ETF

[studiorum_tuzlaensis]

@hrasno38
koji si ti klinac u svemu ovome i kakva je tvoja veza sa etfom? Krivi su ti svi od Emerika Bluma do Naide Mujić. Šta si? Student, Bachelor, dipl ing., propali student, doktor nauka, bolesni roditelj?

Živ bio reci nam, pa da mi, tj. nove generacije inženjera možemo umrijet u miru.

[Dosadno mii]

Obzirom na to koliko sad online kurseva ima za sve zive oblasti i to od dobrih predavaca, obrazovanje ce vrememom poprimiti skroz drugi tok.

A ETF je srozo ugled odavno.

[studiorum_tuzlaensis]

Obzirom na to koliko sad online kurseva ima za sve zive oblasti i to od dobrih predavaca, obrazovanje ce vrememom poprimiti skroz drugi tok.

A ETF je srozo ugled odavno.

Možda u svijetu copy-paste mass kodiranja u višim programskim jezicima, ali još će puno Miljacke proteći dok se smanji potražnja za dobrim inženjerima energetike i automatike. Tamo gdje se glava gubi zbog greške nisu Android aplikacije, već pravilno izvedena relejna zaštita ili sistem uzemljenja. Toga će trebati vazda, a ne uči se to na Youtube, već uz pomoć knjiga i profesora iz struke.

btw.
ETF već dvadeset godina kasni sa ukidanjem titule inženjera elektrotehnike studentima RI, a možda i TK. Izvedi bilo kojeg da ti objasni šta je nula, a šta faza, vidjećeš odgovor. Neko ko je odslušao samo Osnove elektrotehnike i Elektroniku 1 (i Električne krugove su ukinuli) nikad neće biti ing. el.

[hrasno38]

@hrasno38
koji si ti klinac u svemu ovome i kakva je tvoja veza sa etfom? Krivi su ti svi od Emerika Bluma do Naide Mujić. Šta si? Student, Bachelor, dipl ing., propali student, doktor nauka, bolesni roditelj?

Živ bio reci nam, pa da mi, tj. nove generacije inženjera možemo umrijet u miru.

Sta si ti..... inspektor??? Sta te boli ko sam i sta sam ja??? Moja veza sa ETF-om je duboka i stara puno vise godina nego sto ti imas u dupetu. I uvijek sam se borio i borit cu se protiv nedodirljivih i da se sazna prava istina. Fakulteeti su postali kao zatvorena drustva, sektte u kojima ako nesto pokusas da promjenis dozivis sijaset neugodnosti.
Emerik Blum je bio gospodin, kao i Bozo Matic, kao i Zijo pasic, kao i posebna dama i izuzetna profesorca Brana Perunicic nekada Kljujic, pa Lamija Tanovic, Dragoljub Milatovic itd itd a ovi o kojima se prica na ovoj temi nisu ni prosli pored profesora i to su samo pokusaji od prosvjetnih radnika. Ja govorim za ETF jer znam njegovu genezu jos od prije rata ali tov rijedi za vecinu fakulteta gdje ima izroda po kojima su na zalost ti fakulteti ponajvise poznati. Po cemu je uvije bio ETF poznat??? Nekada po Galicu koji predavao matematiku i bio strah i trepet a ne po ovim sjajnim ljudima, inzinjerima i profesorima...do nedavno je bio poznatt po Husetu Fatkicu a ne po Zeljku Juricu, Vedranu, Ribicu i svim onim profesorima koji zalsuzuju to daa budu. Sada se vec polako namece ko ce odnjeti laskavu titulu Dinko, Novica, Naida ili fatalna Selma!!! Opet nema nigdje price o onim sjajnim ljudima.
Sad popij mljeko i fataj se kreveta!

[hrasno38]

Ko suncokret......

[megaribi1]

Samo da vratim naslov teme

[Adna_123]

Katastrofa od faxa...

[RJ57]

ako to tako vidiš ne znam zašto ne promijeniš fakultet, u takvom slučaju ti je to najbolje

[Euridika]

Evo već drugi put čitam na temi, a imala sam želju da odgovorim i prvi put, da je obrazloženje za lošu prolaznost na ispitu pogrešna procjena potrebnog vremena za izradu ispita od strane predmetnog nastavnika. Mooolim??

Hajde da zanemarimo kako se uopće moglo desiti da se toliko pogriješi u procjeni potrebnog vremena (valjda ovi mladi profesori ne znaju još uvijek da se ispitni zadaci formiraju tako da ih predmetni nastavnik i asistent moraju moći riješiti sa 100% tačnošću u 1/3 predviđenog vremena trajanja ispita ), ali kako se moglo desiti da posljedice pogrešne procjene snose studenti???

Čak i u moje vrijeme (ono predbolonjsko) su se takve greške (ako bi se slučajno i desile) rješavale na način da se ispitni rok ponovi (doda se vanredni pismeni rok za taj predmet) ili se češće primjenjivao sistem smanjivanja kriterija za prolazak - smanjivanjem bodovnog praga za prolaz na ispitu.
Nikako, ali NIKAKO se nije smjelo desiti da profesoricinu grešku snose studenti, koji moraju čekati drugi redovni ispitni rok (od 3 ili 4, koliko ih ukupno već ima u bolonjskom sistemu obrazovanja) da bi imali šansu da ponovo polažu ispit, a da im je prva šansa propala zbog profesoricine greške.

