Forum Klix.ba

ISLAMSKA FILOZOFIJA - LOGIKA

Nije moguće na isti način prosuđivati kvalitet jednog književnog, historijskog, “teološkog”, ili filozofskog djela. Ali svako kvalitetno djelo bi moralo sadržavati poruku, unutarnji smisao, preciznost izkaza i rafiniranost stila. Ono bi moralo nečemu dobrom i korisnom poučiti čitaoca, oplemeniti ga i u stanovitom smislu duhovno i intelektualno obogatiti. Treba čitati ponajprije klasična (islamska) djela filozofije, jer ona su u samom temelju kvalitet nase kulture.

U razvoju srednjovjekovne arapske logike koja je bila aristotelovska, postojale su dvije škole. Jednu je predstavljao Al-Farabi i zvala se ««zapadna» ili «bagdadska», a druga je bila «istočna», koju su zastupali Ibn Sina i kasnije Ibn Rušd, Al-Gazali i Ibn Haldun. Ta dva pristupa logici su bila suprostavljena, a tek kasnije te koncepcije bivaju pomirene.

Cilj filozofije jeste odrediti realitete stvari, onoliko koliko je to za ljudsko biće moguće. Postoji teorijska i praktična filozofija. Prva teži spoznaji istine, a potome spoznaji dobra. Svrha teorijske filozofije jeste usavršavanje duše kroz samu spoznaju, dok je svrha praktične filozofije usavršavanje duše kroz saznavanje onoga što se mora činiti kako bi duša djelovala u skladu sa ovim znanjem. Teorijska filozofija je saznanje stvari koje postoje nezavisno od našega izbora i djelovanja, dok je praktična filozofija saznavanje stvari čije postojanje je rezultirano našim izborom i djelovanjem, itd.....

Diogenes definirao ovako:"Mene smatraju mudrim. Ja sam u životu samo gledao šta budale rade i šta budale govore i nikad nisam radio ono što budale rade ni govorio. Ako ima mudrosti u meni, zaslužne su budale."

http://www.mullasadra.com/islamskalogikaknjiga.html

religije nemaju logike, logika ide suprotno. logikom mozes dokazati da religije nemaju smisla kako onda da bude logike u vjerama?

Trebas biti bas glup za ovo...Boze sacuvaj...


________________________________________________________________________________________________________
"Allah je Meleku dao razum , zivotinji strast , covjeku oboje , kod kojeg covjek razum nadvlada strast on je na stepenu Meleka , kod koga strast nadvlada razum on je na stepenu zivotijne "

cuj glup! haha ko si ti da govori sta je glupo ili ne? zato sto citas iz jedne knjige sta da radis da bi spasio svoju dusu nemora znaciti da si u pravu!!!! i sta kad umres nebude nista? vratis tvoju zivotnu energiju prirodi i gotovo? sta ako bude suprotno onome sto vjerujes? ti pusis jak opium koji te cak ohrabruje toliko da se smatras ti samim bogom koji govori drugim ljudima koja je glupa ideja a koja nije!!! pateticno!!!! ako bas vjerujes u vjeru suti i uci!!!

Savjetujem da pogledate Miroljuba Petrovica, koji savrseno dokazuje vjeru Logikom

googlajte samo...

mathematics are logical patterns, philosophy is abstract mental patterns, after grasping those patterns everything else more or less should fall within those patterns, philosophy as a map of consciousness, everything is explainable with reason. psychology is malfunctioning of those mental patterns, sociology is patterns in psychology of masses, religion is patterns of spiritual realm and categories , therefor religion is also logical , it is superior to philosophy according to Kant, because its "wrong to rationalize omnipresence of God to making God out of mind", mind is component of , not Deity, because incorporates materialism(Aristotle) and idealism(Plato), omnipresence of God would mean God is also physical laws of universe and laws of spiritual realm,

Hollow wrote:Savjetujem da pogledate Miroljuba Petrovica, koji savrseno dokazuje vjeru Logikom

googlajte samo...

