Forum Klix.ba

03. Apr. 2004.
Saopćenje za javnost
Velika Walterova kampanja: Kupujmo domaće, ne kupujmo strano


BOSANSKOHERCEGOVAČKI POTROŠAČKI VODIČ

Magazin Walter je pokrenuo veliku kampanju za zaštitu domaćeg proizvoda, pod nazivom BOSANSKOHERCEGOVAČKI POTROŠAČKI VODIČ. Razlog za pokretanje kampanje je činjenica da Bosna i Hercegovina zbog kupovine stranih proizvoda godišnje gubi SEDAM MILIJARDI MARAKA, od čega se blizu DVIJE MILIJARDE MARAKA gube na kupovinu prehrambenih proizvoda.
Cilj Walterove kampanje je ubjeđivanje bosanskohercegovačkih građana da je kupovina domaćeg proizvoda direktno ulaganje u sopstveni kućni budžet, jer se tako novac zadržava u platnom prometu Bosne i Hercegovine.
Walterova kampanja će po prvi put markirati strane proizvode i naspram njih reklamirati domaće proizvode, razvrstane po potrošačkim kategorijama. Projekat predviđa sedam oblika prezentacije domaćeg i markiranja stranog proizvoda.
Dogovoreno je da Dnevni avaz, kao najtiražniji list u zemlji, objavi Walterov podlistak u tiražu od 120.000 primjeraka, gdje će se naći spisak domaćih i stranih proizvoda po kategorijama. Pored spiska, u podlisku će se naći i zasebne reklame domaćih proizvoda. Moguće je uključivanje i drugih dnevnih i periodičnih listova koji su raspoloženi da objave istovjetan sadržaj.
U specijalni broj Magazina Walter će ući sadržaj iz podliska, uz tekstove uglednih bh. intelektualaca, javnih ličnosti i ekonomskih eskperata koji tematiziraju nužnost kupovine domaćeg proizvoda. Specijalni broj će donijeti i više reportaža u kojima će se predstaviti uspješni bh. proizvođači.
Štampat će se plakat u tiražu od 100.000 primjeraka, a sadržaj će biti uporedni spisak domaćih i stranih proizvoda. Plakat će se distribuirati po cijeloj BiH i lijepiti na sve domaće markete i samostalne trgovinske radnje, te na sva mjesta predviđena za oglašavanje.
Sadržaj iz plakata će se naći na letku koji će biti štampan u tiražu od DVA MILIONA PRIMJERAKA, te distribuiran po svim trgovinama i javnim mjestima u BiH, kao i po poštanskim sandučićima.
Upriličit će se serija radio i tv emisija, u kojima će ugledni bh. intelektualci, javne ličnosti i ekonomski eksperti propagirati projekat BOSANSKOHERCEGOVAČKOG POTROŠAČKOG VODIČA.
Uz suorganizatorsko učešće relevantnih akademskih i ekonomskih institucija bit će priređen okrugli sto na temu Kupujmo domaće, ne kupujmo strano.
Za vrijeme vrijeme kampanje, čija je špica u toku mjeseca maja, na radio i tv stanicama će se objavljivati telopi sa pozivima građanima da ne kupuju strane prioizvode, i da svoj novac zaštite kroz kupovinu domaćeg proizvoda.
Narednih dana će svi bh. proizvođači dobiti ponudu za učešće u projektu. U toku aprila će biti sklopljeni aranžmani, kako bi se u maju realizirali predviđeni oblici kampanje.
Direktor projekta je Ekrem Lekić, a autor projekta i urednik izdanja je Fatmir Alispahić.
Walter očekuje učešće svih relevantnih privrednih i ekonomskih subjekata, a prije svega privrednih komora iz cijele BiH, proizvođačkih i potrošačkih udruženja, kao i nadležnih ministarstava.


izvor: http://www.bosnjaci.net/aktuelno.php?id=2158

Akcija je kao takva pozivina, ali halo..Walter?

Da, Walter, i...?

Ko god samo nek se pokrenulo, a dobro bi bilo da se SVI ali apsolutno svi prikljuce i ucestvuju. FENOMENALNO osmisljeno i krajnje neophodno. Ovako masovno jedino mislim da moze uspjeti. Bez jake ekonomske svijesti i podrske domacem nema naprijed.

Svaka cast. Ova vijest mi je popravila dan.

Rado bih se priključio akciji u smislu da kupujem samo domaće prehrambene proizvode, ali zamjenik federalnog ministra poljoprivrede je putem tv kazao da nemamo potrebne laboratorije i sistem kontrole ispravnosti proizvoda i legislativu u vezi sa svim mogućim kontrolama.
Dok se ne organizuju, ova akcija će, kao i akcija protiv upotrebe pvc kesa imati slabe rezultate i ja je često zovem, akcija: SMIJMO SE DOMAĆEM.

Ma sve dok se kod nas neke stvari ne promijene u glavama, sve akcije slicnog tipa su uzaludne. Mislim da mediji treba da daju najveci doprinos ovakvim akcijama, a poznato je koliki uticaj mediji imaju na ljude. Nije dovoljan Walter, trebalo bi da se ovakve akcije organizuju sa sirom podrskom medija, i da te akcije traju duze, tj da se tokom cijele godine objasnjava ljudima koliki je znacaj od kupovine domacih proizvoda.

