Page 1 of 3

#1 Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 07/07/2010 00:49
by Nezbilj
Krajem osmanske vladavine demografska slika Bosne izgledala je ovako:
Prema zadnjem osmanskom popisu iz 1851 na podučju BiH bez novopazarskog sandžaka živjelo je oko milion stanovnika od čega oko:
400.000 pravoslavnih,
328.000 muslimana,
178.000 katolika i
10.000 ostaih.
Prema prvom austrougarskom popisu iz 1879. bilo je:
496.485 pravoslavnih (42,88%),
muslimana 448.613 (38,73%),
katolika 209.391 (18,08%),
jevreja 3.426.
Prema popisu iz 1910. u kojem je rađena analitika agrarnog stanovništva sa slijedećim rezultatima:
zemljoposjednici sa kmetovima
muslimani 91,15%,
pravoslavni 6,05%,
katolici 2,55%;
slobodni seljaci koji su bili i kmetovi:
muslimani 10,09%,
pravoslavni 51,63%,
katolici 38,28%;
kmetovi koji su bili i slobodni seljaci:
muslimani 7,21%,
pravoslavni 54,96%,
katolici 37,83%;

Međutim prije dolaska osmanlija demografska slika Bosne bila je bitno drugačija. Pravoslavni vjernici nisu bili prisutni u Bosni tokom srednjeg vijeka niti su imali svoju crkvenu organizaciju osim u regjama uz Drinu i hercegovačku granicu. Određeni broj pravoslavaca se nakon kosovske bitke 1389. možda doselio u pravoslavne djelove Hercegovine i Zete kao i u pogranične djelove Bosne. Nakon osmanskog osvajanja sredinom 15. stoljeća vjerovatno je uslijedila dalja migracija pravoslavnog stanovništva u Bosnu.

U 16. vijeku nalazimo pravoslavne vjernike u većini djelova Bosne što je praćeno intenzivnom izgradnjom pravoslavnih crkava i samostana (Tavna, Lomnica, Paprača, Ozren, Gostović i Sarajevo). Etnološka istraživanja ranih deftera pokazala su da su pravoslavci u Bosansku Krajinu stizali iz Hercegovine i da su večinom bili Vlasi čobani. Nakon osmanskog osvajanja 1463. najraniji osmanski defteri ukazuju na veliki broj napuštenih sela u kojima nije bilo stanovništva. Mnogi katolici su izbjegli u ugarsku banovinu Jajce, Slavoniju i Dalmaciju što je dovelo do smanjenja broja katolika u Bosni. Da bi stanovništvo unutar osmanskih teritorija imalo pravo preseljenja moralo je dobiti status odnosno privilegiju Vlaha tako da je srpski seljak mogao migrirati u Bosnu ukoliko je izjasni kao Vlah. Osmanlije su status Vlaha regulisali posebnim zakonima te su propisivali i određene poreske pogodnosti.

Proces islamizacije bio je vrlo intenzvan tokom 16. vijeka tako da prema defterima sa početka 17. stoljeća u Bosanskom sandžaku musimani su bili zastupljeni sa 75% u odnosnu na 25% kršćana. Međutim kasniji defteri tokom 18. ukazuju na ponovno povećanje broja kršćana a naročito pravoslavaca koji postepeno postaju večinsko stanovništvo u odnosu na muslimane i katolike. Muslimani čine večinu u svim gradovima i kasabama međutim ikao je zemlja dominantno u vlasništvu muslimanskih zemljoposjednika večinu seoskog stanovništva čine pravoslavci.

Tako je na primjer tokom 18. - 19. stoljeća naseljen zenički kraj. Tamošnje selo Židovo dobilo je ime po bratstvu Židovića, koje je doselilo iz Polimlja. Selo Tetovo su osnovali vlasi koji su doselili iz Stare Srbije (gornjeg toka
rijeke Ibra). I selo Semetiš su osnovali doseljenici sa Ibra, a nazvano je po ibarskom Semetišu. Tako da je skoro svo pravoslavno stanovništvo zeničkog kraja je crnogorskog i srpskog porijekla. To dokazuju i njihova rodovska imena koja su tipična crnogorska i srpska, kao što su Here, Balorde, Kraljevići, Šarenci, Šakote, Popare. Slične primjere imamo i u drugim djelovima Bosne.

Osmanski vojni sistem činili su muslimani dok su kršćani bili večinom zavisni seljaci kmetovi. Vlasi su međutim također korišteni kao logistika osmanske vojske ali ne i kao borbene jedinice. Vlasi su potom naseljavani na opustošena područja što je sučaj sa Bosansko i Hrvatskom krajinom u koje su pravoslavne Vlahe naseljavali i Austrougari. Ovakav sistem značajno je uticao na domografsku strukturu stanovništva u Bosni koja je tokom 17. i 18. vijeka gotovo konstantno ratovala šireći a potom braneći zapadne granice carstva. Obaveza vojne službe negativno je uticala na demografski rast muslimanskog stanovništva. Osmanski poreski sistem također je pogodovao ekspanziji kršćanskog seoskog stanovništva obzirom da su zemljoposjednici imali pravo ubirati dodatne poreze od kmetova nemuslimana tako da im se više isplatilo držati kršćane na svojim feudalnim posjedima. Međutim i pored dodatnih poreza feudalni uslovi u Bosni bili su tradicionalno blaži za najniži sloj zavisnih seljaka od njihovog položaja u Srbiji.

Međutim tokom austrougarskog perioda javlja se agrarno pitanje koje zapravo presudno utiče na dalje odnose u Bosni. Iako je zemlja bila večinom u rukama muslimanskih veleposjednika večina korisnika zemje bili su Srbi tako da je ovo u biti ekonomsko odnosno socijalno pitanje imalo svoju političku dimenziju te je svaki oblik reforme u korist korisnika zemlje vodio ka drastičnoj promjeni političkih odnosa. U Bosni je dakle proces prelaska iz feudalnog u kapitalistički sistem osim svoje klasne dimenzije također sadržavao i sjeme međunacionalnog odnosno međuvjerskog sukoba. Nakon poraza i povlačenja AU i ulaska srpske vojske u Bosnu provedena je agrarna reforma koja je zemlju faktički pedala u posjed dotadašnjim srpskim kmetovima koji nakon toga prerastaju u ključnu politički snagu u BiH.

Dakle možemo zaključiti da su osmanski feudalni, vojni i poreski sistem presudno uticali na promjenu demografske slike srednjevne Bosne te da su navedene okolnosti stvorile osnovu kompleksnih političkih odnosa te međureligijskih i međunacionalnih sukoba koji traju i danas.

#2 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 08/07/2010 11:35
by dubrovnik
Imate li vise podataka o sarajevskom okrugu; Vogosca i Ilijas?

