Forum Klix.ba

Nekreditni novac je jedini pravi, odnosno realni novac. Nekreditni novac nije dug nego poklon. Nekreditni novac je potrebna dodatna količina novca u opticaju (dM) kao procenat (k) od postojeće količine novca u opticaju (M).
dM = kM ; k = (ponuda - tražnja)/tražnja ;
Ako se nekreditni novac pušta u opticaj prema navedenoj formuli, inflacija nije moguća, pa je emitovani novac realan novac. Porezi se ukidaju za iznos nekreditnog novca, jer nekreditni novac koji se daje kao poklon, zamenjuje poreze. Potrošači plaćaju manje a proizvođači donbijaju više nego danas, u sistemu kreditnog novca, gde kredit sa kamatom ulazi u troškove i cene, čega kod nekreditnog novca nema. Svi dobijaju poklon iz nekreditnog novca. Izvor nekreditnog novca leži u porastu ekonomske racionalnosti. Stopa (k) po kojoj raste nekreditni novac jednaka je stopi po kojoj se odvija progres čovečanstva. Postoji kako nacionalni tako i svetski nekreditni novac. Došlo je vreme da se stvori kako nacionalni tako i svetski poredak (sistem) nekreditnog novca. Biagio Bossone, koji je bio vođa radne grupe koja je pripremala predloge za Samit G-20, 8. marta 2009.godne, je napisao: "Mi predlažemo sistem nekreditnog novca, da se staranje novca odvoji od pozajmljivanja". Novi novac, koji se stvara, ulazi u opticaj kao poklon i ne izaziva porast cena i inflaciju. Kad se posle pozajmljuje novac, koji je u opticaj ušao kao poklon, to ne izaziva promene u količini novca u opticaju, ne izaziva inflaciju i ekonomsku krizu. To je privatni odnos između banke i njenih klijenata. Bitno je da se bankama zabrani stvaranje novog novca u obliku kredita. Zabranjuje se multiplikacijja depozita, odnosno stvaranje više novca nego što iznosi obavezna rezerva. Ne sme biti ekspanzivne i restriktivne monetarne politike, kao što je to danas. Novac se doliva u opticaj po konstantnoj godišnjoj stopi, onako kako to zahteva progres čovečanstva.

a imas li ti sta da nam kazes na tu temu?

stojane, stojko, procitaj pravila foruma

Ноћко, ајде леба ти, цитирај "правила форума" која је Стојко прекршио.

ok, izvinjavam se. nisam dobro procitao, ali je obicno pravilo da postavljac teme da neki svoj komentar.

ovaj post nije spam na ovom forumu jer je prvi, ali je generalno gledano internetski spam zato sto je postavljen na desetine foruma u istom obliku i formi....

ne kontam sta covjek hoce, razumijem poentu, ali nikako se nije potrudio da se razvije diskusija.

covjek hoce bankovni sistem koji vec postoji.
u islamskom svijetu.

sto znaci,da banke daju kredite bez zarade kroz kamate.
to je vec vidjeno u islamskim zemljama.
i nazalost.
ne funkcionise.

Mozda je ovo postavljeno, cisto kao jedna lekcija iz Ekonomije pa da se zamislimo malo nad svojim znanjem....

islamski bankovni sistem ne funkcionise jer je zasnovan na idealu.
slicno kao komunizam.
svi ti ideali zaboravljaju jednu od najvaznijih osobina ljudskog drustva:
pohlepa

xyz101 wrote:covjek hoce bankovni sistem koji vec postoji.
u islamskom svijetu.

sto znaci,da banke daju kredite bez zarade kroz kamate.
to je vec vidjeno u islamskim zemljama.
i nazalost.
ne funkcionise.

to uopste nije istina. prije svega osnovna razlika izmedju islamskog i konvencionalnog bankarstva je u tome sto banka dijeli rizik, ali i dobit sa svojim komitentom. ali to nije poenta ovdje.

ovdje covjek prica o multipliciranju depozita koje stvara veliku kolicinu "fiktivnog novca" koji neminovno stvara ogromne privredne konjukture. multipliciranje depozita je svojstveno kako konvencionalnim, tako i bankama koje rade po islamskim principima....

