Forum Klix.ba

ATMOSPHERIC EFFECTS OF THE LAKI ERUPTION
A.D. 1783 IN CROATIA
KREŠIMIR KUŽIĆ
Glavni stožer HV – Zagreb / Croatian Army, Supreme Command – Zagreb
UDK: 551.21(491.1 Laki)"1783"
551.21:551.51
Primljeno / Received: 2006-03-02 Izvorni znanstveni članak
Original scientificpaper
Na osnovu podataka prikupljenih u samostanskim kronikama autor opisuje učinke erupcije vulkana Lakija 1783. godine. Rad potvrđuje da sumporasta magla na prostoru Hrvatske nije imala nikakvih direktnih posljedica, ali je aerosol tijekom tri sljedeće godine uzrokovao klimatske anomalije.
Ključne riječi: kronika, erupcija vulkana Laki, magla, Hrvatska, klimatske anomalije
Uvod
Stare hrvatske kronike bilježe da je 18. stoljeće bili razdoblje ratova, gladi, kuge i klimatskih anomalija. Uistinu, 1700-e bile su godine obilježene teškoćama, ne samo s obzirom na osnovne uvjeta ljudskog zdravlja i preživljavanja. Što se tiče ratova, nije postojalo desetljeće bez manje ili više katastrofalnih vojnih sukoba. Duge snježne zime slijedile su jedna drugu kratko prekinute samo malo blažim vremenskim razdobljima. I poljoprivreda i stočarstvo bili su pod negativnim utjecajem ne samo hladnih zima već i kišovitih ili sušnih ljeta. Posljedice takvih loših vremenskih uvjeta bile su loša žetva, oskudica hrane i nerijetko glad. Uz to nekoliko je puta kuga, usprkos strogim kontrolama, prešla granicu s Bosnom (u to vrijeme dio Otomanskog Carstva) te opustošila sela i gradove (KUŽIĆ, 1999; XOPLAKI I DR., 2001). Niz katastrofa obično je trajao tri godine, međutim, ponavljanjem tih trogodišnjih nizova katastrofa situacija je bila nepodnošljiva. Najgore je bilo u razdoblju od 1779. do 1780. te 1784./85. Između ta dva razdoblja došlo je do erupcije islandskog vulkana Lakija.Ciklus nevolja započeo je propašću žetve uzrokovanom sušom 1779. godine. Sljedeće dvije godine nisu bile nimalo bolje te je situacija postala očajnom, a glad je postala općom pojavom. Iako nije zabilježen točan broj sudeći prema sačuvanim spisima, procijenjeno je da je od gladi umrlo 20 000 osoba. Pravi razmjer katastrofe postaje jasan ukoliko znamo da je 1781. ukupan broj stanovnika Dalmacije prelazio brojku od 264 000 (PERIČIĆ, 1980).
Meteorološka objašnjenja loše žetve osnovni su pristup kojim se može utvrditi utjecaj maloga ledenog doba na ljudsku povijest. Analiza međuodnosa vremenskih prilika, žetve i gladi korisna je znanstveno-istraživačka metoda čijim je korištenjem moguće objasniti nedostatak hrane te otkriti učinkovitost države. Dobro je poznato da su nakon početka 18. st. takve krize u zapadnoj Europi postale sve rjeđe i bezopasnije. Uvođenjem novih kultura, posebno krumpira, poljoprivreda postaje sve manje osjetljiva na meteorološke prilike (MICHAELOWA, 2001; XOPLAKI I DR., 2001). Ali mletačka uprava u Dalmaciji nije bila zainteresirana za ništa drugo osim za prikupljanje poreza i sinekura. Poput odnosa Danske prema Islandu i Serenissima (Mletačka Republika) se prema svojoj terri oltremare (prekomorskim posjedima) ponašala kao prema koloniji. Primjerice, krumpir su u Dalmaciju donijeli Francuzi tijekom svoje kratkotrajne vladavine u 19. stoljeću.