I nemoj slučajno da se sad javi neki nadobudni forumaš s tvrdnjom da se prolaznost ne bi (bitno) povećala da je dat dodatni rok ili snižen kriterij za prolaz, jer bukvalno svaki dodatni student na spisku studenata koji su položili ispit je itekako BITAN. Osim toga, očito je da niko još uvijek ne računa na psihološku dimenziju pritiska koji se javlja kod svih polagača ispita kad im se da ispit kojeg ne mogu uraditi za predviđeno vrijeme, taman da sve znaju.
Nije džaba jedan od Mensinih testova inteligencije rad po pritiskom.

[RJ57]

stipu mensu, to je jako diskutabilno koliko je to sve mjerodavno. osim toga inteligencija je jedan pojam ali pojam koji se različito manifestuje na različitim poljima

ovo ostalo si sigurno većinom u pravu. u cijelom svijetu je loša prolaznost automatski pokazatelj da je profesor loš i uvijek se nešto radi kontra toga, samo je kod nas to način mistifikovanja sebe i svoga predmeta. bilo da su to bili galići, pašići, fatkići ili njihovi moderni pandani. međutim po meni oni nisu mjerodavni za ocjenu jednog fakulteta. ako fakultet valja 90% onda se tih 10% mora svariti, položiš nekako i idemo dalje. a ako je obrnuto fala i živio, ideš negdje drugo gdje je bolje ... osim ako ćage tj diploma nisu jedini cilj što je nažalost jako čest slučaj

[Euridika]

Druga stvar na koju sam se htjela osvrnuti, a o kojoj je bilo govora na temi jeste "loš" kvalitet studenata. Već sam ranije odgovorila jednom forumašu da mu je izjava grozna, a sad ću i obrazložiti.

Ne znam kojom logikom ijedan od profesora na ETF-u misli da može birati kvalitet studenata (posebno brucoša) koje dobija na predmetu-kursu na kojem predaje. Svi studenti su različite individue, sa različitim nivoom predznanja, različitim radnim navikama i različitim kognitivnim sposobnostima usvajanja gradiva. Da ne spominjemo lične afinitete, odnosno preference studenata prema određenim tematskim oblastima. U teoriji sistema, studenti bi bili ulaz u proces i to onaj nepoznati ulaz. Proces, odnosno predmet-kurs (s aspekta profesora) je poznata veličina, a izlaz su studenti koji uspješno polože predmet, te oni koji odustanu od polaganja kursa (tzv. nepoželjni izlaz). Izlaz iz procesa je direktna posljedica transformacije ulaza u samom procesu, ili laičkim jezikom govoreno direktna posljedica profesorovog rada na predmetu i angažmana studenta na usvajanju znanja iz predmeta. Odgovornost za transformaciju ulaza u uspješan izlaz je podijeljena na relaciji profesor-student, ali ne u omjeru 50:50, kako bi rekli profesori (ili neki od njih bi išli dotle da kažu da je omjer 30:70), već omjer mora biti najmanje 60:40. Profesor mora uložiti više truda i rada da bi postigao željeni, uspješni rezultat nego student. Profesor je taj koji gradivo koje predaje zna i razumije u cijelosti (barem bi morao, a neću sad ulaziti u priče o pojedincima koji taj uslov ne zadovoljavaju), profesor je taj koji ima na svojoj strani prednost u godinama života, rada i iskustva i bolje može procijeniti i prilagoditi način rada različitim studentima i njihovom načinu percipiranja i usvajanja gradiva, profesor je taj koji je prošao sve etape obrazovanja prije svojih studenata, pa ima znanje i iskustvo i iz pozicije studenta i iz pozicije profesora.

Stoga, odgovornost za lošu prolaznost na nekom predmetu, posebno ako je ona ponavljajuća na više rokova u jednoj generaciji ili čak i u više generacija, predmetni profesor mora prije svega tražiti u sebi, asistentima, odnosno metodici nastave koju provodi. Tek kad učini svaki napor da popravi svoj rad i dobije potvrdu toga od strane nepristrasnog, vanjskog posmatrača, tada može okriviti studente za preostatak odgovornosti za lošu prolaznost. A ne obratno, kako je sada slučaj.

[Euridika]

stipu mensu, to je jako diskutabilno koliko je to sve mjerodavno. osim toga inteligencija je jedan pojam ali pojam koji se različito manifestuje na različitim poljima

ovo ostalo si sigurno većinom u pravu. u cijelom svijetu je loša prolaznost automatski pokazatelj da je profesor loš i uvijek se nešto radi kontra toga, samo je kod nas to način mistifikovanja sebe i svoga predmeta. bilo da su to bili galići, pašići, fatkići ili njihovi moderni pandani. međutim po meni oni nisu mjerodavni za ocjenu jednog fakulteta. ako fakultet valja 90% onda se tih 10% mora svariti, položiš nekako i idemo dalje. a ako je obrnuto fala i živio, ideš negdje drugo gdje je bolje ... osim ako ćage tj diploma nisu jedini cilj što je nažalost jako čest slučaj

Mensa je bila primjer toga da se mora uvažiti rad po pritiskom kao faktor koji utiče na prolaznost na ispitu, nisam je navodila zbog inteligencije.