The Nightwatchman wrote: to uopste nije istina. prije svega osnovna razlika izmedju islamskog i konvencionalnog bankarstva je u tome sto banka dijeli rizik, ali i dobit sa svojim komitentom. ali to nije poenta ovdje. ....

molim ??

The Nightwatchman wrote:
ovdje covjek prica o multipliciranju depozita koje stvara veliku kolicinu "fiktivnog novca" koji neminovno stvara ogromne privredne konjukture. multipliciranje depozita je svojstveno kako konvencionalnim, tako i bankama koje rade po islamskim principima....

volio bih kad kazes da nije istina da obrazlozis zasto ne ?
"multipliciranje depozita" (kako ga ti zoves) je upravo ono o cemu ja pricam.
moze se postici samo kroz zaradu na kamatama.
sad, mozes ti tu "zaradu na kamatama" = "multipliciranje depozita" postici na razne nacine.
recimo kroz derivate, spekulacije na burzama ili nekretninama.
to je u principu kamata koja se drugacije zove.
isto kao kad ti kazes "multipliciranje depozita " a ja mogu recimo navesti "derivati na nekretninama" .
princip je uvijek isti.
na bazi osnovnog depozita (kroz spekulacije ili direktno kroz kamatne stope) raste suma tog depozita.
toga, molim lijepo, nema u islamskom bankarstvu.
ako ti kazes da ga ima, onda stvarno nemas pojma.
i za takvu jednu bulaznu recenicu vjerovatni bi ti odsjekli ruku u rijadu

xyz101 wrote:

The Nightwatchman wrote: to uopste nije istina. prije svega osnovna razlika izmedju islamskog i konvencionalnog bankarstva je u tome sto banka dijeli rizik, ali i dobit sa svojim komitentom. ali to nije poenta ovdje. ....

molim ??

The Nightwatchman wrote:
ovdje covjek prica o multipliciranju depozita koje stvara veliku kolicinu "fiktivnog novca" koji neminovno stvara ogromne privredne konjukture. multipliciranje depozita je svojstveno kako konvencionalnim, tako i bankama koje rade po islamskim principima....

volio bih kad kazes da nije istina da obrazlozis zasto ne ?
"multipliciranje depozita" (kako ga ti zoves) je upravo ono o cemu ja pricam.
moze se postici samo kroz zaradu na kamatama.
sad, mozes ti tu "zaradu na kamatama" = "multipliciranje depozita" postici na razne nacine.
recimo kroz derivate, spekulacije na burzama ili nekretninama.
to je u principu kamata koja se drugacije zove.
isto kao kad ti kazes "multipliciranje depozita " a ja mogu recimo navesti "derivati na nekretninama" .
princip je uvijek isti.
na bazi osnovnog depozita (kroz spekulacije ili direktno kroz kamatne stope) raste suma tog depozita.
toga, molim lijepo, nema u islamskom bankarstvu.
ako ti kazes da ga ima, onda stvarno nemas pojma.
i za takvu jednu bulaznu recenicu vjerovatni bi ti odsjekli ruku u rijadu

kakve crne kamatne stope. multiplikacija depozita nema nikakve veze sa prihodima od kamata. ja ne znam gdje si ti isao u skolu.

multiplikacija depozita nastaje kao rezultat odnosa centralne banke i komercijalnih banaka, i odnosa medju komercijalnim bankama.

evo ti objasnjenje

Proces multiplikacije depozita i ekspanzije kredita na nivou svih banaka se naziva još i MAKROMULTIPLIKACIJA. A ona predstavlja lančani prenos sredstava iz jedne banke u drugu banku. Odobravanjem kredita u svakoj od njih ujedno se kreiraju novi depoziti.
Ovdje je važno istaknuti da je u tom slučaju h = 1 ( stopa zadržavanja sredstava u banci ) jer se sva sredstva iz odobrenih kredita vračaju u ''banku'', tj. u ukupni bankarski sistem čime postiže svoju maksimalnu vrijednost.
Tako ako je npr. početni depozit 1000, a potrebna ili obvezna rezerva likvidnosti R = OR + RL iznosi 20% ili R = r0 + r1 = 0,20 ; proces multiplikacije depozita i kreditne ekspanzije će ići ovim tokom:


Depozit( D0 ) Kredit ( K ) Rezerva ( R )



Do K R
I. banka 1000 800 200
II. banka 800 640 160
III. banka 640 512 128
IV. banka 512 409,6 102,4
Itd.
Ukupno 5000 4000 1000