Googlali... savrseno objasnjava...

hahahahahah vjera i logika...

na onu klasičnu "da li bog može stvoriti kamen toliko težak da ga ni sam ne može podići" vjerski logičari imaju samo jedan odgovor: bog ne postoji u svijetu logike, pa se ona i ne primjenjuje na njega

harač wrote:hahahahahah vjera i logika...

na onu klasičnu "da li bog može stvoriti kamen toliko težak da ga ni sam ne može podići" vjerski logičari imaju samo jedan odgovor: bog ne postoji u svijetu logike, pa se ona i ne primjenjuje na njega

Zavisi od tvog shvatanja boga od percepcije božanstva. O kojeb bogu govoriš? Jeli to Ganeš, Isus, Allah ili ...?

...

harač wrote:hahahahahah vjera i logika...

na onu klasičnu "da li bog može stvoriti kamen toliko težak da ga ni sam ne može podići" vjerski logičari imaju samo jedan odgovor: bog ne postoji u svijetu logike, pa se ona i ne primjenjuje na njega

Logika, prije svega, nije univerzalna. Ono što je nekome logično nekome je nelogično.
Zatim, ljudi ne poimaju iste stvari na jednak način.
Logika je determinisana mnogim činjenicama poput nivoa obrazovanja, predrasudama, iskustvenim događajima, nivoom inteligencije, sposobnošću rasuđivanja i analiziranja...podnebljem, običajima, kulturom itd.

Ono što ovdje kritičari islamske logike gube iz vida je da je najveća nelogičnost kada čovjek spozna svu komplikovanost raznih sistema koji istovremeno, zasebno i zajednički, funkcionišu nadopunjujući se pa čak i mijenjajući jedan drugi u potpunosti...a smatra da to sve funkcioniše u savršenom skladu bez upravljanja i da je sve plod slučajnosti.


Pitanja ovog tipa (da li bog može stvoriti kamen toliko težak) su kao pitanja tipa šta je starije kokoš ili jaje.
Ovo pitanje čak ne možemo ubrojati niti u neku početničku filozofiju logike jer je potpuno nelogično samo po sebi.

Postavljanje ovakvog pitanja u suštini samo pokazuje nivo inteligencije onoga ko ovakvo pitanje postavlja nadajući se da će u očima drugih izgledati pametnije a ne razumije (logičkim sljedom razmišljanja) da postavljanjem glupog pitanja ne može ispasti pametniji nego naprotiv...gluplji nego što je bio prije postavljanja pitanja.

Toliko o logici
Hvala na pažnji.

kenguUur wrote:cuj glup! haha ko si ti da govori sta je glupo ili ne? zato sto citas iz jedne knjige sta da radis da bi spasio svoju dusu nemora znaciti da si u pravu!!!! i sta kad umres nebude nista? vratis tvoju zivotnu energiju prirodi i gotovo? sta ako bude suprotno onome sto vjerujes? ti pusis jak opium koji te cak ohrabruje toliko da se smatras ti samim bogom koji govori drugim ljudima koja je glupa ideja a koja nije!!! pateticno!!!! ako bas vjerujes u vjeru suti i uci!!!

Nisam siguran koje ti knjige citas, ako uopste i citas.
Sve u svemu, da ne ulazim u raspravu primjeni ovo zadnje boldirano i uvecano i dodji opet.

Vjersko učenje ima drugo ime - teologija, pa se iz te složenice (teos-logos) vidi da logika ima svoje mjesto i u islamskom učenju. Logika je u humaističkim učenjima isto što i matematika u prirodnjačkim - instrumentalna disciplina. Logika služi uvećanju znanja i njegovom sistematizovanju. Islamska teologija je jedan logički sistem, ali ograničen dogmom, i sa težnjom da egzistenciju (biće) objasni ograničenim brojem sistemski uvezanih pojmova. Filozofija se opet ne ograničava na određen sistem pojmova kada izučava fenomene, već je uvijek otvorena za izgradnju novih ili za dekonstrukciju starih pojmova, tj. elemenata svog logičkog sistema. U islamu to nije moguće. Zamislimo da neko u islamu dovede u pitanje fenomen Allaha? Tada dogma pada, a time cijeli logički sistem.