Naravno da uvijek ima 10% predmeta koje moraš svariti i pregurati, ali moraš moći položiti te ispite makar sa minimalnom ocjenom 6 u jednom od redovnih rokova za taj predmet. Ako te profesor ne može naučiti dovoljno da dobiješ 6 na jednom od redovnih rokova, nešto nije u redu s predmetom i/ili profesorom.

[Bušman]

Druga stvar na koju sam se htjela osvrnuti, a o kojoj je bilo govora na temi jeste "loš" kvalitet studenata. Već sam ranije odgovorila jednom forumašu da mu je izjava grozna, a sad ću i obrazložiti.

Ne znam kojom logikom ijedan od profesora na ETF-u misli da može birati kvalitet studenata (posebno brucoša) koje dobija na predmetu-kursu na kojem predaje. Svi studenti su različite individue, sa različitim nivoom predznanja, različitim radnim navikama i različitim kognitivnim sposobnostima usvajanja gradiva. Da ne spominjemo lične afinitete, odnosno preference studenata prema određenim tematskim oblastima. U teoriji sistema, studenti bi bili ulaz u proces i to onaj nepoznati ulaz. Proces, odnosno predmet-kurs (s aspekta profesora) je poznata veličina, a izlaz su studenti koji uspješno polože predmet, te oni koji odustanu od polaganja kursa (tzv. nepoželjni izlaz). Izlaz iz procesa je direktna posljedica transformacije ulaza u samom procesu, ili laičkim jezikom govoreno direktna posljedica profesorovog rada na predmetu i angažmana studenta na usvajanju znanja iz predmeta. Odgovornost za transformaciju ulaza u uspješan izlaz je podijeljena na relaciji profesor-student, ali ne u omjeru 50:50, kako bi rekli profesori (ili neki od njih bi išli dotle da kažu da je omjer 30:70), već omjer mora biti najmanje 60:40. Profesor mora uložiti više truda i rada da bi postigao željeni, uspješni rezultat nego student. Profesor je taj koji gradivo koje predaje zna i razumije u cijelosti (barem bi morao, a neću sad ulaziti u priče o pojedincima koji taj uslov ne zadovoljavaju), profesor je taj koji ima na svojoj strani prednost u godinama života, rada i iskustva i bolje može procijeniti i prilagoditi način rada različitim studentima i njihovom načinu percipiranja i usvajanja gradiva, profesor je taj koji je prošao sve etape obrazovanja prije svojih studenata, pa ima znanje i iskustvo i iz pozicije studenta i iz pozicije profesora.

Stoga, odgovornost za lošu prolaznost na nekom predmetu, posebno ako je ona ponavljajuća na više rokova u jednoj generaciji ili čak i u više generacija, predmetni profesor mora prije svega tražiti u sebi, asistentima, odnosno metodici nastave koju provodi. Tek kad učini svaki napor da popravi svoj rad i dobije potvrdu toga od strane nepristrasnog, vanjskog posmatrača, tada može okriviti studente za preostatak odgovornosti za lošu prolaznost. A ne obratno, kako je sada slučaj.

Upiranje prsta u samo jedan od razloga za nisku prolaznost na nekom predmetu na studiju je vrlo pogresno. To je vrlo losa praksa i to moze uraditi samo neko kome je interes izvuci nesto iz konteksta zarad ostvarivanja sasvim drugacijih ciljeva. Sistem obrazovanja, kao proces, je izuzetno slozen i mnogi ne razumiju u potpunosti kako on funkcionira. Pa šta mislite što ljudi i dan danas pišu doktorate na tu temu?

Medjutim, obzirom na trenutnu situaciju, matematika i fizika su obavezne. Zato i postoji taj nesretni prijemni ispit, koji nije ni eliminatoran, nego se pusta da na studij upadne ko god zeli. I to samo iz razloga da se uzmu pare od studenata, sto je u sustini vrlo sofisticiran nacin varanja - pustit cemo vas da se upisete, iako smo svjesni da to uopce nije za vas i nemate minimum znanja da uspjesno pratite gradivo. Zbog toga cete jos morati placati sebi instrukcije, nekoga da vam radi zadace, jer vi nemate dovoljno znanja da pratite nastavu. Sve ovo, mislim na mlacenje para od studenata, se dogadja iz prostog razloga sto profesori na ETF-u, uglavnom, apsolutno nista ne rade osim sto drze nastavu. Projekti koji donose pare su pojava u rangu El-nina ili Halleyeve komete. Sa druge strane, FER Zagreb (a u Beogradu je slična situacija) recimo od HEP-a dobije projekat od 2M EUR. Šta je ETF dobio od EP-a? Corak. Uostalom, sto bi i dobio kada prosjecan redovni profesor na ETF-u ima h-index 5. Lakse je uzeti pare od studenata, klikati po prezentacijama i ne raditi realno nista. Tako da je ta prica o tome da nesto profesor "ima" vrlo diskutabilna i zavisi od slucaja do slucaja. Imas najvise profesora, pogotovo starijih, koji su ok predavaci, ali koji predaju gradivo staro 30-40 godina. Zatim imas profesora koji su losi predavaci, a najmanje imas profesora koji su dobri predavaci i u koraku sa onim sto se desava u svijetu.

