Forum Klix.ba

Sad naslov teme možda zvuči glupasto. Tema uostalom nije vezana samo za Brazilce i njihovu repku i uspjehe na Svjetskim prvenstvima. Ali šta mislite koliko geografija i genetika utječu na kvalitet potencijalnih reprezentativaca neke zemlje i njihov uspjeh, konkretno na velikim turnirima kao SP....Idemo malo prošetati svijetom, uzmimo primjere:

POPULARNOST NOGOMETA

Da li netko može od vas osporiti da popularnost nogometa u nekoj zemlji utječe na velik broj kvalitetnih igrača? Evo npr. Novi Zeland, baltičke zemlje (Estonija, Latvija, Litvanija), Kanada i slično. Tako nogomet zaista nije popularan, pa države i nemaju neke talentirane igrače. Reklo bi se da na urođenost nogomentnog talenta utječe i popularnost. Ali s druge strane uzmimo jednu BiH ili Poljsku i sl. I u ovim zemljama nogomet je veoma veoma popularan, pa spomenute države nemaju nešto aman talenata i vrhunskih igrača (čast našim izuzecima Miske, Džeko, Pjanić itd koji su nogometni velemajstori). Da li je to zbog nogometne infrastrukture

VELIČINA (PO KM2 I BROJU STANOVNIKA) DRŽAVE

Koliko veličina države utječe na dobar nogomet. Uzmimo primjer reprezentacije Malte i Lihtenštajna, Crne Gore, Češke, Slovačke i druge mini ili male zemlje. Zaista nema nekih talenata niti se igra dobar nogomet u pomenutim zemljama. Zatim pogledajmo ogromni Brazil i Argentinu. Velike zemlje - dobar nogomet. No da li je to bitan faktor ili ne? Ajde da demantiramo sada ovo Portugalom i Nizozemskom, koje zaistan nisu velike zemlje (veoma su male u usporedbi sa Njemačkom, Francuskom, Britanijom itd) ALI SE TAMO IGRA vrhunski nogomet, rasadnici talenata. S druge strane imamo ogromnu SAD i Kanadu gdje nema talenata nekih velikih niti se igra dobar nogomet baš. Kao ni u npr. Bjelorusiji koja je isto ogromna. Isto tako milijardska Kina, pa jad i čemer od reprezentacije, a s druge strane jedna mala Nizozemska pa sto put bolja. U čemu je problem?

ULAGANJE U NOGOMET

Da li je u Njemačkoj zaista tako odličan nogomet s dosta talenata zato što se ulaže u njega baš dosta? I to bi mogao biti faktor. S druge strane ulaže se i u Švedskoj u nogomet, pa opet nisu aman neki rasadnik talenata (Larsson je izuzetak). Možda onda to može otpasti kao faktor. Ali npr. ne ulaže se nešto posebno u nogomet ni u Brazilu gdje se igra s običnim balunima na zemlji u favelama, pa je opet Brazil rasadnik talenata i zemlja odličnog nogometa.

GEOGRAFIJA

Koliko geografija utječe na dobar nogomet neke zemlje. Npr. egzotične zemlje Azije nemaju neke talente. Ali Južna Amerika kao kontinent je veliki rasadnik nogometnih talenata i dobrog i atraktivnog nogometa. U čemu je tu stvar? Zašto je u Zapadnoj Europi puno bolji nogomet s više talenata nego u Istočnoj Europi? Sjevernoamerički kontinent loš u nogometu, ako izuzmemo mali iznadprosječniji Meksiko. Onda Afrika postaje kontinent sve boljeg nogometa sa sve više talentata i dobrih atraktivnih tehničara. Šta se tu promjenilo? Zašto su inače Afrikanci do prije 10-20 godina smatrani kao tehnički nepotkovani, ali kao izdržljivi igrači, A DANAS imamo situaciju da je sve više igrača poput Bjelokošćanina Gervinha koji barata s loptom ko kakav Amazonac. Da li je to zato što su u Afriku sve više ulaže. U tom slučaju geografija nije razlog, ali mora se priznati da najviše talenata dolazi iz umjerenog zemljinog pojasa gdje su normalna četiri godišnja doba. Ali evo jedna Azija, najveći i najbrojniji kontinet, a tako malo dobrog nogometa.

