Da napise nesto neko koje cijeli sistem prosao na tezi nacin, bez pomoci bilo koga, upadajuci i dizuci se u hodu
Znaci dosao sam u SAD 2001 poslije zavrsene jedne i pol godine srednje tehnicke skole. Mada sam bio u gradu krcatom basancima nisam mogao nikog da "privolim" da mi pomogne oko cijelog navikavanja na novi skolski sistem a ni skolski savjetnici nisu bili na nivou sto cu objasniti u nastavku.
Nakon dolaska u SAD strpali su me u skolu koja je bila susta suprotnost svim skolama iz Holivudskih filmova (polazeci od toga da smo svi mislili da je Amerika Holivud:)) i vratili me ponovo u prvi (9ti po njihovom) srednje. Znaci, metalni detektori na ulaznim vratima, skolski policajci na svakom cosku, upis i ispis iz liste prilikom svakog izlaska iz ucionice u toku casa itd. Srednja skola koju sam pohadjao nije imala smjerove kao nase skole vec se jednostavno vodi kao generalno obrazovanje. Neke skole iMAJU opcije da ucenici odmah izaberu svoje zanimanje i da uzimaju casove prema tom planu (npr. medicinski tehnicar i slicno) ali vecina ne.
Nakon provedene dvije godine tokom kojih je moja savjetnica (svaki ucenik ima svog savjetnika npr. 1 savjetnik za prezimena A-C itd) tvrdila da su moji skolski dokumenti u glavnom ESL (Engleski kao drugi jezik) uredu doslo mi je 5 do 12 i pokupio sam se i otisao sam u taj ured i napao ih, nakon cega su sutradan ekspresno donijeli svu moju dokumentaciju i priznali mi cirka 12 kredita (predmeta). No ja sam u medjuvremenu uzimao i nocne skole i ljetne skole kako bih sto prije zarstio to jer sam se bojao da mi ne priznaju skolu pa da srednju zavrsim 3 godine iza moje generacije, tako da sam uzimao sve duple casove iz fizike, matematike, hemije, itd. Na kraju, 2003 u ljeto zavrsavam skolu sa do dana danasnjeg rekordnih 32 kredita (casa) u skoli koja zahtijeva 21kredit za diplomu.
Posto je vec bilo kasno ljeto, ja nisam uradio niti jedan od americkih testova standarizacije i znanja (SAT, ACT itd.) odlucio sam da se upisem na lokalni dvogodisnji koledz iako sam diplomirao zajedno sa Vedadom Ibisevicem i jos jednom bosankom kao ucenici generacije sa prosjekom ocjena 4.0 (najvecim prosjekom). Nisam uspio da apliciram niti dobijem bilo kakvu pomoc, niti stipendiju (jer je bilo kasno). Tako da sam sve sam finasirao konobarisuci u starackom domu. 2006 godine dobijam AA diplomu (associate degree), nakon cega se prebacujem na univerzitet gdje opet finansiram sam sebe i diplomiram 2009 godine. AA diploma je nesto poput vise skole. Znaci nisi potpuno kvalifikovan ali ukoliko nema niko bolji mozes i ti da prodjes. Ta diploma dodje vise kao neki "trening" nego siguran put do dobrog posla. Ono sto je sigurno jeste da MNOGOOOO ustedis ukoliko ides prvo 2 godine kroz dvogodisnji koledz pa se onda prebacis na univerzitet nego da odmah sve 4 godine odradish na univerzitetu.
Danas sam tu gdje jesam i dijeli me jos godina dana od magistarske diplome.
Ovdje mozes raditi i kao prodavac u prodavnici, na gradjevini, kao vozac i gro drugih poslova bez diplome mada vecina trazi bar srednju skolu.
U danasnjoj ekonomiji srednja skola gotovo da nije dovoljna niti za gore navedeno jer je konkurencija toliko jaka a poslova malo da i visoko obrazovani idu raditi za male pare.
Nekoliko kurioziteta:
Jedan od razloga napustanja Bosne je bio sto nisam mogao da upisem skolu koju sam htio iako sam polozio prijemni ispit nisam primljen a moja poznanica koja je pala na prijemnom je primljena.
U gradu u kojem zivim je bilo nasih kojim je i put u prodavnicu bio tezak, pa sam na upite o prodavnici (kada sam tek dosao), iako sam zivio manje od 300 metara od nje dobijao odogovore da je to TOLIKO daleko da se autom mora ici i da nije preporuciljivo da sam idem (ovo je samo primjer pomoci kakvu sam mogao ocekivati i kakvu sam dobijao).
U dvije godine koledza sam uspio da dodjem do mjesta predjsednika studentske vlade i da budem nagradjivan na drzavnom i federalnom nivou da bi na kraju bio proglasen najuspjesnim predsjednikom studentske vlade u historiji koledza.
ALI me je uz sve to pratila k....a sreca da sam uvijek kasnio 1 sec. kako bi mi situacija bila olaksana.