Forum Klix.ba

LIJEČIMO UZROK, A NE POSLJEDICE!

Ovo je drage moje i poštovani moji neko već rekao, ali se mora ponavljat ono što se ne razumije, a to je...

LIJEČIMO UZROK, A NE POSLJEDICE!!!




Da ne tušim plaho, nabrojat ću samo neke od mnogih OTROVA koji se koriste u "savremenoj" industriji hrane:

OTROVI:
1.) POJAČIVAČ OKUSA E 621 - MONO SODIUM (natrium) GLUTAMINAT (vegete, paštete argete i druge), c začin, upi začin, čipsovi, slani keksovi itd, itd.)

2.) HIDROGENIZIRANE (ili očvrsle) BILJNE MASTI (u skoro pa SVIM proizvodima mass proizvodnje, samo pogledajte sastav)

3.) VJEŠTAČKE AROME (Posebno ističem vještačku VANILIJU i veoma opasni i kancerogeni ETIL VANILIN, a pohlepna industrija je smuljala korištenje naziva AROMA (to vam je 100% vještačka aroma).

4.) VJEŠTAČKI ZASLAĐIVAČI (ASPARTAM, ali i ostali)

5.) SODIUM NITRATE (ili Natrium nitrat, tj hemijsko jedinjenje kojim se "poboljšava" izgled hrane, ugl mesa).


To bi bio samo uvod u bogat spektar otrova koje nam nudi prehrambena industrija, pa ko voli nek izvoli
Za početak toliko, a poslije ću obrazložiti svaku stavku pojedinačno....

Ovo je moja tema! Dušu dala za diskusiju ''isprepadanih'' savremenom proizvodnjom hrane. Ja pamtim dugo, pa se sjećam kako je izgledala i kakav ima okus istinska, čista hrana, bez dodataka tipa, E ovo, E ono, GMO,...etc.

Dobar ti slogan! Liječimo uzrok, a ne posljedice!

Ovih E dodataka hrani ima potpuno bezazlenih do otrovnih da ne mogu biti otrovniji.

Pokret uzgoja organske, bio ili eko hrane je ugrožen od strane IFOAM-a, Svjetske federacije pokretaa organske hrane jer oni dozvoljavaju da se GM hrana uzgaja po principima uzgoja organske hrane. Prema tome, piši propalo, ako neka hrana nosi pečat i znak da je uzgojena kao BIO/EKO/ORGANIC.

I sam naziv organska hrana je problematičan. Da bi se neka riječ definisala, onda ona mora imati i svoju suprotnost.
Kakva je to anorganska, neorganska hrana? Neorganski hljeb, pšenica?!!

Znači, organska kuhinjska so nosi pečat ORGANIC. Smiješno!

Treba znati da je to dogovor ljudi, konvencija, da se organski uzgojena hrana sa što je moguće manje pesticida i ostalih hemikalija zove HRANA IZ ORGANSKOG UZGOJA. Malo nelogično, ali ipak bolje je imati neki naziv od jedne riječi, ORGANIK, nego opisivati tu hranu sa više riječi, napraviti sintagmu.

Medjutim, IFOAM-e, mojne nime tušiti čavče pod golupče. Neću ja da kupujem i plaćam DO 30% skuplje GM Bt. krompir pod organik krompirom. Naučno je dokazano da GM Bt. krompir nije za upotrebu, ni za životinje, ni za ljude!
DR. genetike, ARPAD PUSZTAI (guglati) je naučno dokazao da je pomenuti krompir otrovan.

Samo glupak može kupovati i jesti otrovan krompir!

A gdje je ima kupiti?

U Mercatoru i Makroviti - BBI ima tzv. organske hrane za kupiti.

PipiDugaDevetka wrote:U Mercatoru i Makroviti - BBI ima tzv. organske hrane za kupiti.

a ono gore na petom u BBI? a koliko je sigurno da je to 100% zdrava klopa?

Pa vidi, uglavnom je najbitnije da hrana koju kupuješ nije "nakrhana" gore navedenim supstancama, tj raznim pojačivačima okusa, EMULGATORIMA, da nije genetski modificirana itd.

Europska unija ima svoj pečat za ovu hranu (posebno je napredna Njemačka država), ali ni drugi nisu puno iza njih.

I još nešto, BIO ili EKO hrana nije ništa drugo nego OBIČNA hrana koja je uzgojena na najobičniji prirodan način (npr, sir, kajmak, meso, jaja, voće, povrće i sl, od pojedinih proizvođača koji se drže koliko-toliko prirodnog načina proizvodnje hrane.
Npr, na jednom selu ja imam prijatelja čiji rođaci drže krave, koke i ćurke, a imaju i male voćnjake, + što uzgajaju i nešto povrća (uglavnom paprike i paradajz) na 100% prirodan način, od pravog bosanskog sjemena (koje sami proizvode) i koje nije GMO, pa samim time ni plodovi nisu GMO, a što je još bitno, nisu prskani pesticidima.