GENETIKA

Šta je to što Brazilce čini tako dobrim nogometašima od rođenja. Pa u njih čim se beba rodi daju joj balon da vježba pepati. Jel to jednostavno tako urođeno nešto u Brazilcima, jel to neki gen koji ih čini tako dobrim? Brazil je jedna od etnički i rasno gledano najizmješanijih zemlja na svijetu. Tako svi imaju gene europskih Portugalaca, afričkih crnih robova, mješanaca te domorodaca. Na Ronaldinhu se vidi da je mješavina bijelca, crnca i domoroca (pogledajte film Apokalipto o Inkama, Majama, Astecima i ostalim američki indijancima i vidjet ćete koliko liče na Ronaldinha i mnoge Brazilce). Da li je upravo genetika NAJVEĆI FAKTOR koji determinira dobar nogomet i dobre talente? Koji je to gen što ih čini tako dobrim i atraktivnim nogometašima? Da li je to neki nogometni supergen nastao mješanem europske ljubavi prema nogometu, afričke izdržljivosti, mentalne koncentracije i atraktivnosti nasljeđene od domorodaca Amazona? Da li svi ti miksevi prave dobrog nogometaša?

FAKTORI U BiH:

POPULARNOST NOGOMETA - Toga nam stvarno ne fali (+)

VELIČINA (PO KM2 I BROJU STANOVNIKA) DRŽAVE - Mala smo država, to nam je minus, ali se uvijek možemo sjetit da i mala Danska ima lijepu nogometnu povijest i da uvijek ima dobre nogometaše koji promoviraju zemlju u svijetu na SP-ima. (+ i -)

ULAGANJE U NOGOMET - Tu moram staviti minus u zagradu, jer smo prejadni što se tiče ulaganja u nogomet. Stadioni nam izgledaju ko štale, a i nemamo ni jednu poštenu i respektabilnu nogometnu školu. A tek što se malo iz proračuna izdvaja za nogometne klubove, ma kriza. U svemu ovome malo odskače NK Široki Brijeg i širokobriješka općina gdje se ulaže u nogomet fina svota, a imaju i extra stadion. (-)

GEOGRAFIJA - U umjerenom smo pojasu. Imamo finu klimu malo sredozemnu, malo kontinentalnu, i zimi i ljeti se može trenirati. Ipak smo mi Europa, barem geografski, a zna se da je Europa kraljica nogometa. Tu ide plus (+)

GENETIKA - Ovdje ne znam šta napisati. Čini mi se da je prije rata bilo puno puno više nogometnih talenata i dobrih igrača. Iza rata se jedino talenti javljaju iz bh dijaspore (izuzetak Džeko). (-)

Genetika kaže da je ovaj prostor uvijek davao igrače sa fantastičnim blagom u nogama, ali i nevjerovatnom prazninom u glavi, zbog koje to blago u nogama nikad nisu znali do kraja izbrusiti i dostići sami vrh.

Ja bih tu dodao još jedan faktor, koji je godinama handrio Yu repku, a sada handri najviše naš, ali i komšijsko/susjedski nam fudbal, POLITIKA.

hz__semir wrote:Genetika kaže da je ovaj prostor uvijek davao igrače sa fantastičnim blagom u nogama, ali i nevjerovatnom prazninom u glavi, zbog koje to blago u nogama nikad nisu znali do kraja izbrusiti i dostići sami vrh.

Ja bih tu dodao još jedan faktor, koji je godinama handrio Yu repku, a sada handri najviše naš, ali i komšijsko/susjedski nam fudbal, POLITIKA.