#3 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 08/07/2010 13:05
by izzy131
Bravo za pokretaca teme. Ovo je u stvari ono sto se desavalo. Ako uzmemo datume izgradnje najzapadnijeg BiH manastira, lokaciju sjedista pravoslavne Crkve, tendenciju Osmanskog carstva da obnovi velicinu i kulturu Bizantije (pod Islamom), sto se vidi u skoro svim gradjevinama, bliskost Pravoslavlja i Islama tada, logicno je za predpostaviti da su Osmanlije uzele pravoslavnu crkvu kao saveznike u sirenju Evropom (kao krscane koji su ocito pomagali). Kad legne u ovaj konekst, ova tema cini jednu jaku logicku ali i dokazanu nit. Bosnjani su prelazili na pravoslavlje i islam pod Osmanlijama, katolici su dobili ahdnamu (i time i pravno ogranicili tada najbrze sirecu religiju, koju su nasuprot prijesnjim pokusajima ratovima, ovaj put uspjeli ostvariti franjevci - ahdnama ih je zaustavila), i upravo Osmanlijske akcije su inicijalni i najveci uzrok ovih podjela koje su u nacionalnim budjenjima zavrsile u ovome sto imamo danas. Osmanlije su glavni generatori i uzrok ovoga sto je postalo nas najveci problem, i zbog cega smo se razisli u imenu naroda. A, slijedom toga, generatori zla u kasnijim vremenskim periodima postaju Srbija i Hrvatska, koje kroz religiozne zajednice (ali i neke politicare, ne treba zaboraviti da je Zemaljska Vlada BiH protjerala Stjepana Radica) sire svoje nacionalne ideje. Pomogla im je i dan danas pomaze i Islamska zajednica, reis u skoro svakom govoru veze Bosnjake za iskljucivo Islam. I to je sve stetno po ovu drzavu. Koliko, vidimo kad izadjemo da prosetamo. Ovo spomenuto je istina koju je moguce potkrijepiti s najvise primarnih materijalnih izvora, tj. to je ono sto se je desilo. Jos jedom bravo za temu i ovakvu postavku teme. Predlazem da je razvije u nesto vise :thumbup:

#4 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 08/07/2010 13:47
by osa
iz oovog možeš izvući nešto o demografiji u osmanskom periodu...



Najstariji defteri, iz 1468. i 1469. godine, pokazuju daje islam u
prvim godinama nakon osvajanja predobio tek šacicu ljudi za sebe: na podrucju istocne i
srednje Bosne koju te knjige obuhvacaju bilo je 37 125 obitelji kršcanskih a svega 332
muslimanske. Pretpostavljajuci daje svaka obitelj imala prosjecno po pet clanova, kršcana je
bilo 185 625. Posebno su navedena imena gotovo 9000 pojedinaca, neženja i udovica
kršcanske vjere. Polovica kršcanskih obitelji i dvije trecine muslimanskih (234) bijahu obicna
raja koja je živjela na obicnim timarima, a ostali su živjeli na veleposjedima, kasovima, ili u
gradovima, ili na svojoj zemlji. Znanstvenik koji je prvi analizirao te dokumente, Nedim
Filipovic, isto je tako uocio da je islamizacija vrlo sporo napredovala u Hercegovini a daje
najviše uznapredovala, što nije nikakvo cudo, na malom podrucju oko Sarajeva, koje su Turci
držali u svojim rukama vec od cetrdesetih godina 15. stoljeca.3 Jedni su od timariota u tim
prvim defterima posebno oznaceni kao "novi muslimani"; drugi nose muslimansko ime i
navedeni su u popisu kao "sin toga i toga..." koji je još nosio kršcansko ime.

#5 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 08/07/2010 22:04
by Nezbilj
dubrovnik wrote:Imate li vise podataka o sarajevskom okrugu; Vogosca i Ilijas?
Područje Sarajevskog polja, Vogošće i Blažuja primilo je u većem broju strane doseljenike tek u 18. i 19. stoljeću. Za mnoge rodove tačno se zna kada su došli i odakle potječu. Jošilovići su, naprimjer, došli iz Pive u Crnoj Gori, Poprdani (Radosavljevići) sa Starog Vlaha u južnoj Srbiji, Krajišnici iz Pećke u Krajini gdje su se zvali Aćimovići, a tu su također bili doseljenici, Mladeni (starinom Šamturi) doselili su sa planine Goleš na Kosovu, Kostadinovići (Sikiraši) su iz okolice Užica, Seratlije iz Drobnjaka u Crnoj Gori, Furtule iz Vranješa u Kolašinu, Lalići iz Banjana u Crnoj Gori, Bulaići (Bulajići) iz Duge u Crnoj Gori, Sretenovići (Krsmanovići), Radonje i Šućuri su također iz Kolašina, Nikšići iz Cuca u Crnoj Gori, Gavrići (Savići) sa Starog Vlaha na Kosovu, Antici iz Pive u Crnoj Gori itd. (S. V. Trifković, Sarajevska okolina: I. Sarajevsko polje). Pravoslavno stanovništvo naseljeno u Vogošći i okolici uglavnom potječe iz Kolašina, Zete, Kuča (sve u Crnoj Gori) i iz Like.

Najstarija pravoslavna crkva u sarajevskoj regije je stara pravoslavna crkva na Baščaršiji u Sarajevu izgrađena 1533. godine tako da možemo pretpostaviti da ako prije toga nije bilo crkve da nije moglo biti ni vjernika odnosno barem ne u značajnijem broju.

#6 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 09/07/2010 00:44
by Nezbilj
osa wrote:iz oovog možeš izvući nešto o demografiji u osmanskom periodu...