U svibnju 1782. kuga se proširila otomanskom Bosnom, u Zenici, Sarajevu i Travniku. Uzbunjivanjem pograničnih snaga država je pokušala zaustaviti njezino daljnje širenje, ali su pojedinci koji su se više bojali smrti od gladi nego same bolesti, probili blokadu i prenijeli kugu prema unutrašnjosti. Prvi slučaj kuge zabilježen je u lipnju 1783. u Omišu, a ta se bolest ubrzo proširila cijelim krajem (MAKARSKI LJETOPIS, 1993). Konačno širenje kuge uz tragične posljedice zbilo se 1784. u Splitu. Usmrtila je preko 1500 osoba. Da bi se u potpunosti shvatio razmjer katastrofe, potrebno je znati da je grad Split zajedno s predgrađima u to vrijeme imao oko 9000 stanovnika (BOŽIĆ-BUŽANIĆ, 1989). Vjerojatno je da bi se ovaj ciklus nesreća završio 1785. izbijanjem rata s Turcima da država nije poduzela brze obrambene akcije koje su obeshrabrile susjedne ratoborne vođe (MAKARSKI LJETOPIS, 1993; PERIČIĆ, 1980).
Laki nije vulkan u pravom smislu te riječi. On je samo jedna u nizu uzvisina smještenih duž 25 km duge pukotine na središnjem dijelu južnog Islanda. Pukotina je dio sustava Grímsvötn te se erupcija ponekad krivo naziva erupcijom Grímsvötn. Pored toga na Islandu erupciju nazivaju Skaftáreldar ili Vatre Skaftára prema istoimenoj rijeci. Konačan naziv erupcije prihvaćen je na osnovu prijedloga A. Hellanda, i to radi lakšeg izgovora (THORODDSEN, 1925).
Najpouzdaniji svjedok, župni svećenik, Jón Steingrímsson zabilježio je da je katastrofa počela u 9 sati na Duhovsku nedjelju 9. lipnja 1783. (THORODDSEN, 1925). Nakon početne faze "subplinijske" erupcije tijekom sljedećih osam mjeseci izljevna erupcija stvorila je drugu najveću količinu bazaltne lave u novije vrijeme – oko 14,7 km3. Izljev lave "havajskog" tipa najmanje je opasan, ali ovaj je oslobodio golemu količinu plina – oko osam milijuna tona fluorateoko122mil.t sumpornih plinova (pretežno S02 i H2S), koji su zajedno stvorili 200 mil. t H2SO4. ( Budući da to nije tema ovoga rada, ne će se raspravljati o točnosti navedenih podataka dobivenih provedenim simulacijama). Raspon količine plinova procjenjuje se od 71 do 374 mil. t (OMAN I DR., 2005). Dok su se učinci vrlo otrovnog fluoraosjećalinaIslandu,sumporna kiselina pretvorena u aerosol proširila se diljem Europe stvarajući čudnu gustu maglu. U nekim mjestima uzrokovala je iritaciju očiju ili neugodan sumporni smrad, negdje je negativno je utjecala na biljke, metali su korodirali, dok je u Veneciji zabilježeno taloženje prašine s primjesama sumpora i željeza (THORODDSEN, 1925; LAMB, 1970). Ali vidljivi atmosferski učinci diljem Europe bili su neupitni – gdje se god magla pojavila, bila je plave ili plavkaste boje.