Plus lijenost, mada i ona može potpasti pod navedenu kategoriju "praznine glave"

1946 wrote:

hz__semir wrote:Genetika kaže da je ovaj prostor uvijek davao igrače sa fantastičnim blagom u nogama, ali i nevjerovatnom prazninom u glavi, zbog koje to blago u nogama nikad nisu znali do kraja izbrusiti i dostići sami vrh.

Ja bih tu dodao još jedan faktor, koji je godinama handrio Yu repku, a sada handri najviše naš, ali i komšijsko/susjedski nam fudbal, POLITIKA.

Plus lijenost, mada i ona može potpasti pod navedenu kategoriju "praznine glave"

Tako sam otprilike i zamišljao tu "prazninu glave", kao kombinaciju ograničene inteligencije, lijenosti, pohlepe, boemizma i nedostatka ambicije.

Semire kad već spominješ genetiku, moj otac često kaže ,što se tiče nogometa, da je zapravo Jugoslavija bila europski Brazil, a ne Portugal kako se to danas smatra. Kao pravi rasadnik talenata, ali i lijenih ljudi. Meni je to smješno, nisam toga svjedok, ali on kaže da je najveći talenat na ovim prostorima bio Blaž Baka Slišković, koji je mogao biti po kvaliteti rame uz rame s Maradonom najbolji svjetski igrač, ali da nikada taj čovjek nije ostvario svoje pune kapacitete jer je bio probisvijet i lijen. Nije htio trenirati, a imao je veliki potencijal. Npr. pođe s repkom Juge na utakmicu i onda se jednostavno nešto posvađa i ne želi izaći iz aviona. I onda ne bi htio trenirati po 2 mjeseca, pa onda opet bi, pa ne bi i uglavnom kao nedisciplina ga je srozala. A kao mogao je biti poput Maradone, jer je imao taj potencijal.

To nije slucaj samo sa Bakom,takvih je bilo veliki broj igraca u YU,jako talentovanih ali hmm....raspolozenih za "boemski" zivot (da ne kazem glupih ko K)

Yu,kao region,jako jakoo talentovano podeblje za skoro sve sportove,narocito ove sa loptom. Ali taj neki usadjeni,ili ugradjeni segment je uvijek kocio da napravimo onaj presudni iskorak.

Mad ,interesantno je povuci malu paralelu,mada jeste mali off,kako to da smo (kao bisa Yu) bili bas velesila u vaterpolu,kosarci,rukometu..a nikada ni priblizno tako jaki u fudbalu..dosta interesantno.

student001 wrote:Semire kad već spominješ genetiku, moj otac često kaže ,što se tiče nogometa, da je zapravo Jugoslavija bila europski Brazil, a ne Portugal kako se to danas smatra. Kao pravi rasadnik talenata, ali i lijenih ljudi. Meni je to smješno, nisam toga svjedok, ali on kaže da je najveći talenat na ovim prostorima bio Blaž Baka Slišković, koji je mogao biti po kvaliteti rame uz rame s Maradonom najbolji svjetski igrač, ali da nikada taj čovjek nije ostvario svoje pune kapacitete jer je bio probisvijet i lijen. Nije htio trenirati, a imao je veliki potencijal. Npr. pođe s repkom Juge na utakmicu i onda se jednostavno nešto posvađa i ne želi izaći iz aviona. I onda ne bi htio trenirati po 2 mjeseca, pa onda opet bi, pa ne bi i uglavnom kao nedisciplina ga je srozala. A kao mogao je biti poput Maradone, jer je imao taj potencijal.

