#1 DR. SENTURK: SARAJEVO JE PRODUKT VISOKE KULTURE MUSLIMANA
Posted: 31/10/2004 11:29
Povodom obilježavanja 81. godišnjice osnivanja Republike Turske, u Turskom kulturnom centru u Sarajevu danas održano predavanje "Gazi Husref-beg u osmanskim izvorima".
O Gazi Husref-begu i njegovom djelovanju u Bosni te o njegovom radu i životu, govorio je doc. dr Hudai Senturk sa Odsjeka za historiju Univerziteta Sakarya.
- Grad Sarajevo je osnovan u periodu od 1521. do 1541. godine, zahvaljujući Gazi Husref-begu, koji je tada bio valija u Bosni, kazao je Senturk, dodavši kako je Sarajevo ustvari osnovao Isa-beg, ali da je Gazi Husref-beg puno zaslužniji za njegovo osnivanje.
Gazi Husref-beg je pretpostavljao, kazao je Senturk, da će u budućnosti Sarajevo postati kulturni i privredni centar i želio je da se to i ostvari.
- Husref-beg je u Sarajevu napravio osim predivne džamije i medresu, zatim biblioteku, hamam, dva hana, te jednu veliku čaršiju, kazao je Senturk dodavši kako je u gradu Sarajevu 1530. godine svo stanovništvo bilo muslimansko. Istakao je kako su se krajem stoljeća u gradu nalazile 93 muslimanske mahale i dvije hrišćanske.
U gradu je u to doba postojalo šest mostova, šest hamama, tri čaršije, pet medresa, više od 90 škola, više od 100 džamija te veliki broj biblioteka, naveo je Senturk dodavši kako je Sarajevo produkt jedne visoke kulture muslimana.
Gazi Husref-beg bio je sin Ferhat-bega, koji je bio oženjen kćerkom Sultana Bajazita II, Sultanijom Seldžuk. U jednom biografskom zapisu koji nosi naziv Sicill-i Osmani, nalazi se da je on bio sin Nasuh-bega, međutim ovaj podatak se ne nalazi ni u jednom drugom izvoru, kazao je Senturk.
Gazi Husref-beg je rođen 1480. godine odnosno 885. godine po Hidžri, u Serezu gdje je njegov otac bio valija. Bio je na položaju bosanskog valije kada je umro 18. juna 1541. godine (23. sefera 948. godine po Hidžri) u Sarajevu. Sahranjen je u turbetu ispred džamije koja nosi njegovo ime.
Kada je imao samo pet godina njegov otac je poginuo kao šehid u ratu protiv Mameluka. Za vrijeme Bajazita II umire i njegova majka koja je sahranjena u Istambulu u blizini Bajazitove džamije.
O prvim godinama života te o obrazovanja Gazi Husref bega, nema puno podataka, kazao je Senturk i dodao kako se može pretpostaviti da je on kao i drugi plemići završio jedno posebno obrazovanje.
Nakon smrti njegovog oca naslijedio je jedno imanje u Serezu, a zajedno sa majkom se preselio u Istambul gdje su nastavili da žive. Gazi Husref-beg nije imao svoje djece. Ali u djelu Sicill-i Osmani se navodi da je on imao jednog sina po imenu Mahmud. Pisac je vjerovatno govorio o Gazi Husref-begovom muteveliji i nadzorniku, kazao je Senturk.
Doc. dr Hudai Senturk je govorio i o periodu osmanske vladavine te o islamu u BiH, kazavši kako je njegovo prihvatanje bio dug proces što se vidi iz teftera koji su načinjeni prilikom skupljanja poreza u tom periodu.
- U 17. stoljeću već je broj muslimana rastao toliko da je prevazišao broj hrišćana. Islam u Bosni se nije širio pod pritiskom države, nego su ga prihvatali oni koji su to željeli, kazao je Senturk.
U izložbenim prostorima Turskog kulturnog centra danas je otvorena i izložba turskih tradicionalnih ručnih radova. Svojim radovima su se predstavili studenti Fakulteta lijepih umjetnosti-Odsjek za tradicionalne ručne radove u Sakaryi.