Mnogobrojne su rasprave o klimatskim poremećajima koji se mogu pripisati erupciji Lakija. Za početak može se spomenuti zabilješka Benjamina Franklina (FRANKLIN, 1789) u kojoj navodi da su ekstremni vremenski uvjeti možda vezani uz posljedice erupciju vulkana Hekla. U svojoj knjizi Über die strengen Winter der letzten zwanzig Jahre des Jahrhunderts Christoph Heinrich Pfaff pretpostavlja da je maglu uzrokovala "strašna vulkanska erupcija na Islandu, gdje je 8. lipnja novi vulkan počeo rigati vatru". Osim toga postoji još mudrih zabilješki i puno netočnih objašnjenja kao npr. u Švedskoj, gdje su ljudi mislili da je maglu uzrokovao niz uzastopnih potresa na jugu Italije u Calabriji (THORODDSEN, 1925; PFAFF, 1810).Kroničari i njihove zabilješke
Postoji nekoliko zapisa koji opisuju dva posljednja desetljeća 18. stoljeća u Hrvatskoj, a najbolji se mogu pronaći u kronikama franjevačkih samostana. Franjevci su najvećim dijelom potjecali iz lokalnog stanovništva i od njega se nisu otuđili. Stoga je vidljiv njihov utjecaj na polju naobrazbe, koja se značajnije počinje razvijati tijekom 18. st. U Dalmaciji škole su vodili crkveni redovi, a ne država. Nije čudno da je dvadeset godina kasnije Napoleonov maršal Auguste Marmont iznimno cijenio njihov utjecaj i rječitost, za razliku od pojedinih prosvjetitelja koji su se divili sami sebi te podcjenjivali franjevce (MARMONT, 1856-7). U osnovi imali su istu ulogu kao i njihov islandski kolega, pjesnik Jónas Hallgrímson (THORODDSEN, 1925; RINGLER, 1996-8). Štoviše, poput njega i franjevce su zanimali prirodni fenomeni. Dakako, budući da ne postoje mjerenja količine oborina, posebice usporedna mjerenja, neophodno je iskoristiti podatke o vremenu zapisane u njihovim kronikama. Takav tip dokaza učestao je i bliži načinu razmišljanja povjesničara nego znanstvenim mjerenjima. Pitanje je može li se onda iz njihovih promatranja dobiti dosljedan niz informacija koje bi bile vjerodostojne? Budući da njihova djela nisu u dovoljnoj mjeri dostupna – posebice izvan Hrvatske – autor je preveo važne zabilješke kako bi bile razumljive i podložne raspravi ostalim znanstvenicima.
1. Makarski ljetopis djelo je triju franjevaca iz lokalnog samostana. Makarska je lučki grad smješten u podnožju strme planine Biokova, druge po visini (1762 m) na sjeveroistočnoj obali Jadrana (φ = 43°17'38'', odnosno 43,2969° N; λ = 17° 01'15'', odnosno 17,0178° E). Makarska se nalazi u središnjem dijelu uskoga priobalnog plodnog pojasa (Sl. 1.). U trajanju od 13 godina, u razdoblju od 1781. do 1794. zapise je unosio redovnik Andrija Ivičević (1740.-1799.), profesor filozofijei teologije u franjevačkim školama (MAKARSKI LJETOPIS, 1993).
Zapise koji slijede napisao je Ivičević i odnose se na meteorološke opise u razdoblju od 1779. do 1785.:
...
Na 1779.
Kako poče ovo godište, onako poče i suša ter velika, tako da za pet miseci nije kapi dažda palo, to jest, đenara, febrara, marča, aprila i mađa, ter žita sva usanuše ...
1780.
Prošastoga godišta bio je velik glad, ter još slidi ove godine; doklen će pak durat, Bog sam znade. ...
1781.
Ovoga lita bih velika suša, osuši se sve grožđe i bih vrlo malo vina, ... Bih maslina dosta u svemu Primorju, premda od velike suše mnoge opadoše prija zrilosti. U Principovu bih malo žita svakoga; ...
Na 11. febrara 1782.
Pade velik snig na suvu zemlju i bih studen mnogo velika za 14 dana po svoj Dalmaciji, i posanuše masline, smokve, bajami, naranče i ostala voća, živine male i velike pokrepaše, žito izebe, a i loze na mnogi misti. Mnogi starci rekoše da ovako leda nisu zapantili u svoj život. ...
Prošasti miseci, toh jest marča (aprila), a još i ovoga mađa jest bijo mnogo velik glad u svoj Dalmaciji; ovde bi se prid manastir skupilo po 380 siromah u subotu za primiti lemozinu od manastira, i svakomu se je davalo ne samo u subotu, nego svaki dan ko bi doša pitat. ... Od početka ove godine i priko svega mađa jesu puali šiloci mnogo veliki, a

navlastito u aprilu, i mnogo zla i škode jesu učinili u vinogradijim. ... Nadalo se je da će biti dosta žita novoga biloga, ali ne će zašto je bila velika suša, i evo do Petrova dneva ne bi kiše.
Na 11. septembra 1782.
Jematva ove godine dospi u Primorje u malo dana, zašto bih mnogo rđava intrada od vina, a bila je i od žita tako da ljudi nisu ni simena ufatili, nego pobiže sve u Posavinu za ranom, ali ji ne će da primaju, zašto je i onamo gladno. Ovoga svega lita nije bilo kiše u ovim našim stranam. ...
