vt i PC' = ct ? . "Čestica vidi...."!? Čuj, od kada to čestica ima oči? Mi - ljudi vidimo, mjerimo, računamo, zaključujemo. Mi mjerimo, ili izračunavamo naprimjer dužinu duži BN. Napiši njenu dužinu ako je PB = vt i PC = PN = ct . Zapazi kojom brzinom ćeš množiti vrijeme t!
Ma bolje da ti to napišem (jer mi se čini da ti je "mrsko pomnožiti dva broja" i da si spremniji za "šuplju priču").
. Da li uočavaš G za (c +v) i (c - v) ?

bogumil, zasto tako bezobrazno nastupas prema covjeku koji vrlo uljudno prica sa tobom, iako je rekao da se ne bavi tom tematikom, ali ipak je dao svoje misljenje.
kakva ti je ovo izjava "Čestica vidi...."!? Čuj, od kada to čestica ima oči?" ti kad si za primjer uzimao mrava i puza niko ti nije rekao "Čuj mrav ide brzinom svjetlosti?" ja sam se vec jednom prije pokusao tako ukljuciti u raspravu koju si ti zapoceo, pa sam ti ovo isto prigovorio kada si se meni obracao, ali tebi to izgleda nije bitno. kada se neko ne slaze ili tvrdi suprotno ti nastupas bahato i naravno da ce svako racionalan odustati od svadje na ovakvim temama, jer nije ovo podforum politika.
ostalima se izvinjavam za OT, ali stvarno je tesko na mjestima gdje ocekujes argumente i racio nailaziti stalno na iste stvari od iste osobe...

Ovdje je posrijedi pokusaj primjene i Newtonove mehanike materijalne tacke na STR.
Ne mozes "razvaljivati" formule za STR kojima zongliras.

Ako zelis doci do nekog zakljucka kreni od osnovnog postulata STR. Tek da dobijes osjecaj sta radis zapravo.

Na worldsci.org pises:

Specijalna teorija relativnosti nije suprotna "klasicnoj fizici"! Ljudska svijest pravilno shvata pojmove prostor i vrijeme, stecene intuicijom! Albert Ajnštajn nema definiciju pojma vrijeme! Albert Ajnštajn pogrešno tumaci relativne odnose u fizickoj stvarnosti. Trebamo relativizirati sile i akceleracije, a ne prostor i vrijeme!

Zasto odmah nisi iznio te premise i ovdje. Lakse se fokusirati na temu.