Najstariji defteri, iz 1468. i 1469. godine, pokazuju daje islam u
prvim godinama nakon osvajanja predobio tek šacicu ljudi za sebe: na podrucju istocne i
srednje Bosne koju te knjige obuhvacaju bilo je 37 125 obitelji kršcanskih a svega 332
muslimanske. Pretpostavljajuci daje svaka obitelj imala prosjecno po pet clanova, kršcana je
bilo 185 625. Posebno su navedena imena gotovo 9000 pojedinaca, neženja i udovica
kršcanske vjere. Polovica kršcanskih obitelji i dvije trecine muslimanskih (234) bijahu obicna
raja koja je živjela na obicnim timarima, a ostali su živjeli na veleposjedima, kasovima, ili u
gradovima, ili na svojoj zemlji. Znanstvenik koji je prvi analizirao te dokumente, Nedim
Filipovic, isto je tako uocio da je islamizacija vrlo sporo napredovala u Hercegovini a daje
najviše uznapredovala, što nije nikakvo cudo, na malom podrucju oko Sarajeva, koje su Turci
držali u svojim rukama vec od cetrdesetih godina 15. stoljeca.3 Jedni su od timariota u tim
prvim defterima posebno oznaceni kao "novi muslimani"; drugi nose muslimansko ime i
navedeni su u popisu kao "sin toga i toga..." koji je još nosio kršcansko ime.
Rani osmanski popisi stanovništva su nepotpuni jer obuhvaćaju samo određene kategorije i područja. Ako su u pitanju muslimani, evidentirani su samo vojni obveznici dok se kod kršćana evidentiraju oni koji su podlijegali poreskim obavezama, to jest domaćini, odnosno odrasle muške glave. U općem popisu Bosanskog sandžaka (bez Hercegovine) iz 1604. godine, od ukupno 64.721 kuće, muslimanskih domaćinstava je bilo 45.941, a kršćanskih (katoličkih i pravoslavnih) 18.891. Omjer jednih i drugih je 71% naspram 29 %. (A. Handžić, Konfesionalni sastav stanovništva u Bosni i Hercegovini u prvim stoljećima osmanske vladavine).

U izvještaju papskog vizitatora Petra Masarechija upućenom Svetoj stolici 1624. godine, u kojem govori o
stanju katolika u Bosni, kaže se da u toj zemlji ima oko 300.000 katolika, a pravoslavaca oko 150.000 -jedna
šestina stanovništva, a da većinu čine muslimani.

Atanasije Grgičević šalje 1626. godine austrijskom caru Ferdinandu II izvještaj o svom putovanju po Bosni, u kojem stoji: "Katolika ima u Kraljevstvu bosanskom 250.000, a šizmatika (pravoslavaca), u ovom Kraljevstvu ima veći broj nego katolika".

Godine 1655. bosanski biskup Marijan Maravić javlja u Rim da su "stanovnici Bosne većim dijelom muslimani od poroda, a djemično poturčenjaci. Osim njih ima katolika i hrišćana. Zidova ima jedino u Sarajevu, a Cigana posvuda".

Francuski konzul u Bosni Chaumette des Fosses u svojoj knjizi navodi daje u njegovo doba (1807. g.) bilo oko 500.000 pravoslavaca, puno više nego katolika, a nešto manje od muslimana.

#7 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 09/07/2010 19:26
by Anes23
1469 se je vodio rat na ovim prostorima.Posebno upad Matije Korvin prema Jajcu i uspostavljanju mostobrana prema Osmanlijama.Na popisu 1469, kao i na prvom popisu Krajistu Isa Bega Isakovica 1455 godine.Vidi se da su Turci vec imali uhodan sistem komunikacija i vlasti, i da vladaju vec dobrim dijelom Bosne i prije famozne 1463 sto se oznacava tako, samo zbog pada Bobovca.Turci su vec pod Nesuh Begom ucvrstili se i vladali u Sarajevu, Foci i jos nekim krajevima Gornjeg Podrinja.Na prvom sumarnom defteru iz 1469 godine.Knjiga koja inace kosta preko 70 km u knjizarama, a evo vam je besplatno
http://www.megaupload.com/?d=Y7HYGWRB

Javljaju se razni slojevi zanimanja od sokolara do cizmedzija pa do jos nekih zanimljivosti.Na popisu 1469 naravno nije doslo do nagle Islamizacije jer se Turci i nisu ucvrstili u Bosni.To ce se tek desiti 1528 nakon ponovnog oslobodjenja Jajca

Islamizacija je krenula tek kada se je stvorila odredjena sigurnost za ljude i progres.Ona je najvise bila izrazena u 17 stoljecu, ali posebno nakon Beckih ratova je ona i ubrzana.Glupo je pricati, kako Islama nije ni bilo, ili bilo ga je veoma malo neke 1469 godine.Dovoljno je samo pogledati popis Hercegovackog Sandzaka 1477 i tok Islamizacije tada, s popisom Hercegovackog Sandzaka 1585 i vidi se ogroman pomak u islamizaciji nekih naselja i stanovnistva

:wink: :sax: :sax: :sax:

#8 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 09/07/2010 23:54
by Nezbilj
Evo šta Ćiro Truhlenka 1915. piše o "Historičkoj podlozi agrarnog pitanja u Bosni":
Bosanski kmet, za razliku od srpskog mjeropha, bio je kud i kamo na visem socijalnom stepenu a kmetski odnosaj nije njegovu licnu slobodu ni na koji nacin ogranicavao. On, osim trecine, odnosno polovine, redovno nije bio vlastelinu duzan vrsiti niti kake sluzbe, niti mu robotati, dapace ni u socijalnom pogledu nije bio daleko odvojen od vlastelina, jer se spominju u listinama iza vlastelcica, t. j. manjih posjednika, odmah »kmetici«.
....Bosanske sredovjecne agrarne institucije shvatitićemo jasnije, ako ih —kontrasta radi — sravnimo sa sredovjecnim srpskim institucijama. Srpski sredovjecni ustav ne pozna pojma kmetstva u onoj formi, u kojoj ga nalazimo u srednjem vijeku u Bosni, gdje se je uz neke promjene, do danasnjega dana sacuvalo.
I bas ova velika razlicnost u socijalnom polozaju mase naroda, tezaka, s ovu i onu strane Drine moze se smatrati — uz mnoge ostale — jednim od glavnih dokaza za nejednakost etnicke strukture Bosnjaka i Srba, koji su produkti raznolike etnicke i historicke evolucije. Kad se je slovjenski ogranak srpskog imena, odvojen za seobe naroda od ostalih Slovjena, nastanio u staroj Srbiji te osvojio zemlje i zagospodovao izokolnom masom autohtonog zivlja, zatekao je tamo dekadentne socijalne prilike, koje su bile znacajne za citavo rimsko carstvo u oci njegova rasula. Naprotiv nekolicini posjednika latifundija i vojnickih kolonista bijase masa bespravnih urodenika. Ti su starosjedioci — ne kao kmetovi nego kao pravi robovi — obradivali tlo svojih gospodara. Oni su bill dijelom potomci trackih autohtonih plemena, a njihovu mlitavost napram osvajacima karakterise najbolje to, da su svoj tracki prajezik isto tako lahko zamijenili jezikom rimskih osvajaca, kao sto su poslije zamijenili romanski sa jezikom svojih slovjenskih gospodara. Jedna komponenta ove najnize klase srpskih podanika bili su i potomci rimskih odsudenika ad metalla, deportiranih amo sa svih strana golemog rimskog carstva, da obraduju moezijske rudokope i i poljane u korist svojih gospodara.
Po onome „post hoc — propter hoc" izveo je car Konstantin Porfirogenit i onu glasovitu etimologiju srpskoga imena, „Serbli — quia Romanorum imperatori servireni".
Srbi osvajaci prisvojise posve socijalne prilike, sto su ih u novoj domovini zatekli. Dosljaci Slovjeni preuzese ulogu rimskih gospodara, oni zamijenise tek rimske gospodare zemlje a masa urodenog tezackog naroda ostade roblje.
To su eponimni Vlasi, koje Srbi sami, u koliko su bili tezaci prozvase —mozda starom trackom rijeci — mjerophi ili mjeropsi')-Zemlja, na kojoj je bio naseljen mjeroph, zvala se mjeropstinom, ah ovaj mjeroph nije bio kmet u bosanskom smisiu, nego se vladao po posebnom mjeropskom zakonu.
U Dusanovom zakoniku, u decanskoj, svetostefanskoj i Milutinovoj hrizovulji nalazimo glavna nacela ovoga zakona. Mi tu vidamo mjeropha vezana uz tudu grudu zemlje. Zakonici nigdje ni ne spominju, ima li on pravo na ikoji dio prihoda te zemlje ili se ima zadovoljiti tek s onom milostinjom, koju mu vlastelin dobaci da se prehrani. Mjeroph duzan je svome gospodaru besplatno robotati stanovitu robotu; svaka glava treba da gospodaru u godini ore 6 mjeti psenice, po 2 mjeti ovsa i po 2 prosa. On mu mora dva dana okopati vinograd, mora gospodaru sijeno da kosi, mora da trijebi snijet iz zita; on mu siplje triput u godini slad te ga mora ohmeljiti, on mu nosi ponos, dovozi potrebna drva iz sume a ako se gospodararu prohtije lova, mora dva dana zamanicom da goni hajkom. Ko god se naseli na mjeropstini, postaje ipso facto mjeroph i ostaje mjeroph, makar se naucio knjigu citati; mjeroph postaje i onaj, koji se ozeni mjeropkinjom, a i djeca Srbina (vlastelina), koji uzme Vlahinju za zenu, padaju pod mjeropski zakon. Ako mjerophu dodija nesnosni teret, sto ga tisti na toj jadnoj mjeropstini, te pobjegne, ima gospodar pravo, kada ga uhvati, rasporiti mu nosM osmuditi ga, te ga opet vratiti u mjeropstinu.
Agrarne prilike srednjega vijeka u Srbiji pokazuju nam dakle seljaka na najnizem stepenu sredovjecne socijalne organizacije, na stepenu, na kome bijase iridijski Parija, grcki Helot, ruski Muzik i germanski Qrundholde, Mjeroph je bespravni individuum, nerazrjesivo vezan uz grudu zemlje i njenog vlasnika, komu obraduje grudu krvavim znojem, komu rabotuje.
..Ko god dakle bosansko kmetsko pitanje identificira sa srpskim mjeropskim, morao bi zazirati od ovakog barbarskog agrarnog odnosaja; ali, na svu srecu, izmedu bosanskog kmeta i srpskog mjeropha tolika je golema razlika, da jednog drugome ni ne mozemo usporediti.
Ta se razlika tumaci vec samom razlikom u etnografskoj substrukciji Srbije i Bosne. U Srbiji imamo u srednjem vijeku romanizovanu tracku narodnu masu — potonje Vlahe, — zadojene dahom prehistorickih ropskih institucija, a nad njima samo brojno malenu skupinu slovjenske vlastele — cath' exochen Srbe, docim su u Bosni gospodujuca i seoska klasa iste krvi a mozda jedinom torn razlikom, da u potonjoj ima nesto jace primjese autohtonog Ilirstva.

Navedene razlike u feudalnim agrarnim odnosima u Bosni i Srbiji početkom osmanske vladavine a koji su pruzeti iz predosmanskih feudalnih struktura su također jedan od razloga migracije srpskih seljaka i čobana prema Bosni u tom periodu.

#9 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 10/07/2010 00:09
by Van Halen
U Srbiji imamo u srednjem vijeku romanizovanu tracku narodnu masu — potonje Vlahe, — zadojene dahom prehistorickih ropskih institucija, a nad njima samo brojno malenu skupinu slovjenske vlastele — cath' exochen Srbe, docim su u Bosni gospodujuca i seoska klasa iste krvi a mozda jedinom torn razlikom, da u potonjoj ima nesto jace primjese autohtonog Ilirstva

Jasno je da je Drina odvajkada bila granica naroda. Tračana i Ilira.

#10 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 10/07/2010 01:35
by Pipo akademik
De se vec jednom odlucite ko su bili Vlasi... Tracani, Dacani ili Iliri? :roll:
Veze nemate... bauljate po mraku, pokusavate nesto da dokazete...

#11 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 10/07/2010 10:14
by Energični leptir
docim su u Bosni gospodujuca i seoska klasa iste krvi
Zanimljiva je zluradost u čitanju "krv i tlo" propagande, dok su austrijska vojska činila zulume u Srbiji. Valjalo je tu "ropsku klasu" dodatno obezvrijediti, učinizi što neljudskijom u odnosu na podanike njegovo apostolskog veličanstva cara i kralja. No da vidimo šta nam kaže jedini izvor koji nam govori nešto o svijesti koju je ta velikaška "ista krv" imala o sebi. Šta su ono rekli poslanici Tvrtka II u Budimu 1440 godine, kralju Vladislavu II, koji je bio Poljak? Rekli su da su "Bošnjakom isti pradjedovi bili kao i Poljakom"! Kakvi Iliri i kakvi Tračani i ta gorozomorna rasistička poimanja istorije, kao i i vi koji na njih ovdje svršavate!

#12 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 10/07/2010 10:40
by Energični leptir
A Da vidimo šta o naseljavanju "vlahadije", kaže Nedim Filipović, koji je pisao isključivo i jedio na osnovu turskih deftera:

Iz osmanskih izvora autor iscrpno otkriva kako je veliki dio Bosne i Hercegovine bio preplavljen vlaškim masama. Turska prodiranja prem središnjem Balkanu uzrokovala su demografska pomjeranja i velike demografske promjene u kojima su najviše participirali vrlo pokretljivi balkanski Vlasi koji su bili u punom procesu slavizacije. U prvim valovima u Hercegovini naseljavanje Vlaha bilo je toliko da se broj Vlaha, bilo kao stočara bilo da su postajali zemljoradnici, pokazao većim od ostalog župskog stanovništva.

