Vjerovatno ti treba krivicni zakon federacije. Proguglaj. A pravnika nema.
Krađa (čl.273) Prema zakonskoj definiciji, krađa je oduzimanje tuđe pokretne stvari u namjeri da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist. Dakle, radnja izvršenja sastoji se u oduzimanju stvari. U teoriji je sporno pitanje kad se smatra da je stvar oduzeta, što je značajno za razgraničenje svršenog djela od pokušaja. Najzastupljenija je teorija aprehenzije, po kojoj se pod oduzimanjem podrazumijeva učiniočevo prekidanje tuđeg i zasnivanje vlastitog posjeda na stvari. Pod posjedom se podrazumijeva mogućnost faktičkog raspolaganja sa stvari. Dakle, za postojanje krađe dovoljno je da se stvar oduzima od lica koje njome faktički raspolaže, odnosno nije neophodno oduzimanje stvari od njenog vlasnika. Napuštene (izgubljene) stvari ne mogu biti predmetom krađe, jer se ne nalaze u posjedu nekog lica.
Objekat radnje krađe je tuđa pokretna stvar. Stvar je dio materije koji zauzima određeni prostor u vanjskom svijetu, bez obzira da li je to neko čvrsto, tečno ili gasovito tijelo. Krivičnopravni pojam stvari proširen je i na svaku proizvedenu ili skupljenu energiju za davanje svjetlosti, toplote i kretanja. Predmet krađe može biti samo pokretna stvar.
Za postojanje krađe potrebno je postojanje namjere da se oduzimanjem stekne protivpravna imovinska korist za sebe ili drugoga. Krađa se može izvršiti samo sa umišljajem, koji obuhvata svijest učinioca da je stvar tuđa i da se uzima iz tuđeg posjeda. Propisana je kazna zatvora do 3 godine, s tim što je predviđeno kažnjavanje i za pokušaj.
Zakon predviđa mogućnost oslobađanja od kazne učinioca koji oštećenom vrati ukradenu stvar prije nego što je saznao za pokretanje krivičnog postupka (čl.284).
Teška krađa (čl.274) je kvalificirani oblik krađe: prema mjestu i načinu izvršenja, prema opasnosti lica koja su izvršila krađu, prema okolnostima pod kojima je izvršena krađa i prema vrijednosti ukradene stvari.
Prema mjestu izvršenja, krađa je teška ako je izvršena iz zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara ili drugih zatvorenih prostora i to obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem većih prepreka. Zakon ne određuje sva mjesta iz kojih se može izvršiti teška krađa. Obijanje je nasilno uklanjanje prepreka za otvaranje zatvorenog prostora (razbijanje brave, katanca i sl). Pod pojmom provaljivanje se uglavnom podrazumijevaju slučajevi nasilnog ulaska u zatvoreni prostor na način koji nije uobičajen i kroz otvore koji ne služe za ulaženje (npr. kroz prozor, preskakanje većih ograda i sl).
Prema načinu izvršenja krađa je teška ako je izvršena na naročito opasan ili drzak način. Krađa je izvršena na naročito opasan način ako je usljed načina izvršenja moglo doći do uzrokovanja opasnosti za život ili imovinu lica kojem se stvar oduzima ili nekog drugog lica. Krađa je izvršena na naročito drzak način ako je po objektivnoj ocjeni u određenim prilikama potrebna posebna bezobzirnost da bi se izvršila krađa.
Prema opasnosti lica koja su izvršila krađu KZ FBiH poznaje 2 oblika ove krađe: ako je krađu izvršilo više lica koja su se udružila za vršenje krađa; i ako je krađu izvršilo lice koje je sa sobom imalo neko oružje ili opasno oruđe u svrhu napada ili odbrane. Udruživanje, odnosno dogovor treba biti usmjeren na vršenje više krađa, a ne samo jedne, ali udruživanje ne mora imati karakter neke stalne organizacije. Ovo su najteži oblici, za koje je predviđena kazna zatvora 1-8 godina. Kazna za ostale oblike teške krađe je 6 mjeseci do 5 godina zatvora.
Prema okolnostima pod kojima je izvršena krađa, krađa je teška ako je izvršena iskorištavanjem stanja nastalog požarom, poplavom, zemljotresom ili drugom nesrećom.
Prema vrijednosti ukradene stvari teška krađa postoji ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a učinilac je postupao sa ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti. Pritom “velika vrijednost” nije fiksirana u Zakonu.
Teška krađa postoji još u 2 slučaja:
1. ako ukradena stvar služi u vjerske svrhe ili je ukradena iz vjerske zgrade ili druge zgrade koja služi za vjerske obrede;
2. ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od posebnog naučnog, historijskog, umjetničkog ili tehničkog značenja, ili se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili je izložena za javnost.