Drugo, nastava matematike i fizike na univerzitetima, ali i u skolama, je problem koji postoji svugdje u svijetu:




i, kao sto vidite, i drugi muku muce sa tim. Ovdje je, koliko vidim, jedini problem da li to nekome treba, konkretno da li treba RI-u. Prvo pitanje na koje treba odgovoriti je sta je to RI? Ako je smisao RI-a da nauci studente da prave web aplikacije u React-u, onda na takvom RI-u ne treba niti matematika niti fizika. Da li treba nekome ko će poslije kodirati kriptografske algoritme? Itekako.

Postoji jednostavan nacin kako se taj problem moze rijesiti. Uvesti vise studijskih linija i neka bira ko sta hoce. Sto ljude bezveze mrcvariti diferencijalnim jednacinama ako oni hoce da prave frontende.

[Mate_Miso_Kovac]

Šta će ikome uopce fakultet ako hoce da tambura po javascriptu i pravi frontende?

[doc.dr.]

Moraću se i ja uključiti. Mada je u osnovi Euridika u pravu, ima tu jedan faktor koji ne znam da li joj je poznat. Aktivno pratim situaciju u visokom obrazovanju nekih 25 godina i mogu reći sljedeće. Kvalitet inputa (tj. studenata) koji dolazi na etf bio je u par deka razlike kad sam ja bio student i kad je Euridika bila student, iako je i između nas fina razlika u godinama. Međutim, situacija se od tada do danas jako pogoršala. Današnjim studentima nedostaje sposobnost povezivanja i procesiranja informacija, odnosno samostalno donošenje zaključaka iz prezentiranih činjenica (ne računam naravno unaprijed ponuđene i servirane zaključke). Ja to vidim kao veliki problem i razgovaram sa studentima o tome. Studenti hoće da se od njih traži samo ono što im je prije toga doslovno rečeno. Veliki dio krivice za to vidim u modernim načinima pribavljanja informacija (Google itd.) koji nude samo sirove fakte i tipično je zahtijevaju nikakvo dalje procesiranje ponuđenih informacija.

[pinkman]

Šta će ikome uopce fakultet ako hoce da tambura po javascriptu i pravi frontende?

Pa ako hoces da dizajniras JS framework kao sto je Angular ili bilo koji drugi, onda bi trebalo znati nesto o algoritmima, arhitekturi software-a, itd..

[Euridika]

Upiranje prsta u samo jedan od razloga za nisku prolaznost na nekom predmetu na studiju je vrlo pogresno. To je vrlo losa praksa i to moze uraditi samo neko kome je interes izvuci nesto iz konteksta zarad ostvarivanja sasvim drugacijih ciljeva. Sistem obrazovanja, kao proces, je izuzetno slozen i mnogi ne razumiju u potpunosti kako on funkcionira. Pa šta mislite što ljudi i dan danas pišu doktorate na tu temu?

Medjutim, obzirom na trenutnu situaciju, matematika i fizika su obavezne. Zato i postoji taj nesretni prijemni ispit, koji nije ni eliminatoran, nego se pusta da na studij upadne ko god zeli. I to samo iz razloga da se uzmu pare od studenata, sto je u sustini vrlo sofisticiran nacin varanja - pustit cemo vas da se upisete, iako smo svjesni da to uopce nije za vas i nemate minimum znanja da uspjesno pratite gradivo. Zbog toga cete jos morati placati sebi instrukcije, nekoga da vam radi zadace, jer vi nemate dovoljno znanja da pratite nastavu. Sve ovo, mislim na mlacenje para od studenata, se dogadja iz prostog razloga sto profesori na ETF-u, uglavnom, apsolutno nista ne rade osim sto drze nastavu. Projekti koji donose pare su pojava u rangu El-nina ili Halleyeve komete. Sa druge strane, FER Zagreb (a u Beogradu je slična situacija) recimo od HEP-a dobije projekat od 2M EUR. Šta je ETF dobio od EP-a? Corak. Uostalom, sto bi i dobio kada prosjecan redovni profesor na ETF-u ima h-index 5. Lakse je uzeti pare od studenata, klikati po prezentacijama i ne raditi realno nista. Tako da je ta prica o tome da nesto profesor "ima" vrlo diskutabilna i zavisi od slucaja do slucaja. Imas najvise profesora, pogotovo starijih, koji su ok predavaci, ali koji predaju gradivo staro 30-40 godina. Zatim imas profesora koji su losi predavaci, a najmanje imas profesora koji su dobri predavaci i u koraku sa onim sto se desava u svijetu.

Drugo, nastava matematike i fizike na univerzitetima, ali i u skolama, je problem koji postoji svugdje u svijetu:




i, kao sto vidite, i drugi muku muce sa tim. Ovdje je, koliko vidim, jedini problem da li to nekome treba, konkretno da li treba RI-u. Prvo pitanje na koje treba odgovoriti je sta je to RI? Ako je smisao RI-a da nauci studente da prave web aplikacije u React-u, onda na takvom RI-u ne treba niti matematika niti fizika. Da li treba nekome ko će poslije kodirati kriptografske algoritme? Itekako.

Postoji jednostavan nacin kako se taj problem moze rijesiti. Uvesti vise studijskih linija i neka bira ko sta hoce. Sto ljude bezveze mrcvariti diferencijalnim jednacinama ako oni hoce da prave frontende.