Pravoslavni popovi i njihove porodice bili su vodeći sloj vlaških katuna, odnosno plemena. Autor otkriva da je u širenju islamizacije pravoslavlje participirao u daleko većoj mjeri nego što se to do sada pretpostavljalo... Do naglog obrata Vlaha u držanju prema islamizaciji dolazi već u samoj Hercegovini, istočno od Neretve, pa se širi na sve strane - Zvornički sandžak, Bosanski sandžak, osim njegovih zapadnih dijelova... Vlasi su naseljavali masovno Bosaski sandžak, krajeve oko Sarajeva kao središta tog sadžaka - dakle krajeve koji su bili srce stare bosanske države, radi potiskivanja i dovođenja u položaj manjine starog katoličkog staovništva. Za islamizaciju Vlaha u Zvorničkom sandžaku, autor ističe da je imala "vehementan uspon" sve do kraja XVI vijeka... pokazuje se da većinu islamiziranog staovništva u ovom sandžaku predstavljaju Vlasi ranije pravoslave vjere,a tek svojim manjim dijelom katoličke vjere.

Vrlo masovna islamizacija u Bosanskom sandžaku imala je krajem XVI vijeka ogromne razmjere: ... autor je precizno utvrdio da je bogumilstvo uslijed progona od kraljevske vlasti, znatno prorijeđeno upravo u kraljevskoj oblasti. Tu su naseljene ogromne vlaške mase, tako da su čitava sela i mirkorejoni mijenjali fizionomiju, jer su se Vlasi brzo sedenterizirali i u velikom broju prelazili na islam. Iz deftera 1600-1604 g. vide se posljedice tog dotoka Vlaha i masove vlaške islamizacije, tako da krajem XVI vijeka muslimani čine apsolutnu većinu staovništva ove regije... Prvobitni islamizirani sloj župskog seljaštva bio je potisut ili prekriven vlaškom masom.


(Nedim Filipović, Islamizacija u Bosni i Hercegovini, Tešanj 2005 - iz predgovora Nihada Hasića)

#13 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 10/07/2010 12:24
by Nezbilj
Pipo akademik wrote:De se vec jednom odlucite ko su bili Vlasi... Tracani, Dacani ili Iliri? :roll:
Veze nemate... bauljate po mraku, pokusavate nesto da dokazete...
Tracani, Dacani i Iliri su van vremenskog okvira ove teme. Što se tiče Vlaha zanima nas pojam osmanskog statusa Vlaha, zakoni koji su regulisali njihov status i njihovo naseljavanje u Bosni. Dakle možemo razdvojiti srednjovijekovne Hercegovacke Vlahe koji su se pojavili nekoliko vijekova ranije od Vlaha koji su iz Srbije i Crne Gore došli za vrijeme osmanlija. Evo šta kaže John Fine:

Da bi se većina ljudi selila unutar osmanskih oblasti na Balkanu bilo je potrebno dobiti klasifikaciju Vlaha ili privilegiju. Tako je srpski seljak mogao migrirati ako je dobio status Vlaha. Primanjem ovog statusa saljak je morao platiti taksu u dukatima, u gotovinu umjesto uobičajne vrste uplate. Večina legalnih migranata i novih doseljenika u Bosni i Hercegovini u prvom i polovini drugog stoljeća osmanske vladavine bili su pravoslavni Vlasi. Zbog toga vidimo da je termin Vlah dobio novo značenje ali mora se paziti prije nego što se donese zaključak o Vlasima koji se u izvorima pominju. Pomenute migracije Vlaha su se postepeno i stalno odvijale u toku ovog stoljeća i polovice narednog i odigrale su veliku ulogu u ponovnom naseljavanju sela. Postoji malo dokaza o velikim migracijama u određenom vremenu. Međutim mora se naglasiti da su mnogi ako ne i ogromna većina Vlaha bili pravi Vlasi (tj. čobani) jer u mnogim regijama kao što je Krajina nalazimo veliki porast broja čobana u poređenju s naseljenim zemljoradnicima. Srbi koji su dobili privilegiju Vlaha pretpostavimo da su dolaskom u novi kraj obrađivali zemlju. Večina Vlaha koji su stigli u Bosnu i Krajinu su bili pravoslavne vjere a mi smo zapazili da je ogromna većina Vlaha u srednjem vijeku bila pravoslavne vjere. Veliki broj pravih Vlaha koji je migrirao također se vidi u općoj slici Bosne u 17. i 18. stoljeću. Tada nalazimo na muslimane, Jevereje i ostale balkanske i anadolske stanovnike u gradovima, muslmani i katolici su bili u dolinama i ravnoj obradivoj zemlji a pravoslavni u planinama.

O etnicitetu i statusu Vlaha Fine dalje navodi:
Iako se termin Vlah izvorno odnosi na etničku i lingvističku grupu ljudi, ograničeni dokazi o Vlasima u Bosni i Hercegovini u srednjem vijeku ukazuju da su oni već tada govorili slavenskim jezikom i bili u bračnim vezama sa Slavenima. Tako srednjevijekovni izvori o Bosni i Hercegovini ukazuju da je termin Vlah, bez obzira na izvornost riječi i činjenicu da je večina Vlaha bila neslavenskog porijekla, postao oznaka za čobane; novo značenje statusa Vlah pod Osmanlijama bilo je pravo da se sele i plaćaju dadžbinu u gotvom novcu a ne u naturi. Ova kategorija Vlaha označava da nisu čobani. Činjenica da su Vlasi bili jezički slavenizirani i da su se miješali sa Slavenima nije eliminirala kulturne razlike između vlaškuh čobana i stanovnika Slavena. Vjerovatno zahvaljujući činjenici da su mnogi ako ne i večina srednjevijekovnih Vlaha bili etnički vlaškog porijekla oni su do danas održali raznovrsnu praksu koju na Balkanu nemaju ostali narodi te izvjesna praksa moguće datira iz klasičnog doba.

#14 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 10/07/2010 12:34
by Nezbilj
Energični leptir wrote:
docim su u Bosni gospodujuca i seoska klasa iste krvi

Zanimljiva je zluradost u čitanju "krv i tlo" propagande, dok su austrijska vojska činila zulume u Srbiji.
Slažem se da citirani autor nije ideološki neutralan i da treba sa rezervom uzimate neke njegove konstrukcije. Citirao sam navedeni dio čisto radi njegovog opisa srednjevijekovnog statusa kmetova i zavisnih seljaka u Bosni i Srbiji. Dušanov zakonik koji autor analizira je autentičan dokaz statusa Vlaha u Srbiji odnosno odnosa prema ovoj populaciji i staležu. Autor također navodi niz dokaza o povlaštenijem i blažem tretmanu kmetova u srednjevijekovnoj Bosni. Teza o istoj krvi gospodajuce i seoske klase je čista špekulacija iako nemamo dokaza ni da je netačna.