Decembar 1782./Febrajo 1783.
...
Ove godine kako sam gori reka, malo je žita rodilo .../... i u ovo vrime pomriše mnogi siromasi od glada i studeni. ...
Giugno 1783.
Prvi dan đunja bih lipo i ugodno vrime; ... Na 16. ... učini šiloko veliko i dura tri dni, i učini štetu u vinogradi i u maslinam.
Na 19. pade lipa kišica i veoma ugodna; ali sutradan na 20. učiniše se tmine i posli tmina učini šiloko, ter jest na 21., ali mnogo veliko bijaše.
...
Od 20. ovoga miseca počele su tmine mnogo velike, da se od nji sunce ne viđaše, i evo još slide do prvog jula.
...
Luglio 1783.
Ovi misec od jula počeo je s lipim vrimenom, ali slide tmine mnogo velike, ali nisu škodljive.
Na 20. počeše kalavat iste tmine i na 23. pristaše; a na 27. pade lipa kišica i ugodna brez nikave grmljavine. Ovoga miseca bilo je mnogo skakavaca, da su letili na jata i učiniše štete dosta po vinogradi i po vrtli.
...
Agosto 1783.
Ovoga svega miseca bila su lipa vrimena, i na 23. pade lipa kiša, ...
Settembre 1783.
I ovi misec setembar lip bijaše, i pade kiša lipa na 7. istoga i natopi lipo, i učini vrime i ljudi otrgaše svoje vinograde po lipu vrimenu. Bih dosta žita svakoga i vina. ...
Ottobre 1783.
Misec otobar bih ugodan od lipi vrimena ...
hunger all over Dalmatia. In this place, in front of the monastery about 380 wretched men used to gather on Saturday in order to receive alms from the monastery. Everybody, who came asking for, was bestowed not only on Saturday, but also every day. ... Since the beginning of this year and during entire May, especially in April it has blown high southeast wind so that it has been done much evil and damage in vineyards. ... People has expected that it will be enough wheat, but it will not, because there was great drought. So, see, till the St. Peter's Day (i.e. the 29th June) there was no rain.
On the 11th September 1782
This year grape harvest in Coastland was finishedin a few days, because it was the bad vine yield, and the cereals one was poor as well, so that people didn't get enough seed for sowing. Therefore one and all fledfromstarvationtotheSavaValleylooking for victuals. But they weren't welcomed, because it was famine there, too. All this summer it didn't rain in these our provinces. ...
December 1782 / February 1783
...
This year, as I said above, the cereals crop was poor, and ... / ... in this time many wretched men starved and died from cold. ...
June 1783
On the firstdayofJuneitwasfairandpleasantweather; ... on the 16th ... the high southeast wind rose and lasted for three days, and made damages in vineyards and olive-trees.
On the 19th it drizzled very pleasantly; but on the following day, on the 20th, the gloominess set in and thereafter southeast wind rose, precisely on the 21st, and was very high.
...
From the 20th of this month it has begun such a dense gloom that the Sun couldn't be seen, and the gloom has continued till the firstofJulyyet.
...
July 1783
This month of July began with the nice weather, but it has continued a very thick gloom which hasn't been harmful.
On the 20th the aforesaid gloom had begun to get thinner and on the 23rd it disappeared. On the 27th it drizzled pleasantly without any thunder. This month there were so many locusts, that they flewin flightsandmademuchdamagesinvineyardsand kitchen gardens.
...
9
K. Kužić Geoadria 11/1 (2006) 3-15
9. novembra 1783.
Ovoga miseca vrlo lipa su vrimena i ugodna bila, reka bi da je lito; ...
Decembre 1783.
Misec decembar počeo je s lipim vrimenom; ali na 8. istoga učinilo je zlo vrime i mećava. Posli toga slidila je kiša do 16.; pak lipo vrime do sv. Tome, a na sv. Tomu opet učini kiša i slidila je svega ovoga miseca do 5. đenara.
Gennaro 1784.
Na 6. đenara učini mnogo velika bura i mećava. Na 20. opet učini bura, i učini škodu u vrtlim. ...