Početni iznos depozita je 1000, a završni iznos depozita je 5000. Što znači da se depozit multiplicirao 5 puta tj. depozitni multiplikator ( DM ) = 5. D


gdje ti vidis kamatu u cijeloj ovoj prici??????

ti si cudno dijete.
depoziras $1000.00 i dobijes $5,000.00 a ne vidis nigdje kamatu ?

zapamti, sve sto banke rade sa jedni drugima, to isto rade sa klijentima samo na manjoj bazi.
sad, sto se tice garantiranog depozita to je sto zahtjeva drzava.
ti si gore naveo americki bankovni sistem pa cu to samo i komentarisati.

zapamti sta si napisao:[ " Proces multiplikacije depozita i ekspanzije kredita na nivou svih banaka ... predstavlja lančani prenos sredstava iz jedne banke u drugu banku. Odobravanjem kredita u svakoj od njih ujedno se kreiraju novi depoziti. ]"
sad, kad odobris kredit nekome klijentu dali ga odobris sa kamantnom stopom ili bez kamata ?

mislim to je odgovor na tvoje pitanje.

do vidjenja.

xyz101 wrote:ti si cudno dijete.
depoziras $1000.00 i dobijes $5,000.00 a ne vidis nigdje kamatu ?

zapamti, sve sto banke rade sa jedni drugima, to isto rade sa klijentima samo na manjoj bazi.
sad, sto se tice garantiranog depozita to je sto zahtjeva drzava.
ti si gore naveo americki bankovni sistem pa cu to samo i komentarisati.

zapamti sta si napisao:[ " Proces multiplikacije depozita i ekspanzije kredita na nivou svih banaka ... predstavlja lančani prenos sredstava iz jedne banke u drugu banku. Odobravanjem kredita u svakoj od njih ujedno se kreiraju novi depoziti. ]"
sad, kad odobris kredit nekome klijentu dali ga odobris sa kamantnom stopom ili bez kamata ?

mislim to je odgovor na tvoje pitanje.

do vidjenja.

hahaha, e dugo se nisam ovako nasmijao.....

odobrava se kredit sa kamatom naravno, ali posto ja vidim da si ti laik u ovoj cijeloj prici, ne pada mi na pamet da s tobom raspravljam.

ukratko, multiplikacija depozita nema veze sa prihodima od kamata.

da si me pitao sta mislim o kamatama kao principu poslovanja, ja bih ti rekao sta mislim.

mogu li te pitati sta si po struci?

investor/savjetnik/suvlasnik u nekoliko kompanija u americi.

The Nightwatchman wrote:
ukratko, multiplikacija depozita nema veze sa prihodima od kamata.

?

da porucim ...
ne smijes ovako nesto reci i ocekivati da budes uzet za ozbiljnim diskutantnom.


poz'

xyz101 wrote:investor/savjetnik/suvlasnik u nekoliko kompanija u americi.

pitao sam te sta si po struci, koju skolu imas zavrsenu.

koji ti je profesor predavao predmet vezan za monetarnu politiku ili makroekonomiju? daj mi ime. ima ga na internetu, naci cu ga. jer ili on ne valja kao profesor ili ti ne valjas kao student.

i na kraju krajeva ja sam tebi ponudio vrlo jednostavnu i lako shvatljivu argumentaciju. proces multiplikacije depozita i stvaranja "fiktivnog novca" nema veze sa prihodima od kamata sto je poznato svakom studentu pocetnih godina ekonomskog ili srodnih fakulteta.

a ti meni - ti si meni ponudio NISTA. dakle nemas argument niti jedan.

pozdrav i tebi investitore/savjetniče/suvlasniče

hajde ne vezano za moje zanimanje da raspravimo tvoj "multiplicirani depozit".
moze li ?
pitao sam te kako od $1000.00 dobijes $5000.00?