#15 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 10/07/2010 16:48
by Energični leptir
Teza o istoj krvi gospodajuce i seoske klase je čista špekulacija iako nemamo dokaza ni da je netačna.
A kako definiramo krv?

#16 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 10/07/2010 16:49
by majstorina
Energični leptir wrote:
Teza o istoj krvi gospodajuce i seoske klase je čista špekulacija iako nemamo dokaza ni da je netačna.
A kako definiramo krv?
A,B,AB,O

#17 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 12/07/2010 16:26
by -medeni-
Energični leptir wrote:A Da vidimo šta o naseljavanju "vlahadije", kaže Nedim Filipović, koji je pisao isključivo i jedio na osnovu turskih deftera:

Iz osmanskih izvora autor iscrpno otkriva kako je veliki dio Bosne i Hercegovine bio preplavljen vlaškim masama. Turska prodiranja prem središnjem Balkanu uzrokovala su demografska pomjeranja i velike demografske promjene u kojima su najviše participirali vrlo pokretljivi balkanski Vlasi koji su bili u punom procesu slavizacije. U prvim valovima u Hercegovini naseljavanje Vlaha bilo je toliko da se broj Vlaha, bilo kao stočara bilo da su postajali zemljoradnici, pokazao većim od ostalog župskog stanovništva.

.......................
(Nedim Filipović, Islamizacija u Bosni i Hercegovini, Tešanj 2005 - iz predgovora Nihada Hasića)[/b]
niko ne spori da je jedan dio vlaha prihvatio i islam, jer su oni željeli da se "dokazuju" da bi ušli u vlastelinske krugove, kao što su radili i u doba srednjovjekovne Bosne, pogotovo kad su ekonomski ojačali, onda su želječi da "poprave" i svoj društveni status, a jedan od načina je bio i gradnja stećaka !!
po mom ličnom mišljenju vlaško porijeklo u strukturi današnjih bošnjaka imaju bošnjaci Sandžaka, jer su iz Raške davno srbi ZBRISALI pred turcima u smedervsku despotovinu, te j eostao prazan prostor kojeg su "popunili" vlasi koji prihvataju tokom turske vladavine islam, zatim bošnjaci istočne Hercegovine, gjde su vlasi bili najbrojniji, te takođe po mom ličnom mišljenju bošnjaci BIHAĆKE REGIJE jer su vlasi bili na tim GRANIČNIM područjima !!
međutim, gro vlaha je ostalo pravoslavne vjere i kasnije poslije Ilije Garašanina i Načertanija oni postaju predmet sbrizacije, te dolaskom Austro-Ugarske i jačanjem nacionalnih pokreta i same Srbije, to se i realizuje
ČITATI Ćiru Truhelku, koji je po meni najbolje napisao o porijeklu, kretanju, naseljavanju Balkana i Bosne od strane vlaha
http://--- no links ---/v ... ?f=19&t=26

#18 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 12/07/2010 17:15
by Energični leptir
međutim, gro vlaha je ostalo pravoslavne vjere i kasnije poslije Ilije Garašanina i Načertanija
To je bilo daleko prije Načertanija, s obzirom da je gro tih vlaha baštinio isključivo epsku tradiciju o kojoj se govorilo o srpskim srednjovjekovnim kraljevima, carevima, velikašima, svetom Savi i drugim epsko-mitiziranim karakterima koje je SPC proglasila svecima. Dakle, oni su bili na izvjestan način posrbljeni samom islamizacijom, te ih austrijski izvori nazivaju Racima, tj. Srbima. O hrvatskom nacionalisti i rasisti Ćiri Truhelki, koji je kroatizirao bosanske muslimane i osnivao Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata, koje je vabilo muslimansku inteligenciju, između ostalog i reisa Fehima Spahu "da se založi za domaći mir između bosanskih Hrvata dviju vjera, kako se ne bi u odlučnom času izigrali interesi hrvatskog naroda u BiH, koliko muslimana toliko i katolika." Da vidimo šta dalje kaže objektivni "historičar" Truhelka: "Muslimani su živa grana hrvatskog stabla, čista krv naših starinaca, potomaka hrvatskih plemena naseljenih tu u VI. i VII. vijeku" Govoriti da je ovaj nacionalist "krvi i tla", koji je kroz svoje naučne radove iznosio najsramnije rasističke bljuvotine nešto "dobro objasnio" je daleko od ozbiljnosti. Naučnih svjetskog glasa bio je ipak Nedim Filipović, besprejkoran u svome naučnom humanizmu. Truhelka koji ljudska prava izvodi iz nekakvog "autohtonstva" da bi potom gradio vjerske nacionalizme je goli idiotizam! Cijelu vječnost se ljudi doseljavaju i preseljavaju, kulture i narodi se međusobno miješaju i asimiliraju, da bi onda umoblnim rasistima kao Truhelka ili Radovan Karadžić onda palo napamet da "prosijavaju" krvna zrnca i maštaju o nekakvim "ur-nacijama" i istorijskim pravima na osnovffu porijekla. Užas!

#19 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 12/07/2010 17:47
by Arjan_Robben
Energični leptir wrote:
međutim, gro vlaha je ostalo pravoslavne vjere i kasnije poslije Ilije Garašanina i Načertanija
Truhelka koji ljudska prava izvodi iz nekakvog "autohtonstva" da bi potom gradio vjerske nacionalizme je goli idiotizam! Cijelu vječnost se ljudi doseljavaju i preseljavaju, kulture i narodi se međusobno miješaju i asimiliraju, da bi onda umoblnim rasistima kao Truhelka ili Radovan Karadžić onda palo napamet da "prosijavaju" krvna zrnca i maštaju o nekakvim "ur-nacijama" i istorijskim pravima na osnovffu porijekla. Užas!
Bas citam "The early medieval balkans od John-a V.A. Fine-a" I Fine nam pokazuje kako je se balkan slavenizirao:

1) Kao prvo Fine pokazuje izvore iz 6. vijeka koji nam svjedoce o doseljivanju Slavena. Ti Slaveni u tim izvorima se jednostavno nazivaju "Slavenima" i Fine ih zbog toga naziva "Slavenskom masom".

2)Posle toga dolaze Srbi i Hrvati za koje Fine navodi da su to najvjerovatnije bili, u odnosu na slavene koji su tu vec bili, "malo-brojniji narodi" ali ipak mnogo bolje organizovani. Fine zatim citaocima pokazuje kako se lingvistici najcesce slazu oko toga da su Hrvati ali vjerovatno i Srbi "ne Slavenskog vec Iranskog porijekla."

3) Potom objasnjava kako su Hrvati ratovali sa Avarima i zavladali velikom Slavenskom masom. Vremenom su Hrvati postali Slaveni jer su Slavenizirani. Ista stvar je i za Srbe. Ovo sve Fine objasnjava u poglavlju kojeg on naziva "the establishment of the Serbs and Croats" (ili :"Stvaranje Srba i Hrvata.")