Nismo se razumjeli. Nisam ja za ukidanje predmeta, ja to ne smatram ispravnim pristupom. Ja bih čak povećala broj predmeta, tj. uvela veći broj izbornih predmeta, ali to je već neka druga tema. Moj lični stav je da su potrebni i matematika i fizika, ali isto tako da se ti predmeti predaju na vrlo loš način (posebno matematika). Predaju se vrlo suhoparno, bez objašnjavanja pozadine - kako je došlo do otkrića određenih oblasti u matematici i fizici, bez prikazivanja primjene tih koncepata u stvarnom životu itd. Dalo bi se o ovome pričati danima.
Ako je nekome cilj da se bavi samo i isključivo frontend/web developmentom, tome fakultet zaista nije potreban. Čak i ako će se baviti samo programiranjem, i tada je pitanje treba li mu fakultet. A ako će se već baviti i projektovanjem i programiranjem i inženjeringom, onda mu fakultet itekako treba.

Problem niske prolaznosti jeste široko pitanje, ali mu se mora pristupiti sa svih strana. Svako može poći samo iz svoje perspektive i prvo otkloniti uzrok problema na svojoj strani, a onda se osvrnuti na drugu stranu. Ako si detaljno pročitao moj komentar, ja sam stavila akcent na profesore kao prve i odgovornije u tom lancu, ali ne i jedine.

Čitav sistem obrazovanja jeste haotičan, ali haotičan je zato što mu se pristupa nesistemski, djelimično, dio po dio. Osim toga, mi smo već 10-15 godina u sistemu tranzicije u obrazovanju, konstantno se uvode promjene. Više se ne poštuje pravilo da se jedan paket promjena uvodi za jednu generaciju učenika/studenata, sad se promjene prave usred generacije, ma čak i u toku jedne školske/akademske godine! Ko god ima djecu školske dobi može ovo potvrditi, a isto je i na visokoškolskim ustanovama. Dobro, ovdje očito problem kreće od Ministarstva obrazovanja i mladih KS, ali ne samo tog Ministarstva, već i ostalih Ministarstava obrazovanja iz ostalih kantona/entiteta.
To je jedan od bitnih razloga zašto imamo situaciju da nam dolaze djeca/studenti različitog predznanja na fakultete. Ne možemo očekivati da je njihova spremnost za studij na visokom nivou, niti da je ujednačena unutar generacije (još manje između generacija), kad mi nemamo ujednačen nastavni plan i program osnovnog i srednjeg obrazovanja. Dodaj na to različite škole, nastavnike s različitim nivoom znanja u oblastima koje predaju u tim školama (razlike su ogromne među nastavnicima istog usmjerenja) i kao rezultat dobiješ to što dobiješ.

Prijem studenata na fakultet radi para je porazna činjenica. Smisao uvođenja samofinansirajućeg studija je bio da omogući većem broju studenata da se upišu na željeni fakultet, jer Kanton nije mogao finansirati sve redovne studente. Ali to se očito potpuno iskrivilo u praksi.

Saradnja fakulteta i privrede - e o ovoj temi mogu doktorat napisati. Prvi i najbitniji problem - nepostojanje instituta. Otkako su propali Energoinvestovi instituti, kao i oni instituti pri ETF-u (prijeratnom), tako je propala i saradnja privrede i fakulteta. Zapravo, saradnja postoji, ali na nivou izrade studija koje su osrednje ili slabo plaćene. Šta je problem da saradnja bude prava i jaka - politika, zakon, finansije i volja. Politiku ne treba objašnjavati. Zakonske prepreke su višeznačne, s jedne strane ne postoji zakonska regulativa koja bi definisala okvir takve saradnje, a s druge strane postojeća zakonska regulativa propisuje takva pravila koja onemogućavaju spontanu saradnju. Evo na jednom konkretnom primjeru, da bi EP ili neko drugo javno preduzeće nabavilo neku uslugu ili rad od ETF-a, mora raspisati tender. Zakonske propozicije učesnika na tenderu su takve da ponuđači moraju dokazati ekonomsku i tehničku osposobljenost za učešće na tenderu (da su već radili na sličnim projektima, da je finansijski i tehnički obim tih projekata sličan, da imaju dovoljno osposobljenog kadra itd.), što je fakultetima jako teško ispuniti, jer oni nisu kompanije, već ustanove. S druge strane, javna preduzeća su zakonski obavezna poštivati odredbe Zakona o javnim nabavkama i ne mogu odstupiti od toga, a moraju se i osigurati da će nabavka biti uspješna (posebno ako se radi o projektu ili studiji, da će biti uspješno proveden, implementiran, da postoji garancija ispravnog rada, odnosno eksploatacije, da se može osigurati dugoročno uspješno održavanje/pogon implementiranih projekata, da neće biti dovedena u pitanje po bilo kom osnovu buduća saradnja s Izvođačem, nadogradnja, izmjene i dorade projekata, elaborata, studija itd.). Finansije su isto prilično jasne, budžeti su ograničeni. Čak i kad su ti budžeti veliki, mora se osigurati da će projekti biti uspješno implementirani u definiranom roku - kad radite u privredi, ne prolazi ona kao fakultetu "mi to još razvijamo, istražujemo itd.", cilj se odmah postavlja u početku i jasno se definiraju vremenski i finansijski okviri koji se moraju ispoštovati. Nema tu fleksibilnosti, privreda ne finansira fakultete da istražuju, već finansira finalni proizvod. Nekada, prije rata, kada su postojala jaka državna preduzeća koja su imala ogromne prihode, bilo je dovoljno sredstava da se finansira i naučno-istraživački rad, a toga sada nema, sad smo konzumerističko društvo. Konačno volja - potrebna je mašinerija ljudi, i u privredi i u obrazovnim visokoškolskim institucijama, da pokrenu stvari s mrtve tačke. Svi dosadašnji napori završavaju na velikoj želji i zalaganju pojedinaca, ali njihov efekat i uspjeh je prilično ograničen, sveden na par saradnji na izradi studija i to je to. Ne može šaka pojedinaca promijeniti čitavo društvo, ako se i to samo društvo ne počne buditi iz svog mrtvila; takvi pojedinci samo na kraju sagore i vrlo često postanu apatični kad shvate koliko su njihovi napori "uzaludni".