ti si rekao da banke jedni drugima ponude odredjenu sumu novca.
one taj novac ponude kao kredite svojim klijentima i tako u krug.
ok.
to je razumljivo.
znas i sam da banke nece nikome ponuditi kredit bez kamate.
postoji trik koji ti neces ili ne mozes da shvatis.
radi se naime o tome kada banke ponude kredit recimo od 100 hiljada dolara, oni naracunaju kamatu na njemu pa recimo ispadne dug na recimo 15 godina duplo toliko.
sad u bankovnim papirima taj dug se racuna kao totalna suma koju dobijes poslije 15 godina.
i odjednom banke pokazuju puno vise novca nego sto su imale.
zakljucak:,, sve to nije moguce bez kamata.
i
ne postojic magicni stap koji moze $1000.00 pretvoriti u $5000.00
postoji matematika i logika,, a to tebi nazalost fali.

xyz101 wrote:hajde ne vezano za moje zanimanje da raspravimo tvoj "multiplicirani depozit".
moze li ?
pitao sam te kako od $1000.00 dobijes $5000.00?

ti si rekao da banke jedni drugima ponude odredjenu sumu novca.
one taj novac ponude kao kredite svojim klijentima i tako u krug.
ok.
to je razumljivo.
znas i sam da banke nece nikome ponuditi kredit bez kamate.
postoji trik koji ti neces ili ne mozes da shvatis.
radi se naime o tome kada banke ponude kredit recimo od 100 hiljada dolara, oni naracunaju kamatu na njemu pa recimo ispadne dug na recimo 15 godina duplo toliko.
sad u bankovnim papirima taj dug se racuna kao totalna suma koju dobijes poslije 15 godina.
i odjednom banke pokazuju puno vise novca nego sto su imale.
zakljucak:,, sve to nije moguce bez kamata.
i
ne postojic magicni stap koji moze $1000.00 pretvoriti u $5000.00
postoji matematika i logika,, a to tebi nazalost fali.

covjece, kakva sam ja budala. 5 dugih godina studiram i jos 10 dugih godina obavljam poslove direktno vezane za temu o kojoj raspravljamo, i za cijelo ovo vrijeme nisam znao da postojis TI!!

kakva sam ja budala, sto sam tolike godine vid gubio nad knjigama i zivce na poslu, a nisam tebe kontaktirao da me naucis.

mislim, izvini, stvarno. sad tek vidim da je sve sto sam napisao jedna budalastina i ja stvarno nisam u pravu. ti to stvarno znas i cast mi je sto sam upoznao tvoj lik i djelo na ovom forumu.

ubuduce cu pomno pratiti samo tvoje postove a sve svoje knjige za potpale iskoristiti.

hoces li se ljutiti ako te tu i tamo upitam nesto sto ne budem znao?

samo veliki ljudi priznaju greske.
a svi ih mi pravimo.
nadam se da ces biti tu kada ja jednu napravim.


pozdrav

Evo ja sam laik (doduse srednje obrazvoanje mi je ekonomija), citao sam dva puta vase postove i mislim da ste obojica upravu. Pisete istu stvar, drugacijom formulacijom..narodski receno: kod obojice se pare kote

stojan nenadovic wrote:Stopa (k) po kojoj raste nekreditni novac jednaka je stopi po kojoj se odvija progres čovečanstva.

ko ovo k izmjeri svaka mu cast. ljudi nisu u stanju da izmjere realnu vrijednost iti jedne firme nego se sve procjenjuje tako da k nemozes odrediti a cim ga fulis imas inflaciju/deflaciju. a izmjerit k na nivou cijele planete je malo suludo. prije ces napraviti klimatski model zemlje. pored toga po kojem kljucu bi se taj novac dijelio. lijepa teorija

Zabranjuje se multiplikacijja depozita, odnosno stvaranje više novca nego što iznosi obavezna rezerva.

ovaj odnos je laicki objasnjen u zeitgeistu, a ima dobar bbc-ije dokumentarac iz tri dijela o zadnjoj krizi u kojoj to ide malo u detalj. trenutno je taj odnos u americi ja mislim 1:50 ili tako neki apsurdan broj. ali kad bi odnos bio 1:1. znaci za svaki nocanu jedinicu koju stedise poloze da banka posudi samo jednu jedinicu nekome drugom bi diglo cijenu kapitala na nevidjene nivoe i niko nikad nebi dobio kredit ili bi ti kolateral morao biti jedno 10:1, a onda ti je lakse kod lihvara iza coska

neko je spomenuo islamsko bankarstvo. kakav bullshit. nije shija nego vrat. jok, nemaju kamate, nego zive od magle. istina je ne zovu se kamate ali ti ih naplate. recimo leasing postoji, samo malo promjenjen. banka kupi auto, za 10k, proda ga tebi za 15k ali ti placas u ratama. ovih 5k nisu kamate nego mala provizija za ljubaznost .
jedino sto navodno islamske banke paze je da njihovi fondovi ne ucestvuju u firmama koje se bave drogom, kockanje i slicnim. ali banka je banka.