Također, u DM marketima se može naći dosta 100% BIO proizvoda njemačkih firmi, ali i naših pekmeza i marmelada BEZ ŠEĆERA i BEZ IKAKVIH ZASLAĐIVAČA, 100% voće. Nevjerovatno je kako je to ukusno, ali i zdravo, posebno bosanski džem od borovnice... pa to je VRH!!!

Cabadahija wrote:LIJEČIMO UZROK, A NE POSLJEDICE!

Ovo je drage moje i poštovani moji neko već rekao, ali se mora ponavljat ono što se ne razumije, a to je...

LIJEČIMO UZROK, A NE POSLJEDICE!!!




Da ne tušim plaho, nabrojat ću samo neke od mnogih OTROVA koji se koriste u "savremenoj" industriji hrane:

OTROVI:
1.) POJAČIVAČ OKUSA E 621 - MONO SODIUM (natrium) GLUTAMINAT (vegete, paštete argete i druge), c začin, upi začin, čipsovi, slani keksovi itd, itd.)

2.) HIDROGENIZIRANE (ili očvrsle) BILJNE MASTI (u skoro pa SVIM proizvodima mass proizvodnje, samo pogledajte sastav)

3.) VJEŠTAČKE AROME (Posebno ističem vještačku VANILIJU i veoma opasni i kancerogeni ETIL VANILIN, a pohlepna industrija je smuljala korištenje naziva AROMA (to vam je 100% vještačka aroma).

4.) VJEŠTAČKI ZASLAĐIVAČI (ASPARTAM, ali i ostali)

5.) SODIUM NITRATE (ili Natrium nitrat, tj hemijsko jedinjenje kojim se "poboljšava" izgled hrane, ugl mesa).


To bi bio samo uvod u bogat spektar otrova koje nam nudi prehrambena industrija, pa ko voli nek izvoli
Za početak toliko, a poslije ću obrazložiti svaku stavku pojedinačno....

Odlicna tema!

bravo za temu, na vratima od sobe imam listu stvari sa E i napravljena je kao tabela, i svaka stavka ima kategorije

recimo ja sam podvukao one koje nalazim svakodnevno (cokolada, zvake, cedevita ... ,.... )

svaki E ima svoju sifru i naziv i na toj tableli je slicna kategorizacija

RAK ALERGIJA OSIP ASTMA i jos neke

znaci bubam e 301 i stoji strihirano rak, astma, za neki drugi stoji sve recimo, za neki treci, stoji samo rak..

kEN0 wrote:bravo za temu, na vratima od sobe imam listu stvari sa E i napravljena je kao tabela, i svaka stavka ima kategorije

recimo ja sam podvukao one koje nalazim svakodnevno (cokolada, zvake, cedevita ... ,.... )

svaki E ima svoju sifru i naziv i na toj tableli je slicna kategorizacija

RAK ALERGIJA OSIP ASTMA i jos neke

znaci bubam e 301 i stoji strihirano rak, astma, za neki drugi stoji sve recimo, za neki treci, stoji samo rak..

E = Emugatori/dodatci hrani/proizvodu.

bravo za temu, svaka cast

evo i od mene mali udio :

http://vukajlija.com/hrenovka/30329

http://gusto.ba/2010/01/31/kobasice/

Za razliku od trajnih kobasica, polutrajne kobasice se proizvode od usitnjenog mesa različitih kategorija, masnog tkiva, mesnog tijesta (mesna masa dobivena usitnjavanjem toplog, ohlađenog ili smrznutog goveđeg ili svinjskog mesa uz dodatak kuhinjske soli ili soli za salamurenje), iznutrica, kožica, ostataka vezivnoga i masnoga tkiva te dopuštenih dodatnih sastojaka i biranih začina te se podvrgavaju toplinskoj obradi. U skupinu polutrajnih kobasica se ubrajaju šunkarica, tirolska kobasica, kranjska kobasica, lovačka kobasica, mortadela i sl.

................. MSG - MONO SODIUM (natrium) GLUTAMINAT (E 621) = OTROV .............


..... Evo da krenemo sa prvim OTROVOM koji je prema mišljenju nezavisnih stručnjaka za hranu, jedan od najopasnijih OTROVA, a baš zato je i prozvan nadimkom "TIHI UBICA", jer se njegovi više primjetni štetni efekti ispoljavaju poslije relativno dužeg vremenskog perioda, tj KONTINUIRANOG konzumiranja (od cca 5 god pa naviše), a takozvani "mali" negativni efekti ispoljavaju se - ODMAH !!!

"KAKO TOOO BAAA????!! PA MENI NIJE NIŠTA!!! JA SAM ZDRAV", i slične odgovore čujem svakodnevno, ali se postavlja pitanje: DA LI JE TO BAŠ TAKO?!

Na žalost, NE POSTOJI ČOVJEK koji je otporan na RAZORNO djelovanje MONO-NATRIUM GLUTAMINATA i ostalih pojačivača okusa - NE POSTOJI !!!
Evo i malo objašnjenja, pa se možda svi prepoznamo u redovima koji slijede.