res publica wrote:Vjersko učenje ima drugo ime - teologija, pa se iz te složenice (teos-logos) vidi da logika ima svoje mjesto i u islamskom učenju. Logika je u humaističkim učenjima isto što i matematika u prirodnjačkim - instrumentalna disciplina. Logika služi uvećanju znanja i njegovom sistematizovanju. Islamska teologija je jedan logički sistem, ali ograničen dogmom, i sa težnjom da egzistenciju (biće) objasni ograničenim brojem sistemski uvezanih pojmova. Filozofija se opet ne ograničava na određen sistem pojmova kada izučava fenomene, već je uvijek otvorena za izgradnju novih ili za dekonstrukciju starih pojmova, tj. elemenata svog logičkog sistema. U islamu to nije moguće. Zamislimo da neko u islamu dovede u pitanje fenomen Allaha? Tada dogma pada, a time cijeli logički sistem.

Šta bi to bila islamska dogma a šta islamska teologija ?
Da li je logično da nečim ograničenim shvatimo i dokučimo ono što je neograničeno ?
Pojmovi poput "beskrajan" ili "bezvremenski" su čovjeku nedokučivi jer čovjek se kreće u zadatim okvirima a to je vrijeme i prostor.

Pojašnjenje...

Islamska filozofija i islamska teologija su veoma slične. Islamska teologija ne sliči onome što se u kršćanstvu naziva teologijom. Ilmul-kelam je je naziv islamske discipline koju mnogi poistovjećuju s teologijom. Ova disciplina je nastala u vremenu velike prevodilačke aktivnosti u islamskom svijetu. Prevođenjem djela grčkih filozofa muslimani dolaze u dodir s grčkom filozofijom. Kasnije izučavajući istu, muslimanski filozofi formiraju disciplinu zvanu ilmul-kelam. Definisali su ilmul-kelam kao znanost koja pomoću grčke filozofije i logike brani vjerovanje muslimana i štiti ga od smutnji unositelja novotarija u vjeru. Korištenjem modifikovane grčke filozofije brane se istine islama u raspravama s nemuslimanima, posebno onima koji nisu prihvatali druge dokaze osim racionalne.

sarajlija_ba wrote:

res publica wrote:Vjersko učenje ima drugo ime - teologija, pa se iz te složenice (teos-logos) vidi da logika ima svoje mjesto i u islamskom učenju. Logika je u humaističkim učenjima isto što i matematika u prirodnjačkim - instrumentalna disciplina. Logika služi uvećanju znanja i njegovom sistematizovanju. Islamska teologija je jedan logički sistem, ali ograničen dogmom, i sa težnjom da egzistenciju (biće) objasni ograničenim brojem sistemski uvezanih pojmova. Filozofija se opet ne ograničava na određen sistem pojmova kada izučava fenomene, već je uvijek otvorena za izgradnju novih ili za dekonstrukciju starih pojmova, tj. elemenata svog logičkog sistema. U islamu to nije moguće. Zamislimo da neko u islamu dovede u pitanje fenomen Allaha? Tada dogma pada, a time cijeli logički sistem.

Šta bi to bila islamska dogma a šta islamska teologija ?
Da li je logično da nečim ograničenim shvatimo i dokučimo ono što je neograničeno ?
Pojmovi poput "beskrajan" ili "bezvremenski" su čovjeku nedokučivi jer čovjek se kreće u zadatim okvirima a to je vrijeme i prostor.

Dogma je nešto što dosta sliči formalno logičkoj kategoriji koju nazivamo aksiom. To je nepobitno utvrđena istina ili činjenica. Ali postoji bitna razlika u procesu izgradnje ove dvije kategorije. Aksiom nastaje preko opažanja, čula, preko izlaganja kritici i argumentaciji, i naravno sumnji. Dogma se nekritički prihvata odmah kao istina i u nju ne smije da se sumnja. Najvažnije islamska dogma je da je Allah fundamentalna stvaralačka sila na kojoj sve počiva. I to se ne smije dovesti u pitanje. To je polazna tačka od koje napreduje logički sistem koji nazivamo islamskom teologijom. Iz te početne dogme nastaje niz drugih konkretnijih: Muhamed je božiji poslanik, Allah mu je dao Knjigu itd. Sve su to tvrdnje koje musliman ne dovodi u pitanje, ali filozof, ukoliko jeste filozof mora dovesti u pitanje.