MufljuzMali wrote: neko je spomenuo islamsko bankarstvo. kakav bullshit. nije shija nego vrat. jok, nemaju kamate, nego zive od magle. istina je ne zovu se kamate ali ti ih naplate. recimo leasing postoji, samo malo promjenjen. banka kupi auto, za 10k, proda ga tebi za 15k ali ti placas u ratama. ovih 5k nisu kamate nego mala provizija za ljubaznost .
.

slazem se.

u islamu je striktno zabranjeno pravljenje novca iz samog novca, tj. kamate.
to je u koranu veoma detaljno opisano..
ali koran (kao i sve druge religiozne knjige) je otvoren za intepretiranje kako kome pashe.
tako umjesto kamata muslimanske banke su izmislili vrste lizinga koje gotovo isto funkcionisu kao kamate, samo se drugacije zovu.

a kako se koran razlicito definira, dat cu jedan primjer iz pakistana.
kada je bio sovjetsko-afganistanski rat, americki agenti su dosli u pakistan i bili zacudjeni da u pakistanskom predsjednistvu serviraju whiskey.
kada ih je agent upitao pa zar nije alkohol zabranjen muslimanima, oni im odgovorise da u koranu pise "ne pijte vino".
nije bilo rijeci o whiskeju

Magarece_godine wrote:Evo ja sam laik (doduse srednje obrazvoanje mi je ekonomija), citao sam dva puta vase postove i mislim da ste obojica upravu. Pisete istu stvar, drugacijom formulacijom..narodski receno: kod obojice se pare kote

s obzirom na to da si ti sam priznao da si laik, tvoja izjava da smo obojica u pravu ne drzi vodu. ja cu sad pokusati da objasnim svima vama na koji nacin funkcionira multiplikacija depozita, pa ko hoce da skonta nek skonta, ko nece nek ide da investira, savjetuje ili bude suvlasnik u vise kompanija.

dakle, svi znamo da centralna banka odredjuje stopu obavezne rezerve koju komercijalna banka mora drzati na svom racunu kod CB. na primjer, u oktobru 2008. je CB BiH smanjila stopu obavezne rezerve sa 18% na 14% upravo kao antirecesijsku mjeru. ovim potezom povecan je nivo likvidnih sredstava u opticaju za cca. 700 miliona KM.

osim stope obavezne rezerve, postoji i stopa rezerve likvidnosti, koja takodjer utice na multiplikaciju depozita, ali cemo je iz prakticnih razloga iz sljedeceg primjera izbaciti (u sustini ona je, u ovom kontekstu, isto sto i stopa obavezne rezerve)

no vratimo se na suštinu problema - međubankarsko kratkoročno pozajmljivanje likvidnih sredstava.

evo jedne jednostavne tabele koju sam napravio:



dakle, banke su oznacene sa slovima A, B, C, D... itd. Pretpostavimo da je stopa obavezne rezerve 20%.

Banka "A" uzima kredit od centralne banke u iznosu 100 novcanih jedinica. (prvi red) nakon sto uzme kredit ona ga kod sebe knjizi kao depozit u iznosu 100 novcanih jedinica. Nakon toga je obavezna deponirati 20% od tog iznosa kao obaveznu rezervu, te joj ostaje 80 novcanih jedinica koje moze koristiti za daljnje davanje kredita.

Banka "A" sada raspolaze sa 80 novcanih jedinica koje moze davati u vidu kredita. Ovdje sada banka "A" daje kredit banci "B" (drugi red) u iznosu 80 novcanih jedinica. Banka "B" ostavlja 20% obavezne rezerve na racunu CB i sada raspolaze sa 64 novcane jedinice koje moze dalje proslijediti u vidu kredita.