Prvo da vidimo šta je to MONO-SODIUM-GLUTAMINAT?!

Mono sodium glutaminat (MSG) je VJEŠTAČKA AMINO KISELINA koja djeluje stimulativno na neurotransmitere okusa u ljudskom tijelu.
MSG djeluje tako što njegovi otrovni sastojci uzrokuju da ljudske nervne ćelije "ispale" električne impulse, a također MSG neprirodno otvara receptore za okus na jeziku, i time pruža LAŽNI OSJEĆAJ dobrog ukusa hrane sa kojom je pomješan.
MONO SODIUM GLUTAMINAT je OTROV, (tj. toksin) i alergen.
Negativan uticaj i reakcija ljudskog organizma na MSG je veća srazmjerno dužini i kontinuitetu njegovog konzumiranja.
MSG je SMULJAN (kreiran) u laboratorijama pohlepne prehrambene mafije sa jednim ciljem - PROFIT NA ŠTETU ZDRAVLJA KRAJNJEG KORISNIKA, TJ - NAS !!!



Istraživačkim radom bračnog para, Doktora Dejvida i Serene Denton, otkrila se jedna od možda najvećih neprijatelja javnog zdravlja, a bez upozoravanja javnosti na štetnost ovog hemijskog jedinjenja MSG-a.

Također, poznati toksikolog George R. Schwartz, doktor medicine i autor knjige "O lošem ukusu, MSG sindrom", napisao je da se zainteresovao za MSG tokom rada na trovanjima hranom i prehrambenim proizvodima. On kaze da je MSG OTROV koji je TOKSIČAN ZA SVAKOGA, i oni koji misle da MSG ne utiče na njihovo zdravlje, su velikoj su zabludi!!!
Čitav ljudski metabolizam je poremećen, a trovanje s MSG-om tokom vremena poprima kumulativni efekat i rezultira ozbiljnim oboljenjima, pa i karcinomom, uglavnom debelog crijeva i probavnog trakta, pa i drugih organa.

MSG se skriva u velikom broju fabrički proizvedenih namirnica, ali takodjer i u dodacima hrani koje svakodnevno koristimo u pripremi hrane (vegeta, začin C i slični OTROVI).

Mnogi ljudi misle da ga ne koriste i da ga izbjegavaju, ali to je samo zato sto ne pročitaju sastav na etiketi hrane koju kupe u marketima, jer prehrambena mafija ima pravo koristiti NEKOLIKO NAZIVA za isti OTROV, a to je MSG, E621 (i drugi slični E), "POBOLJŠIVAČ", "ADITIV" i slično.

Obratite pažnju na etikete vaših omiljenih proizvoda. Mnogi komercijalni prehrambeni proizvodi ne bi bili jestivi bez dodatka MSG-a, tj. bili bi bljutavi i neukusni, ili bi se čak osjećao loš okus u ustima koji bi imao okus nekog hemijskog preparata ili ukus metala, a ne prehrambenog proizvoda.

Eh, tu je kvaka!!! Tu je zec i grm, jer tu na scenu stupa - MSG!!!

Upravo zato, sva jela koja pravimo kod kuće, a u koja dodajemo vegetu, začin c i slične industrijske mješavine začina koji su puni MSG-a, imaju često ISTI OKUS ili miris, bez obzira na sastojke. Hrana postaje
uniformirana, i često zbog ovih preparata nismo ni svijesni koliko loše namirnice koristimo u ishrani.

U prehrambenoj industriji MSG se koristi da bi prikrio loše okuse, gorčinu, kiselost, i ono što je najvažnije za prehrambenu industriju - prikriva METALNI UKUS iz hrane, tj. tzv. "šmek" konzerve!!!

Upravo zato ONI NEĆE ODUSTATI od koristenja MSG-a, ali mi imamo izbor i možemo reći NE, i ne koristiti ga u našoj ishrani !!!

Simptomi zatrovanosti sa MSG.:
Glavobolje, migrene, osipi na koži, ALERGIJE, osjećaj mučnine pa čak i POVRAĆANJE posebno ako se pojede neki hamburger ili slična brza "hrana" (prisjetite se samo izlazaka u grad, svima nam se to dešavalo), dijareja, napad astme, lupanje srca, napad panike, potištenost, depresija, ostajanje bez daha, problemi sa ravnotežom (USTANOVLJENO SKORO KOD ROBERTA PROSINEČKOG - provjerite), crvenilo lica, promjene raspoloženja, poremećaji ponašanja (hiperaktivnost i agresivnost kod djece i tinejdžera POGOTOVO), mentalna zbunjenost, curenje iz nosa, otečeni podočnjaci, problemi sa prostatom i mokrenjem, problemi sa ustima...
Takodjer, dugoročno, MSG izaziva Alzhajmerovu, Parkinsonovu i Huntingdonovu bolest.