Znaci to je ono sto je bitno. Postoje dvije stvari:

1) Srpski i Hrvatski narodi koji su nastali sa uspostavljenjem starih Srpskih i Hrvatskih kraljevina.
2) Izvorni Srbi i Hrvati (koji su se znaci pomjesali sa starosijediocima Ilirima i Slavenskom masom).

Fine potom navodi da je Slavenska masa koja je zapisana u izvorima iz 6. vijeka najvjerovatnije bila mnogo mnogobrojnija od Srba i Hrvata koji su bili vise rati aristokracijski narodi i koji su pozvani od strane Vizantskog cara da pobjede Avare.

Potom Fine zakljucuje:

1) Ovi Hrvati (koji su znaci bili mjesavina pogotovo Slavena i Ilira i manjim dijelom Hrvatskih plemena) su se rasirili na Hrvatsku, Dalmaciju i zapadnu Bosnu dok su se Srbi (Koji su bili znaci Slaveni, Iliri i Srbi po krvnim zrncama) prosirili na prostoru danasnje Srbije, Hercegovine i uz samu Drinu koje danas nosi ime pod Drinje.

2) Izmedju ova dva naroda je se nalazila najvjerovatnije Slavenska masa a vrlo je moguce da su bas starosijedioci, slavenizirani Iliri, izbjegli isto tako u zabacene teritorije kao sto je Bosna. Ovaj narod je sebe kasnije poceo da naziva Bosancima.

---------------------------------------------------------------------------------------
Znaci sve to preseravanje o krvnim zrncima je obicna glupost. Danasnji Hrvati i Srbi su Hrvati i Srbi (velikom vecinom) ne po RODU nego po DRZAVI.

#20 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 12/07/2010 17:56
by Energični leptir
Znaci sve to preseravanje o krvnim zrncima je obicna glupost. Danasnji Hrvati i Srbi su Hrvati i Srbi (velikom vecinom) ne po RODU nego po DRZAVI.
Pa tako nekako. Kako su italijanski nacionalisti tvrdili u 19 vijeku: "Napravili smo Italiju, sada trebamo napraviti Italijane". Moderni nacionalni identiteti su konstruirani (konstruirale su ih nacionalističke elite u 19. vijeku) i nemaju baš nikakve veze s ranim srednjem vijekom, mada su ga žestoko zloupotrebljavale zbog tobožnjih prava na ovu ili onu teritoriju (kao da feudalna državina ovog ili onog kralja i vojvode na bilo koji način korespondira pravu nekog naroda), a od čega su interes imale skupine buržuja. Nacionalizam je u suštini mehanizam zaštite interesa vladajuće buržoazije i konstruira se onako kako toj klasi odgovara da bi sprovela, prvenstveno svoje interese. Dobro je rekao Benedikt Anderson za nacije: "imaginarne zajednice"!

#21 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 13/07/2010 09:42
by -medeni-
Energični leptir wrote:
međutim, gro vlaha je ostalo pravoslavne vjere i kasnije poslije Ilije Garašanina i Načertanija
To je bilo daleko prije Načertanija, s obzirom da je gro tih vlaha baštinio isključivo epsku tradiciju o kojoj se govorilo o srpskim srednjovjekovnim kraljevima, carevima, velikašima, svetom Savi i drugim epsko-mitiziranim karakterima koje je SPC proglasila svecima. Dakle, oni su bili na izvjestan način posrbljeni samom islamizacijom, te ih austrijski izvori nazivaju Racima, tj. Srbima.
!
gluposti,
pa ni srpski vladari ih nisu priznavali za ravnopravne, bilo je riječi na temi tri povelje Ninoslava
jesu li baštinili srpske epove i oni vlasi što su gradili stećke :-)
znači tvoja teza je NIĐE VEZE
Energični leptir wrote: O hrvatskom nacionalisti i rasisti Ćiri Truhelki, koji je kroatizirao bosanske muslimane i osnivao Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata, koje je vabilo muslimansku inteligenciju, između ostalog i reisa Fehima Spahu "da se založi za domaći mir između bosanskih Hrvata dviju vjera, kako se ne bi u odlučnom času izigrali interesi hrvatskog naroda u BiH, koliko muslimana toliko i katolika." Da vidimo šta dalje kaže objektivni "historičar" Truhelka: "Muslimani su živa grana hrvatskog stabla, čista krv naših starinaca, potomaka hrvatskih plemena naseljenih tu u VI. i VII. vijeku" !
bla, bla, bla
nacionalista je za vas srbe svako onaj ko govori istinu koja "ne prija" srbima !!
šta nije tačno u njegovom pisanju vezano za pravoslavno stanovništvo Bosne !!
jesu li do Ilije Garašanina u Bosni "svi vidjeli" isključivo Bošnjake sa tri vjeroispovjesti, kako sama Matica srpska, tako i LJudevit Gaj,pa i sam Ilija Garašanin u Naćertaniju:
http://--- no links ---/v ... ?f=18&t=77
dakle vlasi pravoslavci su smatrani Bošnjacima pravoslavne vjere

#22 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 13/07/2010 13:03
by Energični leptir
bla, bla, bla
nacionalista je za vas srbe svako onaj ko govori istinu koja "ne prija" srbima !!
šta nije tačno u njegovom pisanju vezano za pravoslavno stanovništvo Bosne !!
jesu li do Ilije Garašanina u Bosni "svi vidjeli" isključivo Bošnjake sa tri vjeroispovjesti, kako sama Matica srpska, tako i LJudevit Gaj,pa i sam Ilija Garašanin u Naćertaniju:
http://--- no links ---/v ... ?f=18&t=77
dakle vlasi pravoslavci su smatrani Bošnjacima pravoslavne vjere
Zijeeeev...