Izložbu čine više vrsta turske tradicionalne dekorativne umjetnosti: tezhip (umjetnost ukrašavanja rukopisa), minijatura, ćilim, dezenirane tkanine kao i razne vrste rukom bojenih keramičkih predmeta.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do 30. novembra, od utorka do petka od 10 do 18 sati, a subotom od 10 do 17 sati.
http://www.fena.ba/rubrika.html?fena_id ... rubrika=KT
O Gazi Husref-begu i njegovom djelovanju u Bosni te o njegovom radu i životu, govorio je doc. dr Hudai Senturk sa Odsjeka za historiju Univerziteta Sakarya.
- Grad Sarajevo je osnovan u periodu od 1521. do 1541. godine, zahvaljujući Gazi Husref-begu, koji je tada bio valija u Bosni, kazao je Senturk, dodavši kako je Sarajevo ustvari osnovao Isa-beg, ali da je Gazi Husref-beg puno zaslužniji za njegovo osnivanje.
Gazi Husref-beg je pretpostavljao, kazao je Senturk, da će u budućnosti Sarajevo postati kulturni i privredni centar i želio je da se to i ostvari.
- Husref-beg je u Sarajevu napravio osim predivne džamije i medresu, zatim biblioteku, hamam, dva hana, te jednu veliku čaršiju, kazao je Senturk dodavši kako je u gradu Sarajevu 1530. godine svo stanovništvo bilo muslimansko. Istakao je kako su se krajem stoljeća u gradu nalazile 93 muslimanske mahale i dvije hrišćanske.
U gradu je u to doba postojalo šest mostova, šest hamama, tri čaršije, pet medresa, više od 90 škola, više od 100 džamija te veliki broj biblioteka, naveo je Senturk dodavši kako je Sarajevo produkt jedne visoke kulture muslimana.
Gazi Husref-beg bio je sin Ferhat-bega, koji je bio oženjen kćerkom Sultana Bajazita II, Sultanijom Seldžuk. U jednom biografskom zapisu koji nosi naziv Sicill-i Osmani, nalazi se da je on bio sin Nasuh-bega, međutim ovaj podatak se ne nalazi ni u jednom drugom izvoru, kazao je Senturk.
Gazi Husref-beg je rođen 1480. godine odnosno 885. godine po Hidžri, u Serezu gdje je njegov otac bio valija. Bio je na položaju bosanskog valije kada je umro 18. juna 1541. godine (23. sefera 948. godine po Hidžri) u Sarajevu. Sahranjen je u turbetu ispred džamije koja nosi njegovo ime.
Kada je imao samo pet godina njegov otac je poginuo kao šehid u ratu protiv Mameluka. Za vrijeme Bajazita II umire i njegova majka koja je sahranjena u Istambulu u blizini Bajazitove džamije.
O prvim godinama života te o obrazovanja Gazi Husref bega, nema puno podataka, kazao je Senturk i dodao kako se može pretpostaviti da je on kao i drugi plemići završio jedno posebno obrazovanje.
Nakon smrti njegovog oca naslijedio je jedno imanje u Serezu, a zajedno sa majkom se preselio u Istambul gdje su nastavili da žive. Gazi Husref-beg nije imao svoje djece. Ali u djelu Sicill-i Osmani se navodi da je on imao jednog sina po imenu Mahmud. Pisac je vjerovatno govorio o Gazi Husref-begovom muteveliji i nadzorniku, kazao je Senturk.
Doc. dr Hudai Senturk je govorio i o periodu osmanske vladavine te o islamu u BiH, kazavši kako je njegovo prihvatanje bio dug proces što se vidi iz teftera koji su načinjeni prilikom skupljanja poreza u tom periodu.
- U 17. stoljeću već je broj muslimana rastao toliko da je prevazišao broj hrišćana. Islam u Bosni se nije širio pod pritiskom države, nego su ga prihvatali oni koji su to željeli, kazao je Senturk.
U izložbenim prostorima Turskog kulturnog centra danas je otvorena i izložba turskih tradicionalnih ručnih radova. Svojim radovima su se predstavili studenti Fakulteta lijepih umjetnosti-Odsjek za tradicionalne ručne radove u Sakaryi.
Izložbu čine više vrsta turske tradicionalne dekorativne umjetnosti: tezhip (umjetnost ukrašavanja rukopisa), minijatura, ćilim, dezenirane tkanine kao i razne vrste rukom bojenih keramičkih predmeta.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do 30. novembra, od utorka do petka od 10 do 18 sati, a subotom od 10 do 17 sati.
http://www.fena.ba/rubrika.html?fena_id ... rubrika=KT