Banka "B" daje 64 novcane jedinice kredita banci "C" koja od te 64 novcane jedinice ostavlja kao obaveznu rezervu 20% i sada raspolaze sa 51,2 novcane jedinice raspolozive za daljnje kreditiranje....

nadam se da ste uhvatili ritam. ovo se desava eksponencijalno sve dok se obaveznom rezervom ne iscrpe sva sredstva.

iz ovoga se moze izracunati kreditni multiplikator koji u slucaju ove tabele iznosi 3,95.

dakle, inicijalni kredit od 100 novcanih jedinica stvorio je kreditni potencijal u bankarskom sistemu u ukupnom iznosu 395,2 novcanih jedinica.

ovaj fenomen rezultat je cinjenice da banka ne mora fizicki imati novac u posjedu, da bi odobrila kredit. vi zapravo dobijete kredit, za koji sredstva ustvari ne postoje.

banka zaracunava kamatu na ove kredite, naravno, ali ta kamata se zasebno knjizi kao prihod banke i ista nema veze sa multiplikacijom depozita.

Jedini uslov za ostvarivanje multiplikacije jest da banke u datom trenutku raspolažu većim depozitima u pasivi od kreditiranja angažovanih kratkoročnih obveza u aktivi. Granica kreditne multiplikacije određena je depozitnim potencijalima banaka, te stopom rezerve likvidnosti i stopom obvezne rezerve, a ovisi i o stepenu bezgotovinskih plaćanja.

Ovaj proces multiplikacije, odnosno stvaranja "fiktivnih sredstava" prestaje, ako iz bilo kojeg razloga dođe do povlačenja primarnih depozita od strane deponenata i njihova pretvaranja u gotovinu te započinje obrnuti proces, tj. proces negativnog prirasta.

ko je htio citati s razumijevanjem, mogao je vrlo jednostavno shvatiti.

dakle da rezimiram: kada bi sve banke od danas pocele davati beskamatne kredite, proces multiplikacije depozita ne bi prestao, sto je vrlo ocigledno ako procitate ovo gore sto je napisano

veliki pozdrav za @xyz101 i zelim mu puno uspjeha u investiranju/savjetovanju/suvlasnistvu

Gospodo, nekreditni novac nije beskamatni kredit, kao u Islamu. Nekreditni novac ulazi u optcaj kao poklon. On ima trošak koji je jednak nuli. Kreditni novac ulazi u opticaj kao dug i on predstavlja trošak koji se dodaje na realne troškove. Nekreditni novac daje se umesto nekih poreza, pa i te poreze treba izbaciti iz troškova. Dakle, cene i troškovi koji se formiraju u sistemu u kojem se novac daje kao dug, odnosno trošak, veći su od realnih cena i troškova. Situaciju pogoršava činjenica da se u opticaj ne ubacuje novac iz koga bi se plaćala kamata. Sistem kreditnog novca je postavljen tako da se svi krediti ne mogu vratiti sa kamatom, nego se uzmaju novi, još veći krediti, da bi se mogli vratiti stari, i tako u beskraj, što stvara inflaciju. U sistemu nekreditnog novca nema inflacije. Nekreditni novac je novododati novac. Ako neko uštedi nešto od tog novca, on to može da pozajmi. I ko štedi, dobija kamatu, kao nagradu za to što se odrekao svoje potrošnje, i ko uzme kredit, odnosno zajam, plaća kamatu, iz zarade koju je ostvario, trošeći pozajmljeni novac. Ali ti krediti i te kamate ne menjaju količinu novca u opticaju, Količinu novca u opticaju povećava samo novododati novac, koji se daje kao poklon. Ako je k = 5%, dodajemo 5% novca, pa ako nema inflacije znači da smo pogodili koliko je novca potrebno. Ako vidimo da treba još 1-2% novca, mi ćemo dodati još, ako su cene porasle za 1-2% mi ćemo povući 1-2% novca iz opticaja. Novac se povlači iz opticaja u vidu poreza, koji se ne troše (kao budžetski suficit).
Ako je danas obavezna rezerva 20%, to znači da se 20% kredita daje kao novac sa pokrićem, a 80% novca se daje kao novac bez pokrića. I sve kamate su bez pokrića. To znači da se daje mnogo viče novca nego što je realno potrebno.
Ova kriza je počela tako što je u SAD povučeno 18% novca iz opticaja. Sada se u opticaj ubacuju mnogo veće količine novca kao novi krediti, da bi se kriza rešila, i svi ti krediti neće biti dovoljni, pa će trebati još kredita. Umesto što je novac povlačen iz opticaja, da je par procenata novca ubačeno u opticaj kao poklon, krize ne bi ni bilo.