ČITAJTE ETIKETE NA PREHRAMBENIM PROIZVODIMA! MSG je često prikriven pod nazivom "poboljsivač okusa" ako već ne kao Mono sodium glutaminat. Zašto prehrambena mafija "MULJA" sa nazivima ako je sve OK??! Zašto KRIJE SASTOJKE svojih proizvoda ako su ti sastojci bezopasni???!!
Zaključite sami.

NAJVECA OBMANA na etiketama gdje se MSG KRIJE JE kad pročitate "PRIRODNO IDENTIČNE AROME", pa čak i "PRIRODNE AROME" ili OKUSI, u tome se obično krije MSG. Npr. u KECAPU, MAJONEZI i drugim sosovima, u skoro svim konzervama, u mnogim sladoledima i kolačima, pa cak i dijetalnim namirnicama i čajevima.
Goveđe i pileće kocke za juhu su pune MSGa! Supe iz vrećica takodje. Gotovi prelivi za salate, neka smrznuta hrana itd, itd...

Takodjer, veliki broj restorana koristi velike količine "čistog" Mono sodium glutaminata u pripremi hrane, a da VI TOGA NISTE NI SVIJESNI!!! Kupuju ga na kilograme i dodaju jelima tokom kuhanja u "čistom" obliku. (Kristalna supstanca slična soli, bijele boje).

CILJ JE STO VECI PROFIT NA ŠTETU ZDRAVLJA KRAJNJEG KORISNIKA u ovom slučaju milijardi ljudi širom svijeta, tj NAS!!!
Nešto kao PDV na okus klope. Zvuči šaljivo?? Na žalost svih onih koji kontinuirano konzumiraju ovaj OTROV, to uopšte nije smiješno.


Ovaj OTROV možemo veoma lahko izbaciti iz naših života i života naših familija, i to
....... JEDNOSTAVNIM KORIŠTENJEM PRIRODNIH (normalnih) ZAČINA:

SOL, BIBER, RUZMARIN, ORIGANO, LOVOROV LIST, BIJELI LUK češnjak, SITNO SUŠENO POVRĆE i ostale DIVNE ZAČINE koje nam je Bog podario. Vjerujte, 100% su dovoljni za vrhunski ukus.

Malo pripazite šta kupujete i provjeravajte etikete. Čitajte knjige i časopise o zdravoj i normalnoj hrani, surfajte netom i informišite se bez da se opteretite s time, jer u vremenu u kojem zivimo, biti bolestan je veeeeeliki luksuz. Luksuz koji si u Bosni i Hercegovini rijetki mogu priustiti, i zato:

.......................... LIJEČIMO UZROK, A NE POSLJEDICU !!! ))

.............. Eh da! Još jedan mali dodatak u vezi MSG-a.

MSG se smatra EKSCITO-TOKSINOM - tj, MSG može potaknuti živčane stanice na odumiranje, što je uočeno i u eksperimentima na pacovima.
Kontinuirano konzumiranje mononatrijevog - glutaminata izaziva snažno pobuđivanje receptora živčanih stanica, što vodi do njihova uništenja!!!
Posebno može biti štetan u kombinaciji s aditivima E626 do E635. Stoga ih proizvođači često razdvajaju, ne bi li barem na ambalaži učinili opasnost manje očitom.

Možda niste znali, ali u normalnim državama E 621 mononatrijev glutaminat je ZABRANJEN U DJEČIJOJ ISHRANI!!!

Pogledajte samo paštete argeta junior. U sastavu NEMA - E 621 !!!

DoctorSa wrote:

PipiDugaDevetka wrote:U Mercatoru i Makroviti - BBI ima tzv. organske hrane za kupiti.

a ono gore na petom u BBI? a koliko je sigurno da je to 100% zdrava klopa?

Niko ne zna da li je hrana sa pečatom da je iz organskog uzgoja stvarno zdravstveno ispravna. Prodiskutujmo, valjda će se i neki stručnjaci javiti za diskusiju.
Ja tvrdim, što mogu i dokazati da su ovi pečati na pakovanjima tzv. organske hrane, u stvari, prevara jer se pod organik, prodaje GM hrana.
Dokaz:

http://www.ifoam.org/about_ifoam/principles/index.html wrote:Organic agriculture should prevent significant risks by adopting appropriate technologies and rejecting unpredictable ones, such as genetic engineering.

Ovom zamumuljenom i zakukuljenom rečenicom IFOAM na svojoj WEB. stranici je dozvolio proizvodnju GM hrane po principima organskog uzgoja. Niko više nije siguran da mu trgovci i proizvodjači ne podvaljuju GM pod organik.

Organski uzgojena hrana je u prosjeku 30% skuplja nego obična hrana.

Pa ne bih se baš 100% složio sa konstatacijom da pečat BIOLOŠKE hrane ne vrijedi tričave pare, naprotiv.



Mogu samo reći da Svjetska organizacija za klopu NEMA NIKAKVE VEZE sa biološkim (normalnim) proizvodima i pečatima koji su nastali u Njemačkoj, a kategorizaciju hrane na NORMALNU i IDIOTSKU pokrenula je mala grupa ljudi u Njemačkoj koja nije imala NIKAKVU ZARADU, NI CENTA!!!