Znam i ja za te price, ali te floskule da smo mi (mislim ovi naši prostori) nekakav "rasadnik talenata" su presmiješne.
Možda jesmo rasadnik ali smeca poput nacionalizma,šovinizma,mržnje i ostalog primitivizma ...a mi i Sport smo odavno na VI...to je jedna velika ubleha koju nam naši novinari plasiraju u nedostatku maštovitosti a i jedan jeftin stari trik mazanja ociju da ko fol imamo neki talenat...nekada je Yuga imala par sportaša i talenata jer je bio mnogo veci prostor za selekcije.
Ovo danas je odron i najbolji pokazatelj svih tih silnih talenata...pa mi smo jedna od najNEtalentovanijih sportskih nacija u Evropi, kakvih krampi u našoj nacionalnoj selekciji ima (i kakvih je bilo svih ovih godina) - to ne bih ni najgorem dušmanu poželio...ne pricam samo o fudbalu, vec i ostalim sportovima...nešto smo malo u košarci bili ko neki faktor onih par godina poslije rata, dok nas je držala stara garda koja je trenirala u bivšoj Jugi, a ovo kasnije je za plakati...rukomet i odbojka - nikad nigdje nisu se ni plasirali...ženski sport je posebna katastrofa, to nas pogotovu ni na mapi nema....i ne znam o kakvom rasadniku pricamo.

I moćni Brazilci postanu "boemi" ali tek kad postignu nešto u nogometu...Evo primjera:

N. Ronaldo - U Barci i Interu harao (jbg malo ga ozlijeda zezala), a kad je postigao svjetsku slavu i došao u Real ulijenio se pravo i udebljao nevjerovatno, zvali ga Debeli.

Ronaldinho - Imao je potencijala da nakon Pelea i Maradona postane treća najveća ikona svjetskog nogometa, ali kad je bio najbolji odjednom je prekinuo sa sportskim životom, propio se i ulijenio i eno ga sada ko kakav jadničak u dedarskom Milanu, a mogao je i dan danas biti bolji od Messija da je znao živjeti.

Adriano - Jedan od najubojitijih i najbolji napadač svijeta do prije samo par godina, kad je bio na vrhuncu, otišao u mafijaške vode i propao. Ima 110 kila sada i reketari ga brazilska mafija.

Ailton - Sigurno se sjećate najboljeg igrača Bundeslige do prije par godina. Eno ga sada izgleda stariji od mog oca, a debel je ko kakav engleski huligan koji stalno pije pivo. Propao ko žeton, igra u 6. njemačkoj ligi men se čini, ili možda čak i 7. ligi.

Uglavnom i Brazilce uništi to "boemstvo", ta ljenost, ali on bar do tada nešto postignu u životu. A u naših ljudi ti je kad bi se trebali boriti da pokažu talent dok su mladi, dok imaju 20 godina, to neće, nego piju svaku večer, uglavnom ne žive sportski i nemaju ambicije.

-LIBERO- wrote:Mad ,interesantno je povuci malu paralelu,mada jeste mali off,kako to da smo (kao bisa Yu) bili bas velesila u vaterpolu,kosarci,rukometu..a nikada ni priblizno tako jaki u fudbalu..dosta interesantno.

Pa to je ono o čemu sam gore pisao, POLITIKA.

Pricao sam sa mnogim starijim ljudima i svi se kunu da je politika jedini problem zbog kojeg su se u kosarci i ostalim sportovima pravili rezultati, ali u fudbalu ne. Da su ostali sportovi bili operisani od politike, sastavljali su se timovi od najboljih, dok su se u fudbalu sastavljali timovi po kljucu i uvijek su bile svadje koliko je tu ovih, a koliko onih igraca.

Pa i sam Vahid Halilhodžić je nekidan izjavio da nikad neće oprostiti selektoru Miljaniću koji ga je na Mundijalu 1982. drzao na klupi iako je bio na vrhuncu forme, a sve zbog: "Šta će nam Vahid u napadu, a vala mu i prezime nekakvo dugacko".

hz__semir wrote:Pa i sam Vahid Halilhodžić je nekidan izjavio da nikad neće oprostiti selektoru Miljaniću koji ga je na Mundijalu 1982. drzao na klupi iako je bio na vrhuncu forme, a sve zbog: "Šta će nam Vahid u napadu, a vala mu i prezime nekakvo dugacko".