Filozofija, ona koja se bavi izgradnjom pojmova, dakle ona koja glavni akcenat stavlja na logiku, tvrdi da pojmovi nikada nisu dovoljno adekvatni da objasne fenomene (egzistenciju) u potpunosti, do kraja. Upravo iz tog razloga što je čovjek ograničen kao što sam kažeš. Zbog toga ni pojam Allah nije sposoban za tako nešto, niti čitav sistem pojmova uvezanih islamskom teologijom. Ali za razliku od islamskih pojmova, filozofski pojmovi se rastapaju, razgrađuju, dopunjavaju, rekonstruišu i tako napreduje nauka (logos) šireći margine čovjekovog znanja kroz savladavanje ograničenja koja nameću vrijeme i prostor.

res publica wrote:Vjersko učenje ima drugo ime - teologija, pa se iz te složenice (teos-logos) vidi da logika ima svoje mjesto i u islamskom učenju.

Ne slažem se da je ovo ispravan prevod riječi teologija.
Ne bi li bolji prevod bio "nauka o vjeri" jer "logos" se uglavnom kod nas prevodi u tom obliku.

res publica wrote: Najvažnije islamska dogma je da je Allah fundamentalna stvaralačka sila na kojoj sve počiva. I to se ne smije dovesti u pitanje.

Ne. Baš suprotno. Ukoliko smatraš da Allah nije fundamentalna stvaralačka sila onda logikom kreneš u razbijanje takvog mišljenja. Ukoliko islam ne može podnijeti svaku vrstu kritike i ispitivanja, onda možemo reći da se radi o dogmi a ne o Istini.
Poželjno je dovesti sve u pitanje ukoliko kritički prilaziš vjeri. Bilo da je u pitanju islam ili neka druga vjera.
Ono što ti nazivaš u ovom slučaju dogmom jeste Istina do koje dođeš dovodeći u pitanje islam u svim njegovim segmentima.

res publica wrote:To je polazna tačka od koje napreduje logički sistem koji nazivamo islamskom teologijom.

Obratno drug. To je dolazna a ne polazna tačka islama.

res publica wrote:Iz te početne dogme nastaje niz drugih konkretnijih: Muhamed je božiji poslanik, Allah mu je dao Knjigu itd. Sve su to tvrdnje koje musliman ne dovodi u pitanje, ali filozof, ukoliko jeste filozof mora dovesti u pitanje.

Kao što sam ti rekao, poželjno je da sve dovodiš u pitanje, ali isto tako trebaš biti objektivan pa ukoliko dobiješ smislene i logične odgovore da ih prihvatiš sa istim žarom sa kojim si bio kritičan.

res publica wrote:Filozofija, ona koja se bavi izgradnjom pojmova, dakle ona koja glavni akcenat stavlja na logiku, tvrdi da pojmovi nikada nisu dovoljno adekvatni da objasne fenomene (egzistenciju) u potpunosti, do kraja.

Ne govori li ti to o našoj ograničenosti ?
Uporedimo to sa gentikom kao naukom. Mnogi sebe nazivaju genetičarima a kompletna nauka nije shvaćena možda niti 1% od njene ukupne veličine.

res publica wrote:Upravo iz tog razloga što je čovjek ograničen kao što sam kažeš. Zbog toga ni pojam Allah nije sposoban za tako nešto, niti čitav sistem pojmova uvezanih islamskom teologijom.

Ne postoji ništa što bi Njega obuhvatilo. Možda to tebi zvuči kao dogma ali to je tako jer ono što mi koristimo da bismo Njega objasnili, dokučili, spoznali...itd, vrlo je ograničeno jer smo mi, kao razumska i duhovna bića, jako ograničeni a postoji joše jedan momenat u svemu tome a to je da nam On spušta znanje.
Ljudi misle da sami dolaze do spoznaja i otkrića a nije tako.

res publica wrote:Ali za razliku od islamskih pojmova, filozofski pojmovi se rastapaju, razgrađuju, dopunjavaju, rekonstruišu i tako napreduje nauka (logos) šireći margine čovjekovog znanja kroz savladavanje ograničenja koja nameću vrijeme i prostor.