Naravno, oni su to pokrenuli jer je u Njemačkoj broj ALERGIJA višestruko porastao, tako da je to postao ozbiljan problem, i naravno da je sve to u velikoj mjeri povezano sa konzumiranjem HEMIJSKI ZATROVANE hrane.

Eh sad, poslije dolazi do osvještenja ljudi koji uviđaju da kontinuirano konzumiranje NORMALNE BIO hrane znači istodobno i kvalitetniji i zdraviji život, pa su samim time i akcije BIO firmi porasle, pa sad svi žele da imaju udio u proizvodnji takve hrane.



Volio bih da pogledate i ove linkove, tj ŠTA DRUGI PIŠU, i vidjećete da MSG NIJE ŠALA!



http://zadovoljna.com.hr/clanak/zdravi_ ... ohola.html


http://e-brojevi.udd.hr/621.htm

Jesu podugacke liste i morat cu ih dati u vise postova, ali samo da vam skrenem paznju u koju sumu ste zasli kad pricate o zdravoj hrani.
Prvo da vidimo o cemu pricamo:

Aditivi su supstance koje obično ne predstavljaju karakteristične sastojke namirnica, a koje se iz tehnoloških razloga namjerno dodaju prehrambenim proizvodima u toku proizvodnje, prerade, pripreme, obrade, pakovanja, transporta ili čuvanja pri čemu postaju njihov sastojak.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (Codex Alimentarius Commission ) aditivi su tvari poznate hemijske strukture, koje se normalno ne konzumiraju, niti su tipični sastojak hrane, u pravilu su bez prehrambene vrijednosti ( uz izuzetak modificiranog škroba i nekih emulgatora) i u uvjetima praktične primjene potpuno bezopasni po ljudsko zdravlje. Služe za poboljšanje senzorskih svojstava hrane ( boja, okus, miris i konzistencija), njezino konzerviranje i čuvanje. Kontaminanti i tvari za obogaćivanje hrane ne ubrajaju se u aditive.

Veliki broj aditiva proizvodi se hemijskom sintezom, iako među njima ima i tvari koje su prirodnog porijekla, kao npr. askorbinska kiselina (vitamin C), limunska kiselina, β- karoten, pektin, neki enzimi, neke arome i dr.

Većina prehrambenih aditiva označena je tzv. E – brojem. Ovaj broj služi za indentifikaciju toksikološki ispitanih i u Evropskoj uniji dopuštenih aditiva. Popis započinje brojem E 100 (curcumin / bojilo). Većina ostalih aditiva označena je troznamenkastim brojevima, iako postoje iznimke s brojevima i preko 1000 npr. 1520 (propilenglikol / tvar za zadržavanje vlage). Svaki broj predstavlja pojedini aditiv, a prema specifičnoj skupini znakova unutar tog broja prepoznaju se aditivi prema svom funkcionalnom djelovanju.

E- sistem numerisanja uveden je u Europi zbog lakšeg regulisanja prehrambenih aditiva koji su već bili u upotrebi, te kako bi se olakšala njihova indentifikacija. Ubrzo je ovaj način prihvaćen i od strane Codex Alimentarius Commission, tijela Svjetske zdravstvene organizacije. Svaki broj identificira određeni aditiv, a prefiks “E” označava da se radi o aditivima koji su primjenjivi u Europi te da proizvođač garantuje neškodljivost svog proizvoda, odnosno aditiva.

Upotreba aditiva se ne prepušta slobodnoj volji proizvođača već su njihova pozitivna lista (lista dozvoljenih aditiva), proizvodnja, promet, kvalitet (čistoća), ograničenja upotrebe, označavanje i drugi zahtjevi zakonski regulisani.

Da bi se pojedina tvar našla na list dopuštenih aditiva mora prethodno proći vrlo detaljna i stroga ispitivanja, koja traju godinama. Nakon zbrajanja svih podataka i dobivenih rezultata, a uzimajući u obzir i sve moguće krajnosti, određuje se prihvatljivi dnevni unos (ADI) za pojedini aditiv. Ovaj broj označava količinu neke tvari (aditiva) izraženu u mg/kg tjelesne težine, koju čovjek može sa sigurnošću konzumirati svakog dana tokom cijelog života, a da pri tome ne ugrozi svoje zdravlje.

Aditivi se primjenjuju prema temeljnim načelima Svjetske zdravstvene organizacije i Organizacije za poljoprivredu i hranu, a one glase:

1. Aditiv se ne smije koristiti radi prikrivanja grešaka u procesu proizvodnje, odnosno služiti za krivotvorenje kakvoće u svrhu varanja potrošaća;
2. Upotreba aditiva u proizvodnji osnovnih vrsta hrane ili hrane koja se sezonski uživa mora biti ograničena;
3. Aditivi ne smiju nepovoljno utjecati na prehrambenu vrijednost hrane i njezinih sastojaka;
4. Aditivi ne smiju nepovoljno djelovati na zdravlje potrošača.