Fabraro 1784.
Ovi misec febrar poče s velikom studeni i na prvi učini velika bura, izlomi mnoge masline, raskri mnoge kuće, razbije mnoge brode ...
Ova bura učini mnogo štete po svemu Primorju, učini u ništo zelje, i sve ozebe. Na 4. istoga učini šiloko s kišom, i slidili je svaki dan, kad veće, kad manje do dvadeset.. I onda budući mina, učini lipo vrime. ...
Marzo 1784.
Ovoga su miseca slidila zla vrimena, a navlastito bura i šiloci do danas 19. i kiše je bilo dosta. ...
Decembre 1784.
Misec decembar vas bio je kišovit i zla vrimena bila su u njemu; u ovomu misecu ništa se nije čulo iznova.
Gennaro 1785.
Na prvi ovoga miseca učinilo je lipo vrime, i tako je slidilo do 26. istoga, ne bi reka da je misec januar, nego da je jul ili agost. ...
Na 26. istoga januara učinila je velika bura, snig i krupica, i zlo vrime slidilo je do 14. febrara. ...
Febraro 1785.
I ovi misec počeo je zlim vrimenom i slidio je do 14.; pak učini lipo, ali za malo dura, jer opet poče snig i slidi velika studen, i pozebe na mnogo mista žito i voća. ...
Marzo 1785.
Marač misec bio je studen kako i prošasti i studen je dosta štete učinila. ...
Maggio / Luglio / Settembre 1785.
Ovoga miseca ... pak je zasušilo; i žito nije dobro ufatilo ... / I ovi misec vas je bijo suv i od vrućine
sve izgori po Primorju ... / Na 7. setembra nađe plemenita kiša, veoma korisna ... (MAKARSKI LJETOPIS, 1993)
2. Drugi svjedok također je bio franjevac. Njegovo ime je Frane Radman (1722.-1789.), a rođen je u Donjem Muću. U to vrijeme bio je župnik u župi Živogošće (φ = 43°11'16'', odnosno 43,1789° N; λ = 17°10'00'', odnosno 17,1728° E) oko 67 km jugoistočno od Splita, tj. 12 km jugoistočno od Makarske (Sl. 1). Za razliku od svog subrata Radman svoj doživljaj prije spomenutog razdoblja izražava pjesmom Pisma od pokaranja koja dojdoše svrhu Dalmacije 1778. Služeći se desetercem, živopisno i s puno emocija, slično kao i njegovi zemljaci Ivičević ukratko je iznio sve nevolje koje su zadesile stanovništvo. Prema Radmanovu mišljenju prirodne su sile predstavnici i izvršioci Božje volje te pjesma završava zazivom da prestanu griješiti (BUJAS, 1971). Konačno, iako u njegovim stihovima ne nalazimo precizne informacije, ne može se zanijekati njihova intrigantnost, posebno opis klimatskih anomalija i sumporaste magle:
...
Zatim sičnja slideće godine (1779.)
Daž natopi polja i planine.
...
Prođoše nam dnevi još i Sveci,
Ne natopi za 9 miseci:
Niti rosi niti daždić pada
Do početka sjajnog listopada.
...
Do godišta miseca veljače (1781.)
Led udari nikad od toga jače,
Nit je prija čula živa glava:
Sve izebe, i gora i trava.
...
Paka pade straovita tmina (1783.)
Svrhu zemlje, mora i planina.
Od po lipnja do polak rujna
I ta bič sta tri miseca puna.
Međuto je kuga udarila,
... (BUJAS, 1971)
3. Redovnik Marijan Lanosović (1742.-1812.) profesor folozofijekojijeslužio u sjeveroistočnoj Hrvatskoj te uredno, iz dana u dan, bilježio sve važnije događaje. Pročitavši svega nekoliko stranica prepisanih iz njegova dnevnika, autor je došao do zaključka da je Lanosović bio dobar poznavatelj meteorologije. Original njegova dnevnika iz franjevačkog samostana u Osijeku je izgubljen, ali je Josip Bösendorf, na sreću, napravio jasnu kopiju
te objavio najveći dio dnevnika (BÖSENDORF, 1910; BÖSENDORF, 1916). U razdoblju od 1774. do 1783. Lanosović je živio u Osijeku, gradu smještenom na desnoj obali rijeke Drave, u blizini Dunava (φ = 45°33'40'', odnosno 45,5511° N, λ = 18°41'50'', odnosno 18,6939° E). Grad okružuju ravnice – na jugu su plodne, a na sjeveru močvarne. Zabilježio je sljedeće događaje:
Godina 1782.