stojan nenadovic wrote: Ova kriza je počela tako što je u SAD povučeno 18% novca iz opticaja. Sada se u opticaj ubacuju mnogo veće količine novca kao novi krediti, da bi se kriza rešila, i svi ti krediti neće biti dovoljni, pa će trebati još kredita. Umesto što je novac povlačen iz opticaja, da je par procenata novca ubačeno u opticaj kao poklon, krize ne bi ni bilo.

ne slazem se s tim.
kriza nije pocela US federalnim povlacenjem novca.
sto ti zoves " povlacenjem novca" americka vlada jednostavnije regulise sa dizanjem ili smanjenjem kamata na dugove koje daje bankama (u kojima night watchman radi )
kada jedna drzava "povuce novac" (tj, digne kamatu na dug) ona pokusava da smanji inflaciju.
jeste to bio jedan od razloga za krizu ali nije primarni razlog.

stat cu ovdje , jer je americka kriza najvise prouzrokovana spekulacijama derivata za nekretninu a to da objasnim trebalo bi mi sat vremena (kojeg sad nemam)

ps. nightwatchman,,
svaka budala moze razumiti o cemu ti pricas.
ali ti uvijek zaboravljas nekoliko osnovnih koeficijenata u svojim predavanjima.
naime, nijedna banka nece dati dug drugoj banci bez kamata.
pobogu covjece, ni drzava ne daje pare bankama bez kamata.
tvoj multiplikator ima jos nekoliko osnovnih nedostataka, kao na primjer kad kazes ako jedna banka dobije 100 novcanih jedinica onda 80 jedinica dadne kredita drugoj banci,,
to je ok,, ali si zaboravio spomenutu da banke onda racuna chitav kredit kao dio svoje novcane investicije.
tako od 80 novcanih jedinica lako dobijes 150 jedinica, koje onda dalje dajes kao kredite, itd,itd/
od 150 novcanih jedinica dobijes 250 jedinica,,, i u veoma kratkom roku banke mogu okrenuti nekoliko miliona novcanih jedinica .... da dalje ne duljim,, g. nenad stojanovic ne prica uopste o tome.

poz'

Gospodine xyz101, postojanje kriza nije nikakva prirodna zakonitost. U sistemu nekreditnog novca, nemoguća je pojava kriza. U sistemu kreditnog novca, krize se pojavljuju kada nema dovoljno novca u opticaju. Velika svetska kriza iz 1929. godine pojavila se zato što je u opticaju nedostajalo 30% ncovca. Ovog puta je počelo sa nedostatkom 18% novca. To ne sme da se dešava. Novac mora samo da se postepeno povećava u opticaju. Ako se tako radi nema inflacije. Novac u opticaju postaje realan novac. Nivo cena je stabilan. Vrednost novcu je uvek ista. Banke mogu da taj novac primaju na štednju i da iz te štednje daju kredite. Kolke su kamate, to je privatan dogovor banke i njenih klijenata. To se nikoga ne tiče, jer ne utiče na količinu novca u opticaju. Bankarski posao postaje najdosadniji i najbezvredniji posao na svetu. Ako banke imaju pravo da prave novi novac multiplikacijom depozita, one postaju gospodari sveta. One povlače novac iz opticaja i prave krize. One ubacuju novac u opticaj i prave inflaciju. Biagio Bossone, koji je bio izvršni direktor Svetske banke i MMF-a, i određen za vođu radne grupe koja je pripremala odluke za Samit G-20, 8. marta 2009. godine je napisao: "Mi predlažemo sistem nekreditnog novca, da se stvaranje novca odvoji od pozajmljivanja". Novac ima pravo da stvara samo najviša vlast u jednoj zemlji, a novac može da pozajmljuje bilo ko, i to državu uopšte ne treba da interesuje. Bosoneov članak, u kojem je predlagao nekreditni novac, uklonjen je sa sajta Samita, i nema ga u Arhivu sajta i nije bio na Dnevnom redu Samita. Tako su vladari svetom putem kredita, produžili svoju vlast. Nadam se privremeno, jer u SAD kongresmen Dennis Kucinich, najavljuje kandidaturu za Predsednika, a zastupa nekreditni novac (pogledajte http://monetary.org).