Razbojnička krađa (čl.275) je krađa kod koje je učinilac zatečen na djelu krađe, pa u namjeri da zadrži ukradenu stvar, upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na život ili tijelo. Dakle, razbojnička krađa je složeno krivično djelo. Sastoji se od krađe i prinude, pri čemu je prinuda sredstvo za zadržavanje ukradene stvari. Prijetnja kod razbojničke krađe mora biti opasna i neposredna, tj. mora se odnositi na napad na život i tijelo. Propisana kazna je zatvor 1-10 godina.
Teži oblik razbojničke krađe (čl.277 st.1) postoji ako je učinilac sa umišljajem prilikom izvršenja djela nanio nekoj osobi tešku tjelesnu povredu, ako je djelo učinjeno u sastavu skupine, ili ako je pri izvršenju upotrijebljeno neko oružje ili opasno oruđe. Propisana je kazna zatvora najmanje 5 godina.
Najteži oblik razbojničke krađe (čl.277 st.2) postoji ako je pri izvršenju neka osoba s umišljajem lišena života. Propisana je kazna zatvora od najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor.
Razbojništvo (čl.276) je krađa izvršena upotrebom sile protiv nekog lica, ili prijetnjom istovremenim (neposrednim) napadom na život ili tijelo. Kao i razbojnička krađa, razbojništvo je također složeno krivično djelo koje se sastoji od prinude i krađe. Pritom prinuda mora biti upotrijebljena prije nego što je krađa izvršena, odnosno prinuda je sredstvo za izvršenje krađe, za razliku od razbojničke krađe, gdje je prinuda sredstvo za zadržavanje ukradene stvari.
Kvalificirani slučajevi razbojništva isti su kao i kod razbojničke krađe.
Utaja (čl.278) je prisvajanje tuđe pokretne stvari koja je učiniocu povjerena, koju je našao ili do koje je slučajno došao, a u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist. Dakle, dok je krađa oduzimanje tuđe pokretne stvari, utaja je prisvajanje. Iz definicije proizilazi da postoje 3 oblika utaje: utaja povjerene stvari, utaja pronađene stvari i utaja stvari do koje je učinilac slučajno došao. Utaja povjerene stvari podrazumijeva da je se stvar u trenutku prisvajanja nalazila u posjedu učinioca. Kod utaje pronađene stvari potrebne su 2 radnje: uzimanje (ali ne oduzimanje) stvari i njeno prisvajanje. Djelo utaje ostvaruje se prisvajanjem, a ne samo uzimanjem stvari.
Teži oblik utaje postoji ako je učinilac staratelj, tj osoba ovlaštena da se stara o imovini i imovinskim pravima maloljetnika ili osobe lišene poslovne sposobnosti. Teža kazna predviđena je i ako vrijednost utajenih stvari prelazi 30.000 KM.
Zakon predviđa mogućnost oslobađanja od kazne učinioca koji oštećenom vrati prisvojenu stvar prije nego što je saznao za pokretanje krivičnog postupka (čl.284).
Oduzimanje tuđe pokretne stvari (čl.279) sastoji se u protivpravnom oduzimanju ili prisvajanju tuđe pokretne stvari, ali (za razliku od krađe i utaje) bez namjere pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Oduzimanje stvari vrši se iz posjeda drugog lica, a prisvajanje ako se stvar nalazi u posjedu učinioca. Stvar mora biti pokretna, ali ne mora imati imovinsku vrijednost jer se djelo ne vrši u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, koja je bitno obilježje djela krađe i utaje. Prema tome, pobude kod ovog KD nisu imovinskog karaktera, već učinilac postupa iz nekih drugih pobuda (npr. oduzimanje porodične fotografije, nekog pisma, predmeta koji bi mogli kompromitirajuće djelovati itd).
Istim članom KZ obuhvaćeno je i djelo oduzimanja vozila na motorni pogon. Ovo djelo je donekle slično krađi, ali se tuđe vozilo kao pokretna stvar oduzima samo s namjerom da se upotrijebi za vožnju, a ne sa namjerom da se prisvoji, jer bi to predstavljalo krađu. Predmet izvršenja djela može biti samo vozilo koje pokreće motor (automobil, motocikl, motorni čamac i sl).
Zakon predviđa mogućnost oslobađanja od kazne učinioca koji oštećenom vrati oduzetu stvar prije nego što je saznao za pokretanje krivičnog postupka (čl.284).
Sitno djelo krađe, utaje ili prevare (čl.283) postoji ako vrijednost ukradenih ili utajenih stvari, ili šteta nanesena prevarom ne prelazi iznos od 500 KM, a učinilac je išao za tim da pribavi stvar, odnosno pričini štetu takve vrijednosti. To znači da ne postoji sitno djelo ako je učinilac namjeravao pribaviti viši iznos imovinske koristi, ali u tome nije uspio.
Ako učinilac vrati ukradenu ili prisvojenu stvar, odnosno nadoknadi štetu učinjenu prevarom prije nego što je saznao za pokretanje krivičnog postupka, Zakon predviđa mogućnost njegovog oslobađanja od kazne (čl.284).