Vrijeme i prostor su konstante i ne daju se širiti bez obzira koja je nauka u pitanju. Relativnost vremena pa i prostora je nešto što se može pripisati ljudskim osjećajima ili doživljajima ali nikako ne dovodi u pitanje konstantu i vremena i prostora.
Filozofija, kao nauka, ima tendenciju stalnog propitivanja uzroka pa čak i kada dobije odgovor tendencija ostaje.
Filozofska promišljanja su često sama sebi i uzrok i svrha, ali islam je i filozofija tako da je poželjno da se svaki filozof "uhvati u koštac" sa filozofijom islama i traži odgovore.
Ti tome svemu prilaziš sa filozofske strane, koliko vidim.
Ljepota filozofije islama i jeste u tome da s koje god strane prilaziš uvijek dođeš na dolaznu tačku pa bilo da je riječ o putu vrsnog filozofa i naučnika ili putu tek običnog čobana sa livade.
Putu ka Njemu.

sarajlija_ba wrote: Ne. Baš suprotno. Ukoliko smatraš da Allah nije fundamentalna stvaralačka sila onda logikom kreneš u razbijanje takvog mišljenja. Ukoliko islam ne može podnijeti svaku vrstu kritike i ispitivanja, onda možemo reći da se radi o dogmi a ne o Istini.
Poželjno je dovesti sve u pitanje ukoliko kritički prilaziš vjeri. Bilo da je u pitanju islam ili neka druga vjera.
Ono što ti nazivaš u ovom slučaju dogmom jeste Istina do koje dođeš dovodeći u pitanje islam u svim njegovim segmentima.

Čekaj, onaj ko izrekne tvrdnju da je Bog jedan i da je on stvorio sve što postoji, trebalo bi to nekako i da dokaže. Ja taj dokaz nisam nigdje našao. Našao sam samo poziv da se u to vjeruje (na riječ) Kur'anu, Muhammedu. Nauka je pokušala raznim teorijama počevši od onih o Kosmičkom jajetu, ali su i te teorije i dalje izložene sumnji.

Dakle, gdje su dokazi da postoji Allah. Gdje su dokazi da Muhammed govori istinu. Gdje su dokazi da je bog jedan.

Kažeš da je tvdrnja da je Allah - jedan zapravo logičan zaključak a ne početak islamske teologije. A ja te pitam šta je onda početak?

Hegel je došao do ideje o apsolutnom duhu, ali je počeo od neposrednog čulnog opažaja - dakle od onoga što je svakom čovjeku moguće da utvrdi, vidi i dokaže.

res publica wrote: Čekaj, onaj ko izrekne tvrdnju da je Bog jedan i da je on stvorio sve što postoji, trebalo bi to nekako i da dokaže. Ja taj dokaz nisam nigdje našao.

Nemoj me pogrešno shvatiti ali postavio bih ti jedno pitanje. Jesi li ti ikad izučavao činjenicu da je tvoja majka uistinu tvoja majka ? Možda si usvojen. Kao možda i ja...jer ni ja nema egzaktne dokaze po tom pitanju.
Koje ti dokaze imaš da vjeruješ u to ?Dokazi su ti vjerovatno to što ti je ona rekla, rodbina potvrdila, komšije svjedočile itd. A gdje su ti jasni i nedvosmisleni dokazi koje tražiš u ovome slučaju, u slučaju traženja činjenica o Bogu ?
Prije svega ne znam kako ga tražiš. Metodologija traženja je kao i metodologija proučavanja ili izučavanja bilo čega. Potrebno je krenuti od teze da možda, eventualno Bog postoji a onda logikom koja ti je na raspolaganju kritički prići onome što ti Bog poručuje kroz svoja djela prije svega.
Svako djelo govori o njegovom autoru. O Hegelu danas govore njegova djela. Vjeruješ da je postojao Hegel samo na osnovu njegovih djela. Zašto ne primjeniš taj princip i na Boga ?

res publica wrote:Našao sam samo poziv da se u to vjeruje (na riječ) Kur'anu, Muhammedu.

To je samo poziv ne i naređenje. Pozivu se odazoveš ili ne odazoveš. Slobodan si da odlučiš ali prvo daj šansu tezi prije nego je u potpunosti odbaciš.

res publica wrote:Nauka je pokušala raznim teorijama počevši od onih o Kosmičkom jajetu, ali su i te teorije i dalje izložene sumnji.

