Poštovani za statistiku raspoloženi kolege,
Kako se može vidjeti iz ovog foruma, opet (!) se iz metropole nepoznati i ne baš osobito stručni pojedinci (ali zato jako marljivi) anonimno nabacuju na određene ciljane osobe. To je jako lijepo, nema što. No, time je svijet zacijelo bogatiji. I na našu sreću otvaraju nam svoja ne baš mala spoznajna prostranstva za koja nismo ni znali da postoje. No kako, Bogu hvala, forum omogućava dvosmjernu (ili višesmjernu, čak !) komunikaciju, nije loše malo pogledati i odgovor na tu pisaniju.
Dakle, kako bi se studentima nematematičkih studija približila ne baš malena količina informacija iz područja koje se obično artikulira kao Kvantitativne metode (a o čemu postoje publikacije) valja nam uzeti malo truda i prošetati vrletima knjižnica (znate, takve građevine postoje). Pa se, a poglavito u nekima, može pronaći i ponešto vezano uz statistiku, statističke metode i statističko zaključivanje. Kad razložno otklonimo elementarna i neophodna saznanja poput algebre (grupe, grupoidi, prsteni, moduli, polja, ..., automorfizmi, jednadžbe raznih stupnjeva,...), zatim poput diferencijalnih jednadžbi, preslikavanja iz prostora u prostor, kombinatorike, euklidskih, afinih i drugih prostora, Fourierovih, Dirichletovih, Gibbsovih, Taylorovih i sličnih spoznaja, svih mogućih funkcija, rotacija i teorema, matematičkih analiza i sl., matematičke logike, sudova, interpolacija, formi, dedukcija i sl., kongruencija, Dirichleta, Reimmana, Eulera, Lagrandea, Fibonaccija, Liouvillea, Hamiltona, Halla, ..., i tko znade koga sve još, ostaje nam elementarna identifikacija podataka u svrhu razumijevanja nekih pojava. Kvantitativne metode inače, kao što vjerojatno znadete služe upravo za to i uključuju: a) statistiku, b) multivarijantne metode, c) teoriju mjerenja i d) primjenu svega toga na računalima.
Jedna od tih pojava koje nas mogu zanimati je svakako npr. rezultat na nekom ispitu. To je, je li, jedna pojava. E, dakle, ta pojava, strogo formulativno gledano, poprima neke vrijednosti a očituje se u vidu nekakvog (moguće i numeričkog) iskaza kojim se određena vrijednost na određenoj mjernoj skali pridružuje jednoznačno određenom objektu nakon konvencionalno uređenih konzistentnih pravila takvog pridruživanja. I dakako, ta pojava ne mora biti jednaka u dvije različite zemljopisne sredine. Pa se normalan čovjek, prirodno je li, npr. zapita postoji li unutar jedne takve pojave nekakva razlika generirana iz nekih razloga u dvije različite sredine. Međutim, kako bi mogao znati postoji li takva razlika, mora je statistički ocijeniti, tj. dobiti na neki način numeričku vrijednost razlike te pojave u dvije različite sredine. I potom, dakako je li, tu vrijednost nekako testirati.
I to je sve za taj ne baš osobito složeni problem. Zainteresiranima i onima koji nešto teže „izlaze na kraj“ s ovakvim laganim matematičko-statističkim problemima, harno stojim na dispoziciji, a ukoliko se radi o ponešto ozbiljnijim zadaćama možemo se dogovoriti i za pristup znatno ozbiljniji od ovako nemuštih nastupa i pokrivenih pod okriljem anonimnosti po forumima.
Imenom i prezimenom: Asst.Prof.Dobromir Bonacin, PhD (
http://www.dbonacin.com)