I za kraj, ovo što si naveo kakvi su profesori kao predavači i da li prate trendove u nauci, takve stvari fakulteti i univerzitet moraju rješavati uspostavljenjem sistema interne kontrole. Mora se iznaći, odnosno definirati modus za uspostavu mehanizama za provođenje interne kontrole i inspekcije rada profesora i asistenata, kao i metode za otklanjanje uočenih nepravilnosti. S tim u paru najčešće idu i mehanizmi za sprovođenje disciplinskih postupaka (u slučajevima kršenja Zakona o radu i Pravilnika o radu), te mehanizmi za nagrađivanje i sankcionisanje nastavnog osoblja (za pokazani izvanredni angažman, odnosno za nepoštivanje odredaba iz Ugovora o radu i Pravilnika o radu).


Ja baš napisah doktorat, ali šta ću kad mi je Bušman nabacio na volej puno tema i pitanja.

[samoistina123]

ovdje ljudi gledaju fakultet kao srednju skolu, a to je skroz drugi nivo. ne moze profesor vuc studenta za ruku i govoriti mu uci, nit je profesorovo da motivise studenta. Ako postoji neki profesor koji to uspije, alal vera svaka mu cast, ali da je duzan, daleko od toga. Nije fakultet obavezan, svojevoljno upisujete, pa sami se trebate motivisati. profesor je tu da vam pruzi teoretske osnove, predstavi koncepte, da materijale, odgovore kad mu se obratite...
Drugo, stalno spominjete fakultete vani, ali istina je da vani ne upada ko god se prijavi, da ne studiraju svi kao ni vecina, da se gubi pravo polaganja ako se ne polozi predmet na drugom/trecem roku etc a na etfu je glavna parola izadji pokusaj, pa imate studente koji nisu knjige otvorili a koji kvare uveliko prolaznost
Trece, sasvim je moguce, i desava se, da student koji nema apsolutno dovoljno predznanje za etf upise i uspije to nadoknaditi i prevazici, pa diplomira pa cak u roku. To sto je data mogucnost takvim studentima da se upisu je po meni bas dobro, jer se svakom daje prilika bez obzira na nivo srednjskolskog obrazovanja kojem je imao pristup da proba i da se eventualno dokaze. To sto ljudi ne znaju sebe procijeniti je njihov problem..
Studenti zele prelaziti tutorijale koji se sastoje od par zadataka i tako osigurat sebi prolaz, ne znam za vase srednjoskolsko obrazovanje, ja sam imao i u srednjoj zbirke, i to vise njih po predmetu, pa ne mogu bas da shvatim da se na fakultetu prelaze tutorijali i ocekuje prolaz? vise puta sam cuo i za matematike i za matematicku logiku i za fiziku izjave 'gdje cu citat dodatnu literaturu'...
Iz godine u godinu se i kod dobrih profesora prolaznost pogorsava, tako da je vrijeme prihvatiti da su studenti sve losiji, ne njihovom greskom, problem je u citavom obrazovanju jos od osnovne skole, ali ne treba fakultet spustat kriterije, nego studenti trebaju raditi da nadoknade neznanje

[hrasno38]

Evo već drugi put čitam na temi, a imala sam želju da odgovorim i prvi put, da je obrazloženje za lošu prolaznost na ispitu pogrešna procjena potrebnog vremena za izradu ispita od strane predmetnog nastavnika. Mooolim??

Hajde da zanemarimo kako se uopće moglo desiti da se toliko pogriješi u procjeni potrebnog vremena (valjda ovi mladi profesori ne znaju još uvijek da se ispitni zadaci formiraju tako da ih predmetni nastavnik i asistent moraju moći riješiti sa 100% tačnošću u 1/3 predviđenog vremena trajanja ispita ), ali kako se moglo desiti da posljedice pogrešne procjene snose studenti???

Čak i u moje vrijeme (ono predbolonjsko) su se takve greške (ako bi se slučajno i desile) rješavale na način da se ispitni rok ponovi (doda se vanredni pismeni rok za taj predmet) ili se češće primjenjivao sistem smanjivanja kriterija za prolazak - smanjivanjem bodovnog praga za prolaz na ispitu.
Nikako, ali NIKAKO se nije smjelo desiti da profesoricinu grešku snose studenti, koji moraju čekati drugi redovni ispitni rok (od 3 ili 4, koliko ih ukupno već ima u bolonjskom sistemu obrazovanja) da bi imali šansu da ponovo polažu ispit, a da im je prva šansa propala zbog profesoricine greške.