Nauka samo otkriva ono što je u Kur'anu davno napisano.
Mnogi zapadni naučnici svoje teze baziraju na Kur'anskim tvrdnjama. Te teze istražuju i kad se rezultat istraživanja poklopi sa tvrdnjom iz Kur'ana zasluge pripišu sebi a neće i ne žele da priznaju da im je input dao Kur'an i da im je On dao znanje.
Očit primjer ti je Big bang kao i širenje svemira.

res publica wrote:Dakle, gdje su dokazi da postoji Allah. Gdje su dokazi da Muhammed govori istinu. Gdje su dokazi da je bog jedan.

Otvori srce i um i počni posmatrati život oko sebe i naročito samog sebe. Dokazi će početi bivati sve jasniji.
Filozofija tretira pitanje duše, duhovnosti a nema dokaza da ti postoji.

res publica wrote:Kažeš da je tvdrnja da je Allah - jedan zapravo logičan zaključak a ne početak islamske teologije. A ja te pitam šta je onda početak?

Sve nauke koje danas egzistiraju je On podario ljudima samo kao sredstvo dolaska do Njega.
Od prirodnjačkih nauka poput hemije, fizike, biologije do društvenih nauka poput filozofije, sociologije...itd.
Mnogo je puteva ali svaki na kraju vodi Njemu.
Ajnštajn je kroz fiziku i matematiku shvatio Njegovo postojanje.
Početak islamske teologije predstavlja početak traganja za Njim.

res publica wrote:Hegel je došao do ideje o apsolutnom duhu, ali je počeo od neposrednog čulnog opažaja - dakle od onoga što je svakom čovjeku moguće da utvrdi, vidi i dokaže.

Ok. A kako Hegel objašnjava pojam duše ?
Kada ti umre neko drag ili ti se desi neka velika nesreća ne boli te srce, jetra, pluća niti bilo koji organ nego ono nešto što nazivamo "duša". Vjerujemo da postoji a ne vidimo je, ne možemo je opipati, omirisati...itd.
Osim toga, koji su dokazi da je Hegel zaista postojao ?
Ako ćemo stvari gledati na taj način onda je realnost samo sadašnjost dok prošlost i budućnost može pripadati samo imaginarnim razmišljanjima koja su nepotkrijepljena dokazima.

Logika je misljenje,koje za predmet svog ucenja uzima misljenje

Ne trebas vjerovati mami da te rodila i tetki da te mama garant rodila .....krv i u laboratorij

bez_ideje wrote:Ne trebas vjerovati mami da te rodila i tetki da te mama garant rodila .....krv i u laboratorij

A gdje ti je bila krv i laboratorija prije samo 40-50 godina pa su ljudi vjerovali ?
Koliko danas ljudi vjeruje da mu je mama fakat mama a da nisu provjerili ?
Logično je vjerovati u takvo nešto na riječ zar ne ?

LOL
Pa i prije su ljudi sumnjali u svoje porijeklo,pa dolazili do istine na druge nacine,pritiskom,istrazivanjem,izjavama svjedoka i sl. Danas je to zbog DNK analize samo puno jednostavnije.....
A ja jos nisam cula da neko pored sumnje odlucuje slijepo vjerovati....mada,ima i takvih.....lakse im spavati! Sto bi rekli:miruj i ne raskopavaj
Vjerovati na rijec roditeljima jeste logicno,no,vjerovati na rijec roditeljima kada dokazi govore suprotno nije -sve ostalo je samozavaravanje!

@Sarajlija_ba

bez_ideje wrote:LOL
Pa i prije su ljudi sumnjali u svoje porijeklo,pa dolazili do istine na druge nacine,pritiskom,istrazivanjem,izjavama svjedoka i sl. Danas je to zbog DNK analize samo puno jednostavnije.....
A ja jos nisam cula da neko pored sumnje odlucuje slijepo vjerovati....mada,ima i takvih.....lakse im spavati! Sto bi rekli:miruj i ne raskopavaj
Vjerovati na rijec roditeljima jeste logicno,no,vjerovati na rijec roditeljima kada dokazi govore suprotno nije -sve ostalo je samozavaravanje!

Treba li vjerovati milijardi ljudi na riječ ?