22. svibnja
Ove godine su ovdje, kao i u mnogim krajevima Slavonije, bili slabi urodi … Ovoga su mjeseca na području Srijemske, Virovitičke, Baranjske i Bačke županije uništeni skakavci … (BÖSENDORF, 1910)
1783.
20. lipnja
Pojavila se i traje gusta magla, kakvu ljudi ne pamte da bi je vidjeli u to doba.
... (BÖSENDORF, 1910)
Još je jedna zabilješka redovnika Jake Baltića (1813.-1887.) iz franjevačkog samostana Guča Gora u središnjoj Bosni. Budući da nije bio očevidac služio se nekim starijim izvorima te se njegove zabilješke ne će razmatrati detaljno. U svakom slučaju bilo bi vrijedno spomenuti:
Godina 1782. (pogrješno)
… Vrime je sveđer slidilo mutno, čadina sveudiljna po svoj Bosni. …(BALTIĆ, 1991.)
Koliko je poznato, s iznimkom dvaju ili triju slučajeva, prirodoslovcima nisu poznate hrvatske kronike koje sadrže klimatske zabilješke, ne samo one neobjavljene već i objavljene. S druge strane, hrvatski povjesničari rijetko su objavljivali radove na engleskom. Međutim, ni jedna ni druga strana ne bi smjele koristiti jezičnu barijeru kao izliku. I ova priča o Lakiju potvrđuje jezične probleme. Kako su, naravno, najvažniji izvori napisani na islandskom jeziku, sve donedavno znanstvena zajednica s njima nije bila upoznata (SCARTH, 1999)
Rasprava
U Hrvatskoj postoje mnogi pisani izvori o debeloj suhoj maglici nastaloj nakon erupcije islandske pukotine. U svakom pogledu Ivičevićeve kronike predstavljaju najbolji izvor. Pružaju opsežan uvid u razmatrano razdoblje ne naglašavajući samo ekstremne uvjete. Lansovićev izvor na žalost nije cjelovit, dok je Radmanova pjesma, iako više poput anegdote, mnogo korisnija. Postoji još nekoliko neriješenih pitanja o kojima je potrebno raspravljati.
Vidljivo je da su plinovi (tj. sumporni aerosol), dvanaest dana nakon što su izbačeni u atmosferu došli do središnjeg dijela sjeveroistočnog Jadrana i istočne Slavonije uz tok rijeke Dunava. Udaljenost među tim prostorima je oko 290 km te su više od 3000 km udaljeni od Islanda.
Posebnu pozornost privlači Lanosovićev datum dolaska magle, 20. lipnja 1783., jer ne odgovara informaciji da je fenomen 23. lipnja 1783. zabilježen u glavnom gradu Mađarske – u Budimu (starom upravnom dijelu Budimpešte, prije ujedinjenja s Peštom), 215 km sjevernije od Osijeka. Iz toga proizlazi da je magla došla do Hrvatske poput široke fronte iz smjera istoka-sjeveroistoka. To me dovelo do zaključka da je aerosol prenesen atmosferskom cirkulacijom koja je poprimila oblik slova "J" ili obrnutog slova "C". U početnoj fazi aerosol se kretao u smjeru istoka ili sjeveroistoka, zaobišao istočni dio središnje Europe, te došavši do južnog Balkana, zaokrenuo u smjeru sjeverozapada (vidi Ivičevićevu zabilješku o smjeru vjetra na dane koji su u pitanju (Sl. 2.). Situaciju je potrebno povezati sa sustavom visokog tlaka koji se zadržao nad središnjom Europom, tj. zapadnom Mađarskom. Štoviše, spomenuti datumi općenito se poklapaju sa svim izvješćima od Skandinavije do Sicilije (THORODDSEN, 1925; LAMB, 1970).