I nemoj slučajno da se sad javi neki nadobudni forumaš s tvrdnjom da se prolaznost ne bi (bitno) povećala da je dat dodatni rok ili snižen kriterij za prolaz, jer bukvalno svaki dodatni student na spisku studenata koji su položili ispit je itekako BITAN. Osim toga, očito je da niko još uvijek ne računa na psihološku dimenziju pritiska koji se javlja kod svih polagača ispita kad im se da ispit kojeg ne mogu uraditi za predviđeno vrijeme, taman da sve znaju.
Nije džaba jedan od Mensinih testova inteligencije rad po pritiskom.

GREAT

[hrasno38]

ovdje ljudi gledaju fakultet kao srednju skolu, a to je skroz drugi nivo. ne moze profesor vuc studenta za ruku i govoriti mu uci, nit je profesorovo da motivise studenta. Ako postoji neki profesor koji to uspije, alal vera svaka mu cast, ali da je duzan, daleko od toga. Nije fakultet obavezan, svojevoljno upisujete, pa sami se trebate motivisati. profesor je tu da vam pruzi teoretske osnove, predstavi koncepte, da materijale, odgovore kad mu se obratite...
Drugo, stalno spominjete fakultete vani, ali istina je da vani ne upada ko god se prijavi, da ne studiraju svi kao ni vecina, da se gubi pravo polaganja ako se ne polozi predmet na drugom/trecem roku etc a na etfu je glavna parola izadji pokusaj, pa imate studente koji nisu knjige otvorili a koji kvare uveliko prolaznost
Trece, sasvim je moguce, i desava se, da student koji nema apsolutno dovoljno predznanje za etf upise i uspije to nadoknaditi i prevazici, pa diplomira pa cak u roku. To sto je data mogucnost takvim studentima da se upisu je po meni bas dobro, jer se svakom daje prilika bez obzira na nivo srednjskolskog obrazovanja kojem je imao pristup da proba i da se eventualno dokaze. To sto ljudi ne znaju sebe procijeniti je njihov problem..
Studenti zele prelaziti tutorijale koji se sastoje od par zadataka i tako osigurat sebi prolaz, ne znam za vase srednjoskolsko obrazovanje, ja sam imao i u srednjoj zbirke, i to vise njih po predmetu, pa ne mogu bas da shvatim da se na fakultetu prelaze tutorijali i ocekuje prolaz? vise puta sam cuo i za matematike i za matematicku logiku i za fiziku izjave 'gdje cu citat dodatnu literaturu'...
Iz godine u godinu se i kod dobrih profesora prolaznost pogorsava, tako da je vrijeme prihvatiti da su studenti sve losiji, ne njihovom greskom, problem je u citavom obrazovanju jos od osnovne skole, ali ne treba fakultet spustat kriterije, nego studenti trebaju raditi da nadoknade neznanje

Totalno pogresno razmisljanje.....ali ono totalno da mi je bilo mrsko i da dalje citam!
Drugi pasus isto totalna neistina jer 99% studenata koji su otisli van BiH da studiraju su se upisali i zavrsavaju fakultete bez vecih problema a da ne spominjem one koji su na vrijeme skontali ETF, otisli recimo u Graz i tamo ciste godine s pjesmom! Znas priijatelju poenta citave price je ta da je NEMOGUCE da profesor vani ima prolaznost ispod 10% jer automatski leti sa fakulteta a ako je ispod 50% onda prvo on ide na provjere itd itd. Imam prijateelja po svijetu koji predaju i ne pricam na pamet.
Student treba da prelazi ono sto mu je dato kao gradivo a ne da mu se kao gradivo daju "enciklopedije" koje em ne mozes kupiti kod nas em kostaju kao bozija kisa. Dakle u moje vrijeme za svaki predmet su bile ozbiljne knjige i ozbiljne skripte a danas je to SF.
Iz godine u godinu se prolaznost pogorsava ali nisi se upitao da li je zaista sve to sto je gradivo potrebno da se uci ili buba. Ponavljam svako ko kaze da je fizika potrebna za RI nek se momentalno ubije jer taj nema pojma sa RI. Znaci profesorica Lamija Tanovic je vodila bitku jos davno da se taj predmet skine je TOTALNO nepotreban za taj odsjek. Logika i opste obrazovanje se razvija u osnovnoj i srednjoj skoli a ne na fakultetu. Tu se radi samo o trpanju predmeta radi fonda casova za profesore.
Poenta citave price je ta DA NE POSTOJI APOSLUTNO NIKAKVA ODGVORNOST PROFESORA MA STA DA URADE NA ISPITIMA....ALI NIKAKVA I MENI SE CINI DOK NEKOME DOBRO NE SMRKNE DA CE TO TAKO I OSTATI. Nema posla na kojem ne postoji odgvornost za ono sto radis a na nasim fakultetima profesori mogu skoro pa bukvalno da rade sta hoce!