Sad će ti se javiti branioci bravarovog režima i reći ti da su to Vahine izmišljotine, da je to nemoguće i da je bratstvo i jedinstvo bilo u punom pogonu kako u sportu tako i u ostalim sferama života.

student001 wrote:
Adriano - Jedan od najubojitijih i najbolji napadač svijeta do prije samo par godina, kad je bio na vrhuncu, otišao u mafijaške vode i propao. Ima 110 kila sada i reketari ga brazilska mafija.

na zadnjem vaganju 102 kila trenira u Brazilu i krenuo sa dijetom da bi sto spreminiji docekao pripreme sa novim klubom, AS Roma. Nije jos uvijek propao, ovo mu je posljednja sansa da se vrati u zivot.

student001 wrote:...Uzmimo primjer reprezentacije Malte i Lihtenštajna, Crne Gore, Češke, Slovačke i druge mini ili male zemlje. Zaista nema nekih talenata niti se igra dobar nogomet u pomenutim zemljama...

Izvini ovo mi je zakopalo oči. Gdje se sjeti da Češku (pa i Slovačku) svrstaš u ovu kategoriju?

Kakvi ba geni, dajte bilo kojem dijetetu da cijelo svoje djetinjstvo provede igrajuci fudbal dan noc ko sto to rade djeca u siromasnim dijelovima Brazila pa ces da vidis igraca. Na kilometrima i kilometrima plaze oni igraju fudbal od malih nogu i zamiliste kad sa onog pijeska dodju na normalan teren sa normalnom opremom pa oni lete sa loptom.

A to naša djeca ne provode cijeli dan igrajuci lopte po ulici?

Dobro doduše ne provode ova moderna FB-CS-CoD-WoW-MSN djeca, ali moja generacija, a oni stariji od mene pogotovo, je itekako znala provoditi po cijele dane igrajuci lopte s rajom.

-Paja wrote:Kakvi ba geni, dajte bilo kojem dijetetu da cijelo svoje djetinjstvo provede igrajuci fudbal dan noc ko sto to rade djeca u siromasnim dijelovima Brazila pa ces da vidis igraca. Na kilometrima i kilometrima plaze oni igraju fudbal od malih nogu i zamiliste kad sa onog pijeska dodju na normalan teren sa normalnom opremom pa oni lete sa loptom.

Ima istine u ovome. Činjenica je i to da mnogim mladim brazilcima je jedini izbor koji imaju je fudbal ili kriminal.

1946 wrote:

hz__semir wrote:Pa i sam Vahid Halilhodžić je nekidan izjavio da nikad neće oprostiti selektoru Miljaniću koji ga je na Mundijalu 1982. drzao na klupi iako je bio na vrhuncu forme, a sve zbog: "Šta će nam Vahid u napadu, a vala mu i prezime nekakvo dugacko".

Sad će ti se javiti branioci bravarovog režima i reći ti da su to Vahine izmišljotine, da je to nemoguće i da je bratstvo i jedinstvo bilo u punom pogonu kako u sportu tako i u ostalim sferama života.

Kkave veze Tito sa tim ima? Ako cemo iskreno veci uticaj danas ima politika (stele, talovi, podvale...) nego nekada

Možeš ga ti braniti do sutra, niko nije rekao da je kriv on, niti da danas nije tako, nego je činjenica da se u ta doba reprezentacija itekako sastavljala po političkim aršinima.

Super tema!

Ja mislim da je pored infrastrukture mentalitet tu najbitniji.

Južna Amerika, tačnije Argentina i Brazil imaju fenomen nečega što se zove "kreolski fudbal". Naime, kada su domoroci dolazili u gradove i počeli igrati fudbal sa engleskim, švedskim i ostalim mornarima jednostavno su imali drugačiji stil. Ostali igraju kao tim disciplinovano a ovi "divljaci" počnu peglati loptu, igrati za raju i izvoditi atraktivne poteze tako da se to jednostavno usadilo u njihov fudbal kroz potomke tih igrača i igrače koji su kopirali te poteze. U Evropi je atraktivni fudbal nešto što je "special ability" nekog igrača dok je za igrače iz Argentine i Brazila to polazna osnova, bez toga se ne može ni igrati.