Aditivi se u BiH u skladu s tim smiju dodavati hrani uz sljedeće uslove:

- da su toksikološki ispitani;
- da su uključeni u Pozitivne liste Pravilnika o prehrambenim aditivima*;
- da je njihova upotreba tehnološki opravdana;
- da se dodaju hrani dopuštenjem posebnih propisa s ili bez ograničenja količina;
- da se njihovim dodavanjem ne stvaraju toksični produkti u hrani tokom prerade, čuvanja i upotrebe;
- da se mogu identificirati i utvrditi količinom u hrani, osim ako nisu u tehnološkom postupku uklonjeni ili razgrađeni.

Aditivi se koriste za: sprječavanje oksidacije, konzerviranje, aromatizovanje, pojačavanje arome, emulgovanje, zgušnjavanje, vezivanje, želiranje, bojenje, sprječavanje zgrudnjavanja, postizanje klizavosti, dodavanje u obliku kiseline, baza i soli, enzimsko tretiranje i zaslađivanje, ili se koriste kao pomoćna sredstva u procesu proizvodnje (za sprječavanje pjenušanja, kao katalizatori, za bistrenje, filtraciju i adsorpciju, prilikom smrzavanja, za kvašenje, za imobilizaciju enzima, kao nosači, za rastvaranje i ekstrakciju, kao modifikatori kristalizacije masti, kao gasovi, kao sredstva za podmazivanje i kao sredstva za tretiranje brašna).

Prema direktivi EU 95/2 preporučeno je da se u tačno određene grupe namirnica ne smiju dodavati aditivi. Te grupe namirnica su:
1. sve neprerađene namirnice (pod neprerađene ne podrazumjeva se obrada nekim od fizikalnih postupaka rezanja, ljuštenja, smrzavanja i sl.);
2. med;
3. neemulgirana ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla;
4. maslac;
5. pasterizirano i sterilizirano mlijeko i pavlaka;
6. nearomatizirani, fermentirani mliječni proizvodi;
7. prirodne mineralne vode i izvorske vode;
8. kahva;
9. nearomatizirani čaj;
10. šećeri, uključujući monosaharide i disaharide;
11. suha tjestenina (obična);
12. nearomatizirana mlaćenica.

Aditivi u namirnicama razvrstani su na sljedeće kategorije:

1. boje - supstance koje se koriste za bojenje namirnica, a mogu da budu ekstrakti prirodnih sirovina i sintetski proizvedena jedinjenja, isključujući: namirnice (u osušenom ili koncentrovanom obliku), arome koje sekundarno mogu da boje prehrambene proizvode i boje koje se koriste samo za bojenje nejestivih spoljašnjih dijelova prehrambenih proizvoda (kora sira, omotači za kobasice i sl.);

2. konzervansi - supstance koje produžavaju trajnost namirnica i štite ih od kvarenja prouzrokovanog mikroorganizmima;

3. antioksidansi - supstance koje produžavaju trajnost namirnica i štite ih od kvarenja prouzrokovanog oksidacijom, kao što su užeglost masti i promjena boje uključujući i sinergiste antioksidanasa;

4. kiseline - supstance koje povećavaju kiselost namirnica, odnosno daju im kiseo ukus;

5. regulatori kiselosti - supstance koje regulišu ili održavaju pH vrijednost namirnica;

6. zgušnjivači - supstance koje povećavaju viskozitet namirnica;

7. stabilizatori - supstance koje održavaju fizičko - hemijsko stanje namirnice uključujući homogenu disperziju dvije ili više supstanci koje se ne mješaju, kao i supstance koje stabilizuju, održavaju ili pojačavaju postojeću boju namirnice, kao i supstance koje povećavaju kapacitet vezivanja sastojaka u namirnici, uključujući i formiranje unakrsnih veza između proteina čime se omogućava povezivanje sastojaka u rekonstituisanoj namirnici;

8. emulgatori - supstance koje omogućavaju formiranje ili održavanje homogenih mješavina dvije ili više faza koje se ne mješaju u namirnici (kao što su ulje i voda);

9. emulgujuće soli- supstance koje omogućavaju homogeno mješanje proteina sa mastima i drugim sastojcima namirnice;

10. sredstva za želiranje - supstance koje namirnici daju konzistenciju gela;

11. humektanti - supstance koje svojim niskim stepenom vlažnosti sprječavaju sušenje namirnice bez obzira na atmosferski uticaj ili poboljšavaju rastvorljivost praškastih supstanci u vodenom medijumu;

12. sredstva za dizanje tjesta - supstance ili kombinacije supstanci koje oslobađaju gas i na taj način povećavaju zapreminu tijesta;

13. učvrščivaći - supstance kojima se postiže ili održava čvrstina tkiva voća i povrća ili koje u reakciji sa sredstvima za želiranje formiraju ili učvršćuju gel;

14. sredstva protiv zgrudvavanja - supstance koje smanjuju adheriranje čestica u praškastoj namirnici;

15. pojačivaći aroma - supstance koje pojačavaju postojeći ukus odnosno miris namirnice;