U spomenutom kraljevstvu Bosni nasli smo tri naroda i tri vjere. Prvo su starosjedioci Bosnjaci, koji su rimo-krscanske vjere. Njima je Turcin, kada je osvojio kraljevstvo Bosnu, dozvolio, da drže svoju vjeru i ostanu u zemlji. Drugo su Srbi, koje oni zovu Vlasima, a mi ih zovemo Cicima ili Martolozima. Ovi su dosli iz mjesta Smedereva i grckoga Beograda, a vjere su sv. Pavla... Treci narod su pravi Turci. Ti, naročito ratnici i cinovnici, s velikim tiranstvom vladaju objema prije spomenutim narodima, krscanskim podanicima..”
Benedikt Kuripešić, 1531 (XVI vijek)

Da vidimo šta još kaže Kuripešić, kada se spušta u gornju Bosnu (gornji citat se odnosi na ono što naziva donjom Bosnom), tj. današnji Sandžak:

Prvo Gornja Bosna nije toliko brdovita kao Donja Bosna, nego je okružena sa dugim i visokim alpama (planinama), te i golim brdima, malo novim poljima, kao što u gradu Vrhbosni. Stanovnici zemlje su od dve nacije, to su Turci i Srbi, kao što javljeno. Oni imaju svoje sveštenike i crkve po hrišćanskom redu (zakonu), isto ona tri manastira koje sam sad napisao u svakodnevnom saopštenju, kad je danas, te i ponedeljkom i nedeljom prošla noć; njih je podigao jedan grčki car, nazvan car Stefan. A ovaki su najviše Turci, to ukoliko su ratnici i imaju posede, isto oni koji dobijaju novac od turskog cara koji oni zovu timar, a žive u znamenitoj zemlji od Prusaca (Prusac, Donji Vakuf) do Vrhbosne gde i paša ("Ussreffweg Bascha") ima svoj stan, oni dakle žive na svojim spahilucima. Oni vladaju nad Srbima sa velikom tiranijom, kao što javljeno


Treba, međutim, kao što to kaže Nedim Filipović, razlikovati Vlahe kod kojih je bilo dominantno nemanjićko hrišćanstvo i one kod kojih je uticaj nemanjićke, tj. SPC bio slabiji, a samim tim i epika o Nemanjićima, Mrnjavčevićima i drugima. Oni su mnogo lakše prelazili u islam, jer je nedostajla pismena inteligencija, koja bi mogla agitovati protiv islamizacije.

#23 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 13/07/2010 13:10
by -medeni-
he, he lupaš kao maxim po diviziji
pričaš o XIX vijeku i etničkoj strukturi TADA, kada su se ukorijenili vlasi odavno !!! doselivši se kako sam kažeš od Smedereva
kakva je bila etnička struktura PRIJE dolaska turaka ??

#24 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 13/07/2010 13:21
by Energični leptir
-medeni- wrote:he, he lupaš kao maxim po diviziji
pričaš o XIX vijeku i etničkoj strukturi TADA, kada su se ukorijenili vlasi odavno !!! doselivši se kako sam kažeš od Smedereva
kakva je bila etnička struktura PRIJE dolaska turaka ??
Ovaj ljetopis je iz 16. vijeka. Jasno je da Srba, ako izuzmemo Hum, dio Podrinja i Polimlje nije bilo u srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu u trenutku njegovog osvajanja od strane Osdmanlija 1463. Tada se počinje mijenjati slika stanovništva, kada Bosnu preplavljuju vlaške mase, za koje je Nedim Filipović na osnovu osmanskih deftera, nepobitno utvrdio da su masovno prelazili na islam. Među tim Vlasima bilo je zasigurno i onih iz Bugarske, Makedonije, regiona Pinda i drugih vlaških naseobina, ali i slaveniziranih/srbiziranih, kako nam lijepo svjedoči ovaj savremeni putopis iz 16 vijeka. Ti, međutim, negiraš da je u Bosni bilo Srba prije 19 stoljeća i da ih je, tobože, stvorio, Ilija Garašanin. Evo ti putopisa, koji govori da doseljeni pravoslavci u Bosno sebe nazivaju Srbima još u 16. stoljeću, što nam potvrđuju i mnogi dokumenti u staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu, koja je bila najbogatija srpsko-pravoslavna crkvnea opština u Osmanskom Carstvu. O Srbima - baš pod tim imenom - isto tako govore i izvori habzburške proveniencije iz 15, 16., 17 i 18 vijeka

#25 Re: Demografija Bosne tokom osmanskog perioda

Posted: 13/07/2010 14:10
by -medeni-
Energični leptir wrote:
-medeni- wrote:he, he lupaš kao maxim po diviziji
pričaš o XIX vijeku i etničkoj strukturi TADA, kada su se ukorijenili vlasi odavno !!! doselivši se kako sam kažeš od Smedereva
kakva je bila etnička struktura PRIJE dolaska turaka ??
Ovaj ljetopis je iz 16. vijeka. Jasno je da Srba, ako izuzmemo Hum, dio Podrinja i Polimlje nije bilo u srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu u trenutku njegovog osvajanja od strane Osdmanlija 1463. Tada se počinje mijenjati slika stanovništva, kada Bosnu preplavljuju vlaške mase, za koje je Nedim Filipović na osnovu osmanskih deftera, nepobitno utvrdio da su masovno prelazili na islam. Među tim Vlasima bilo je zasigurno i onih iz Bugarske, Makedonije, regiona Pinda i drugih vlaških naseobina, ali i slaveniziranih/srbiziranih, kako nam lijepo svjedoči ovaj savremeni putopis iz 16 vijeka. Ti, međutim, negiraš da je u Bosni bilo Srba prije 19 stoljeća i da ih je, tobože, stvorio, Ilija Garašanin. Evo ti putopisa, koji govori da doseljeni pravoslavci u Bosno sebe nazivaju Srbima još u 16. stoljeću, što nam potvrđuju i mnogi dokumenti u staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu, koja je bila najbogatija srpsko-pravoslavna crkvnea opština u Osmanskom Carstvu. O Srbima - baš pod tim imenom - isto tako govore i izvori habzburške proveniencije iz 15, 16., 17 i 18 vijeka
de se ti malo presaberi
navodiš gore sam da su srbi bili smao u gornjem podrinju, polimlju i istočnoj Hercegovini
a onda dole meni spočitavaš da JA negiram da je srba bilo prije 19 vijeka
PRAVI NEMANJIČKI/RAŠKI srbi su pobjegli poslije kosovske bitke pred turcima u smederevsku despotovinu i SAMO SE TAMO NALAZE
da li ih je nešto zajedno sa vlasima prešlo u vrijeme turske vlasti i u Bosnu, ili su se sa vlasima tamo i pomiješali pa takvi kao mix dolazili u Bosnu niko sa sigrurnošću ne može tvrditi
ali je sigurno da su cijelu zapdanu Bosnu/Krajinu naselili za vrijeme turaka, dakle NIJE IH BILO prije turaka TAMO
kako objašnjavaš BAŠ ČISTU PODUDARNOST BOSANSKOG PAŠALUKA i granica sa etničkom rasprostranjenošću srba/vlaha po Bosni i HR, baš svugdje se podudaraju granice pašaluka sa granicama skorašnjih SAO Krajina po HR, i u Papuku, i u Kninu, i u Vukovaru....kako to ???
punato Šešeljevo sranje Kavobag-Virovitica su upravo granice nekadašnjeg bosanskog pašaluka !!

Image