Drugi problem u Bosni i Hercegovini je što pored te praznine u glavi koja je već navedena - ljenost, manjak ambicije, trka za parama preko noći, frajerisanje pred rajom, najvažniji jedan drugi momenat - manjak samopouzdanja. Pa mi NIKAD ne znamo igrati kao favoriti, znati reći: "Trenirao sam dovoljno, spreman sam, idem da pobijedim!" ili "Spremao sam ispit, položit ću, nema priče!" Kod nas je sve: "Idemo da pokažemo dobru igru!", "Nadam se da ćemo dobro predstaviti našu zemlju.", "Oni su favoriti ali ćemo gledati da ih ugrozimo!" Pa hebo te, mi kad igramo protiv Estonije, San Marina, Luksemburga i ostalih poluekipa ne znamo gdje ćemo od straha. Bojimo se greške i ne vjerujemo u svoje sposobnosti.

Ćiru cijenim zbog jedne stvari - iako je to više bio show jedini je imao hrabrosti da kaže: "Sine, razjebat ćemo Špance usred Madrida!" Ili što sad kaže: "Nazguzili bismo mnoge na SP!" Dakle, nekad treba biti mangup i ići u kost i boriti se, a ne kukavički čekati priliku.

Kad se treba pobit' prvi smo tu a na terenu manji od makova zrna. Evo Željo prvi, kažu Hapoel je 90% favorit. Niđe veze, trenirajte da možete trčati više od njih, recite da ćete odigrati utakmicu života i imate šansu za makar 1-0.

vahi su otvoreno rekli o čemu je on i pričao nekoliko puta - da si igro u zvezdi ili partizanu napravio bi veliku reprezentativnu karijeru

hz__semir wrote:Možeš ga ti braniti do sutra, niko nije rekao da je kriv on, niti da danas nije tako, nego je činjenica da se u ta doba reprezentacija itekako sastavljala po političkim aršinima.

To je tacno manje vishe. Al me nervira omalovazavanje tog perioda, a danas ti tri puta gore. Ako nishta u onom vremenu si u fudbalu mogao uspjeti koliko toliko znanjem i talentom, a ne babinim vezama kao danas

Ja sam nekad plakao i molio staru da me pusti van da igram sa ekipom fudbala. Danas djeca placu da bi igrali video igrica. Nije se samo igrao fudbal na ulici vec i basket, odbojka, tenis. A danas kad pogledam samo vidim pusta igralista, razbijene kos-table, odvaljeni golovi...pomalo je tuzno.

Admir_1984 wrote:To je tacno manje vishe. Al me nervira omalovazavanje tog perioda, a danas ti tri puta gore. Ako nishta u onom vremenu si u fudbalu mogao uspjeti koliko toliko znanjem i talentom, a ne babinim vezama kao danas

Ja nešto iskreno ne vidim da je puno gore, samo što je onda bio manji jaz, većina je bila srednje bogata (ili bolje reći siromašna). Pogledaj samo kakav je bio vozni park tada, a kakav je danas u državi.
Kako bi ti objasnio rahmetli Hasetu zašto on nije imao više nastupa za tadašnju državu? Kako objasniti superjakoj generaciji Veleža zašto oni nisu mogli nikako biti šampioni? Bratstvo i jedinstvo? Aha, kako da ne.
P.S. Babine veze ti mogu pomoći eventualno da potpišeš za Sarajevo, željezničar...ali dalje jok (očit primjer Petra Jelića).