16. sredstva protiv stvaranja pjene - supstance koje sprječavaju ili smanjuju formiranje pjene;

17. sredstva za glaziranje - supstance koje se nanose na površinu namirnice, daju joj sjajan izgled ili obezbjeđuju zaštitni omot;

18. sredstva za tretiranje brašna - supstance koje se dodaju brašnu ili tijestu za poboljšanje pecivosti;

19. propelenti - gasovi koji izbacuju namirnicu iz kontejnera a nisu vazduh;

20. zaslađivači - supstance koje se koriste za postizanje slatkog ukusa namirnice ili kao stoni zaslađivači, isključujući šećere i namirnice slatkog ukusa;

21. sredstva za povećanje zapremine - supstance koje doprinose povećanju zapremine namirnice bez značajnog uticaja na njenu energetsku vrijednost;

22. modifikovani škrobovi - supstance dobijene hemijskim tretmanom jestivih škrobova koji mogu da pretrpe fizički ili enzimski tretman. U ovu grupu ne spadaju bijeli i žuti dekstrin, pečeni i dekstrinirani škrobovi, izbijeljeni škrobovi, fizički modifikovani škrobovi i škrobovi tretirani amilolitičkim enzimima.

Ne bih se složio da smo mi zašli u neku "šumu", ili da trebamo "zalaziti" u dubioze i polemizirati, pa tako ljudima ogaditi svu hranu svijeta.
Mi jednostavno OKRENEMO GLAVU od bilo kojeg proizvoda koji nosi oznaku E, i ŠLUS, ZAVRŠENA PRIČA!!!

Citiram:
"Veliki broj aditiva proizvodi se hemijskom sintezom, iako među njima ima i tvari koje su prirodnog porijekla, kao npr. askorbinska kiselina (vitamin C), limunska kiselina, β- karoten, pektin, neki enzimi, neke arome i dr."

Ja se ni u kojem slučaju ne bih složio sa ovim tvrdnjama, tim prije što npr. aditiv (ili EMULGATOR) pod nazivom ASKOROBINSKA KISELINA ni u kojem slučaju nije dobijen cijeđenjem limuna, nego pukim hemijskim procesom u velikim hemijskim fabrikama za koje i ne znamo gdje se nalaze, a koje svojim milijardskim profitima podmićuju čelnike Svjetske asocijacije za hranu, i Svjetske zdravstvene organizacje, koje potom odobravaju ove OTROVE kao neškodljive, a sve preko naših leđa, tj našeg zdravlja.
Ovo isto važi i za skoro sve gore citirane aditive.


Naravno, postoje i aditivi koji su dobijeni manje-više na prirodan način (npr, sušenjem limuna), međutim, proizvođači NISU OBAVEZNI naglasiti porijeklo pojedinog aditiva, tj, objaviti to na etiketi proizvoda.

Čak i ako je aditiv nastao polu-prirodno (npr B karoten izvučen iz mrkve sušenjem, a ima ga koji je dobijen i hemijskim procesom), ja između sira GAUDA koji je OBOJEN i i koji je NEOBOJEN, naravno biram - NEOBOJENI!

Ovo je lista dozvoljenih aditiva koja se upotrebljavaju u industriji mesa:

1. E100 Curcumin
2. E120 Cochenille, Carmines,
Carmine acid
3. E150a Caramel obični
E150b Caramel sulfitno kiseli
E150c Caramel amonijačni
E150d Caramel sulfitno amonijačni
4. E160a Carotene
E160c Paprica extract , Capsantin, Capsorubin
5. E162 Beetred, Betamine
6. E129 Allura Red AC
7. E120 Cochenille, Carmines,
Carmine acid
8. E128 Rot 2G
9. E129 Allura Red AC
10. E150a Caramel obični
E150b Caramel sulfitno kiseli
E150c Caramel amonijačni
E150d Caramel sulfitno amonijačni
11. E120 Cochenille, Carmines,
Carmine acid
12. E124 Poncean 4R, Cochenillered A
13. E110 Sunset Yellow FCF, Gelborange S
14. E124 Poncean 4R, Cochenillerot A
15. E100 Curcumin
16. E101 Riboflavin(I), Riboflavin-5'-fosfat(II)
17. E120 Cochenille, Carmines,
Carmine acid
18. E200 Sorbinska kiselina
19. E202 Kalijev sorbat
20. E203 Kalcijev sorbat
21. E210 Benzojeva kiselina
22. E211 Natrijev benzoat
23. E212 Kalijev benzoat
24. E213 Kalcijev benzoat
25. E214 Etil p-hidroksibenzoat
26. E215 Natrijev etil
p-hidroksibenzoat
27. E216 Propil p-hidroksibenzoat
28. E217 Natrijev propil
p-hidroksibenzoat
29. E218 Metil
p-hidroksibenzoat
30. E219 Natrijev metil
p-hidroksibenzoat
31. E220 Sumporni dioksid
32. E221 Natrijev sulfit
33. E222 Natrijev hidrogen sulfit
34. E223 Natrijev metabisulfit
35. E224 Kalijev metabisulfit
36. E226 Kalcijev sulfit
37. E227 Kalijev hidrogensulfit
38. E228 Kalijev bisulfit
39. E235 Natamycin
40. E249 Kalijev nitrit
41. E250 Natrijev nitrit
42. E251 Natrijev nitrat
43. E252 Kalijev nitrat
44. E260 Octena kiselina
45. E270 Mliječna kiselina
46. E330 Limunska kiselina
47. E334 Vinska kiselina
48. E261 Kalijev(I)acetat
Kalijev(II)acetat
49. E262 Natrijev(I)acetat
Natrijev(II)acetat
50. E325 Natrijev laktat
51. E326 Kalijev laktat
52. E331 Natrijev citrat
53. E332 Kalijev citrat
54. E335 Natrijev tartarat
55. E336 Kalijev tartarat
56. E337 Kalijevnatrijev tartarat
57. E333 Kalcijev citrat
58. E300 Askorbinska kiselina
59. E301 Natrijev askorbat
60. E302 Kalcijev askorbat
61. E304 Askorbil palmitat
62. E307 Sintetički alfa-tokoferol
63. E308 Sintetički-gamatokoferol
64. E309 Sintetički-deltatokoferol
65. E310 Propilgalat
66. E311 Oktilgalat
67. E312 Dodecilgalat
68. E320 Butilhidroksianisol (BHA)
69. E321 Butilhidroksitoluen (BHT)
70. E315 Izoaskorbinska kiselina
71. E316 Natrijev izoaskorbat
72. E330 Limunska kiselina
73. E339 Natrijev fosfat (I)
Dinatrijev fosfat (II)
Trinatrijev fosfat (III)
74. E340 Kalijev fosfat (I)
Dikalijev fosfat (II)
Trikalijev fosfat (III)
75. E341 Kalcijev fosfat (I)
Dikalcijev fosfat (II)
Trikalcijev fosfat (III)
76. E343 Magnezijev fosfat (I)
Dimagnezijev fosfat (II)
Trimagnezijev fosfat (III)
77. E450 Dinatrijev fosfat (I)
Trinatrijev fosfat (II)
Tetranatrijev difosfat (II)
Dikalijev difosfat (IV)
Tetrakalijev difosfat(V)
Dikalcijev difosfat (VI)
Ca- dihidrogen difosfat (VII)
78. E451 Pentanatrijev trifosfat (I)
Pentakalijev trifosfat (II)
79. E452 Natrijevi polifosfati(I)
Kalijevi polifosfati(II)
Na-Ca-polifosfat (III)
Ca-polifosfat(IV)
80. E400 Alginska kiselina
81. E406 Agar-agar
82. E407
a Karagenan
PES ( Pročišćena morska alga Eucheuma)
83. E410 Karuba guma-brašno sjemenke rogača
84. E412 Guar guma
85. E414 Gumi arabika
86. E415 Ksantan guma
87. E322 Lecitin
88. E471 Mono i digliceridi masnih kiselina
89. E472a Ester octene kiseline mono i diglicerida masnih kiselina
E472b Ester mliječne kiseline mono i diglicerida masnih kiselina
E472c Ester limunske kiseline mono i diglicerida masnih kiselina
90. E481 Na steroil 2-lactilat
E482 Ca steroil 2-lactilat
91. E500 Natrijev hidrogenkarbonat
92. E508 Kalijev klorid
93. E551 Silicijev dioksid
94. E552 Kalcijev silikat
95. E553a Magnezijev silikat
E553b Magnezijev trisilikat
96. E554 Natrijev Al- silikat
97. E555 Kalijev Al-silikat
98. E556 Kalcijev aluminijev silikat (kaolin)
99. E575 Glukono-delta-lakton
100. E620 Glutaminska kiselina
101. E621 Mononatrijev glutaminat
102. E622 Monokalijev glutaminat
103. E623 Monokalcijev diglutaminat
104. E624 Monoamonijev glutaminat
105. E635 Magnezijev diglutaminat
106. E626 Gvanilinska kiselina
107. E627 Dinatrijev gvanilat

108. E628 Dikalijev gvanilat

109. E629 Kalcijev gvanilat

110. E631 Dinatrijev inozinat

111. E632 Dikalijev inozinat

112. E633 Kalcijev inozinat

113. E634 Kalcijev 5-ribonukleotid
114. E635 Dinatrijev
5'-ribonukleotid

115. E466 Natrijeva karboksi metil celuloza (CMC)
116. E1404 Škrob oksidirani
117. E1410 Monoškrob-fosfat
118. E1411 Diškrob glicerol
119. E1422 Acetilirani diškrob
adipat
120. E1440 Škrob hidroksipropil
121. E1442 Škrobfosfat
hidroksipropil
122. Aroma dima
123. Prirodne aromatske tvari
124. Aromatski pripravci[/b]

Necu dalje, jer je lista aditiva koja se koristi u preradi mlijeka,mlijecnih proizvoda,sladoleda i pudinga je jos duza.