Na žalost, i Ivičević i Radman nisu izvijestili o boji izmaglice, ali postoje brojni razlozi koji upućuju na činjenicu da je bila plave ili plavkaste boje, kao što je zabilježeno u svim ostalim izvorima. Nadalje, izgleda da magla niti je bila opasna niti je smetala, niti imala miris, ali je zabilježeno da to nije bila uobičajena magla. Radmanov izraz pokora više je poetično poimanje nego stvarno posljedično obilježje fenomena. Upravo suprotno, za trajanja magle nije bilo ni grmljavine ni oluja.
Nadalje, u Osijeku kao i u Makarskoj, kroničari nisu napisali ništa o prašini ili pepelu koji su padali iz oblaka aerosola. Podatak da su finesitnečesticezamijećene u Veneciji, koja je smještena oko 340 km sjeverozapadno od Makarske, može se iskoristiti za procjenu raširenosti prašine iz Lakija.
Podatak o trajanju tmine vidno se razlikuje kod Ivičevića i Radmana je. Čije je svjedočenje vjerodostojnije? Budući da Lanosović ne navodi nikakav podatak, odluku nije lako donijeti. Prije spomenut nestanak izmaglice tijekom zadnjeg tjedna srpnja može se objasniti prestankom prve erupcije 25. srpnja 1783. Sljedeće razdoblje magle trebalo bi povezati s novim količinama plinova koji su izbijali iz još jedne skupine pukotina nakon njihova otvaranja 29. srpnja 1783. (THORODDSEN, 1925; OMAN I DR., 2005). S obzirom na točnost, Ivičević je pouzdaniji, osobito ukoliko u obzir uzmemo Radmanovu pretpostavljenu pjesničku slobodu (posebno zaokružena vremenska razdoblja), iako se u drugim izvorima nalazi podatak da se izmaglica doslovno zadržala do kraja godine (THORODDSEN, 1925; LAMB, 1970).
Uz to postoji neslaganje među znanstvenicima o distribuciji plinova; drugim riječima, nije sasvim jasno je li se magla nalazila u višim slojevima (stratosfera 10-30 km) ili u najnižim slojevima (troposfera < 10 km) atmosfere (HIGHWOOD, STEVENSON, 2003). Sudeći prema zabilješkama franjevaca, posebno rečenici Paka pade straovita tmina / Svrhu zemlje, mora i planina, možemo zaključiti da magla nije bila samo vidljiva nego doslovno opipljiva.

Zaključak
Razmotrivši iznesene okolnosti, možemo zaključiti da je došlo do nesretnih poklapanja događaja. Vulkanska aktivnost pukotine Laki neočekivano se dogodila nakon trogodišnjeg razdoblja suše, oštre hladnoće i gladi, te kao posljedica nije uslijedilo očekivano razdoblje blagih godina. Očito je da usjevi 1783. godine nisu oštećeni – naprotiv, naši izvori govore o dobroj žetvi, ali dvije sljedeće zime i suša tijekom ljeta trebale bi biti povezane s klimatskim poremećajima koje je uzrokovao Laki. To također potvrđuje zaključak o neposrednim i zakašnjelim učincima aerosola. Međutim, potrebno je istaknuti da je doseg utjecaja erupcije u značajnoj mjeri ovisio o prirodno-geografskim obilježjima. Konačno, neupitno je da kugu nije uzrokovao Laki, ni direktno ni indirektno.
Prema mišljenju mnogih koji su tijekom 18 st. živjeli u Hrvatskoj, kao i brojnim povjesničarima od tada, 18. st. bilo je opasno, burno i dekadentno – opasno i burno običnim ljudima te dekadentno vladajućoj aristokraciji. Ali zasigurno nitko nije ništa znao o islandskoj katastrofi,takodajenitko nije ni mogao povezati s opisanim stanjem u Hrvatskoj, niti uočiti učinke erupcije Lakija. Konačno, dok se godina 1783. na Islandu pamti kao moðu harðindi (tj. glad od izmaglice), u Hrvatskoj je ona bila duboko urezana u pamćenje ljudi, ne zbog magle nego zbog kuge, koja je opustošila mnoga naselja.

kažu da je erupcija lakija, posredno dovela do francuske građanske revolucije, preciznije dovela je do gladi, a kad je narod gladan