1946 wrote:

Admir_1984 wrote:To je tacno manje vishe. Al me nervira omalovazavanje tog perioda, a danas ti tri puta gore. Ako nishta u onom vremenu si u fudbalu mogao uspjeti koliko toliko znanjem i talentom, a ne babinim vezama kao danas

Ja nešto iskreno ne vidim da je puno gore, samo što je onda bio manji jaz, većina je bila srednje bogata (ili bolje reći siromašna). Pogledaj samo kakav je bio vozni park tada, a kakav je danas u državi.
Kako bi ti objasnio rahmetli Hasetu zašto on nije imao više nastupa za tadašnju državu? Kako objasniti superjakoj generaciji Veleža zašto oni nisu mogli nikako biti šampioni? Bratstvo i jedinstvo? Aha, kako da ne.
P.S. Babine veze ti mogu pomoći eventualno da potpišeš za Sarajevo, željezničar...ali dalje jok (očit primjer Petra Jelića).

Puno gore je u smislu samog "stvaranja" igraca. Dosta mladih talentovanih igraca je propalo i propada zbog korupcija, stela, babinih sinova i slicno. Prije ako nishta u mladjim kategorijama toga nije bilo i uz volju, zelju, talenat si mogao postati dobar igrac jer je tvoj talenat neko vidio i cijenio. Danas to nije tako i sve je politika. Konkretno u Hrv ligi forsiraju se igraci Dinama, a prije i Hajduka u reprezentaciji da bi se prodali i mesetari zaradili svotu. Sema najbolje zna situaciju u Sarajevu, Muco dovede igraca, hrani ga u restoranu, daje mu nesh para, preko lobija ovaj igrac mora igrati, a mladi talenti propadaju.

To za Velez je jasno kao dan, al niko ne spori da je politika u velikoj mjeri krojila Jugo fudbal. Na kraju krajeva tada se igrao bolji fudbal na ovim prostorima jedno 10000 puta nego sto je danas slucaj, pa ti vidi kako danasnja situacija ima uticaj na fudbal, a kako nekadasnja

Admir_1984 wrote:Sema najbolje zna situaciju u Sarajevu, Muco dovede igraca, hrani ga u restoranu, daje mu nesh para, preko lobija ovaj igrac mora igrati, a mladi talenti propadaju.

Vjeruj mi da poznajem i ja tu situaciju, ali isto tako znam da je kod omladine koja trenira 90% slučajeva "a-la Haris Handžić" (mlad, dobije priliku, ode vani i umjesto da napreduje on propadne, samo zbog manjka inteligencije), a samo 10% slučajeva je tipa "Edin Džeko" (mlad, dobije priliku, ode vani, radi još napornije i postane igračina (i ŠUTINA )).

Znači i POLITIKA kao faktor. Pa i jeste. Svaki dobar bosanski ili hercegovački igrač srpske/hrvatske etničke pripadnosti će rađe zaigrati za Srbiju/Hrvatsku nego za rodnu zemlju. Takvim ljudima nije razlog samo politika, nego i uvjeti (u HR i SRB su daleko bolji uvjeti i više se drži i cijeni reprezentacija od strane domaćih saveza). Pogledajte u nas je NSBiH sastavljen iz dva entitetska saveza, gdje jedan entitetski savez (zna se koji) opstruira rad NSBiH-a i opstruira i koči napredak reprezentacije. Žale se što nema Srba u reprezentaciji (istina i nema ih osim Misimovića i Supića), a sam potpredsjednik Nogometnog Saveza RS-a kaže da "će svaki Srbin koji je ponosan na svoj identitet ma odakle bio igrati za otadžbinu Srbiju i da je to realnost". Onda opet to nema logike, znači i politika je veliki faktor. Ja mislim da je BiH jedina zemlja čiji nogometni savez ima predsjedništvo, a ne jednog predsjednika s većim ovlastima. Čak i konfederativne države poput trojne Švicarske ili dvojne Belgije imaju jednog predsjednika nogometnog saveza. Ono BiH je dno dna, pa još jednu stepenicu ispod.