[RJ57]

nije lamija htjela da se ukine fizika, ali je podržavala ideju da se zavisno od smjera adaptira plan i program, međutim to je bilo previše progresivno za ta vremena a i opcija prebacivanja sa smjera na smjer poslije druge godine je stajala na putu, bez obzira na to što se skoro niko nije prebacivao sa informatike nego upravo obrnuto. inače tada je stvarno postojala i ideja da se informatika izdvoji iz zajedničkog studija ali je postojala i opasnost konkurencije par drugih fakulteta, elem iz strateškopolitičkih razloga je odlučeno da se ne barka u postojeće stanje

[Mate_Miso_Kovac]

Ko da je prolaznost realan mjerni parametar. Fatkic je svake godine imao istu, sasvim zadovoljavajucu, prolaznost na parcijalama. Sto ce reci da je bio fantastican i uspjesan profesor i pedagog
Ucenjem fizike i krugova i sklopova, barem onog minimuma minimuma, studenti RIa naplate tako što postanu injzenjeri elektrotehnike, a ustvari to nisu i ne mogu i ne trebaju biti...

[hrasno38]

nije lamija htjela da se ukine fizika, ali je podržavala ideju da se zavisno od smjera adaptira plan i program, međutim to je bilo previše progresivno za ta vremena a i opcija prebacivanja sa smjera na smjer poslije druge godine je stajala na putu, bez obzira na to što se skoro niko nije prebacivao sa informatike nego upravo obrnuto. inače tada je stvarno postojala i ideja da se informatika izdvoji iz zajedničkog studija ali je postojala i opasnost konkurencije par drugih fakulteta, elem iz strateškopolitičkih razloga je odlučeno da se ne barka u postojeće stanje

Nisi me shvatio!!! Fizika na RI a ne na ETF-u!

[Bušman]

Šta će ikome uopce fakultet ako hoce da tambura po javascriptu i pravi frontende?

Pa ako hoces da dizajniras JS framework kao sto je Angular ili bilo koji drugi, onda bi trebalo znati nesto o algoritmima, arhitekturi software-a, itd..

Bas tako, a iza svakog algoritma stoji nekakva matematika (zapravo, jako ozbiljna matematika). I kako ces ti debagirati kod ako ne znas sta radi? Neces nikako.

Data je sansa ljudima koji hoce da rade taj neki jednostavniji development, malo frontend, malo REST API, malo baze, da rade to. Sto ce njima FFT? Ne treba im. Ali tako treba i reci ljudima: nemojte dolaziti ako niste svjesni sta vas ceka. Tako je svuda u svijetu. Sto se tice univerziteta vani, tu ima svega. Ono sto nas unazadjuje je naucno-istrazivacki rad. Sto se nastave i znanja, bruku moje raje radi po svijetu u Googleu, Amazonu, Microsoftu, BMW-u, CERNu itd. Sto se toga tice, UNSA (barem neke clanice) radi ocigledno dobar posao. Ostatak sistema obrazovanja to jako lose prati. Pogledajte rezultate PISA testa, a zatim pogledajte i pitanja koja su dolazila. Jednostavno ljudi nakon srednje skole nemaju funkcionalno znanje iz bilo cega. Sve se svelo na puko strebanje cinjenica, ili kako to veli:

Veliki dio krivice za to vidim u modernim načinima pribavljanja informacija (Google itd.) koji nude samo sirove fakte i tipično je zahtijevaju nikakvo dalje procesiranje ponuđenih informacija.

sto je duzan da ima svako ko zavrsi fakultet. Ako nema, onda ne valja fakultet, a to je veca tragedija nego losa prolaznost. Ako vam se to svidja, bujrum idite kod hirurga koji su zavrsili na takvim fakultetima pa neka vas oni operisu.

[hrasno38]

Šta će ikome uopce fakultet ako hoce da tambura po javascriptu i pravi frontende?

Pa ako hoces da dizajniras JS framework kao sto je Angular ili bilo koji drugi, onda bi trebalo znati nesto o algoritmima, arhitekturi software-a, itd..

Bas tako, a iza svakog algoritma stoji nekakva matematika (zapravo, jako ozbiljna matematika). I kako ces ti debagirati kod ako ne znas sta radi? Neces nikako.

Data je sansa ljudima koji hoce da rade taj neki jednostavniji development, malo frontend, malo REST API, malo baze, da rade to. Sto ce njima FFT? Ne treba im. Ali tako treba i reci ljudima: nemojte dolaziti ako niste svjesni sta vas ceka. Tako je svuda u svijetu. Sto se tice univerziteta vani, tu ima svega. Ono sto nas unazadjuje je naucno-istrazivacki rad. Sto se nastave i znanja, bruku moje raje radi po svijetu u Googleu, Amazonu, Microsoftu, BMW-u, CERNu itd. Sto se toga tice, UNSA (barem neke clanice) radi ocigledno dobar posao. Ostatak sistema obrazovanja to jako lose prati. Pogledajte rezultate PISA testa, a zatim pogledajte i pitanja koja su dolazila. Jednostavno ljudi nakon srednje skole nemaju funkcionalno znanje iz bilo cega. Sve se svelo na puko strebanje cinjenica, ili kako to veli:

Veliki dio krivice za to vidim u modernim načinima pribavljanja informacija (Google itd.) koji nude samo sirove fakte i tipično je zahtijevaju nikakvo dalje procesiranje ponuđenih informacija.

sto je duzan da ima svako ko zavrsi fakultet. Ako nema, onda ne valja fakultet, a to je veca tragedija nego losa prolaznost. Ako vam se to svidja, bujrum idite kod hirurga koji su zavrsili na takvim fakultetima pa neka vas oni operisu.

I opet sve to sto si napisao ne amnestira prolaznost ispod 10% a pogotovo 0% bez ikakvih konsekvenci i odgvornosti za profesore.