Domace, pa nastojim kupovati ono sto je kvalitetno, a kod nas kad neka fabrika pokrene proizvodnju onda je kvalitet proizvoda na nivou, cim prodje neko vrijeme kvalitet opada. Ne hvala. Neki dan kupum Nocko pavlaku, iznenadim se neprijatno, kao da su je razvodnili, ne hvala, vracam se na Z Bregov pavlaku. I tako je i s vecinom proizvoda. Dakle, nije stvar u glavi potrosaca nego u glavi proizvodjaca. Plus, nije mi jasno kako domaci proizvodi cesto budu skuplji od uvoznih.

da,Hany ovde si u pravu kad kazes da vecina nasih proizvodjaca u neka doba pobrka relaciju kvalitet/kvantitet...
no glede tvog primjera sa pavlakom...
da li si se mozda ikada zapitala zasto "njihova" pavlaka moze tako dugo da stoji "nerazvodnjena" a nasa ne?...
bolje mlijeko?...bolja tehnologija?...ne Hano...
konzervans...obicna hemija i nista drugo...

hajd nesto pozitivno i od valtera. do sad su znali samo srati. mozda im ovo pomogne da dosegnu trocifren tiraz...

dobar text.

Volim strano i kad je usrano

Pise: Fatimir Alispahic

Bosnjaci su daleko od shvacanja koje ugra|eno u sve samoodrzive nacije – da je kupovina domaceg proizvoda najdirektnije ulaganje u sopstvenu buducnost. Bosnjaci svoje traume i komplekse drogiraju obozavanjem stranih proizvoda i ignoriranjem domacih. Zbog ovakve gluposti BiH godisnje gubi SEDAM MILIJARDI MARAKA, koje umjesto u domacoj kasi, zavrsavaju na racunima stranih proizvođaca. Onda nije cudo sto su Slovenci od nas bogatiji 11, a Hrvati cetiri puta.

Otvaranje slovenackog “Merkatora” u Tuzli dogodilo se u jeku medijske i politicke guzve oko referenduma koji ce se 4. aprila odrzati u Ljubljani, a na kome ce Slovenci, po svim procjenama, glasati protiv izgradnje dzamije, ciji projekat vec 35 godina ne moze da dobije zeleno svjetlo. Da je tuzlanski “Merkator” otvaran par mjeseci prije, ili poslije, vjerovatno nikome ne bi naumpalo tematiziranje slovenacke ekonomske okupacije BiH, u odnosu na slovenacku segregaciju muslimanskih vjernika. No, nekoliko novinskih tekstova, kao i otvoreni poziv zamjenika tuzlanskog muftije, Besima ef. Spahica, da se ne kupuje u “Merkatoru” – nisu sprijecili hiljade Tuzlaka da prisustvuju glamoruzonoj ceremoniji otvorenja, niti da narednih sedmica stvaraju neviđenu potrosacku guzvu u ovom slovenackom objektu. Besim ef. Spahic je bio decidan u svome pozivu, koji je obrazlozio cinjenicom da Slovenci ne dozvoljavaju izgradnju dzamije jer se plase tzv. islamskog terorizma u ljubljanskih Bosnjaka, ali se ne plase tog tzv. islamskog terorizma kad od Bosnjaka treba uzeti pare. Tuzlaci koji su prigrlili “Merkator” kao vlastitu ekonomsku bastinu, ocito je: ili nisu culi, ili nisu htjeli da cuju poziv Islamske zajednice. Obje varijante zasluzuju tematiziranje, jer se radi o bosnjackoj obnevidjelosti za pitanja moralnih i patriotskih vrijednosti.



Bosnjaci iz spanskog sela

Bosnjacka kupovina u “Merkatoru” se moze promatrati sa ili bez tematiziranja slovenackog svenarodnog krstaskog opredjeljenja da se zabrani izgradnja dzamije. U odnosu na bosnjacku papansku spremnost da se preferira tuđe nad svojim, u svim varijantama, od bh. filmske produkcije u kojoj se i danas angaziraju strani glumci, pa do kupovine zagrebackih i slovenackih mlijecnih proizvoda – nebitna je ta izgradnja dzamije u Ljubljani. I bez te dzamije mi smo bili i ostali iskompleksirani rođaci sa sela, koji ce uciniti sve da dokazu kako je sve nase vrijedno prezira, a sve tuđe bolje od naseg. To je odlika felericnih ljudi, ali ne i felericnih naroda, jer takvi narodi ne postoje. Felericni narodi, ako su nekad i postojali, iscezli su, prosijani su, kroz nemilosrdnu resetku zakonitosti opstanka. Mi smo, ovdje, jos uvijek, sticajem okolnosti. No, vise nas ne moze sacuvati sticaj okolnosti. Ralje globalizacije melju sve koji nemaju svijest o sebi, o zastiti svoga, bilo kulturnog, bilo ekonomskog identiteta. Pojednostavljeno, ako Hrvati razumiju globalizacijsku moc ekonomije, a ako mi mislimo da se opstojnost mjeri kolicinom dzamija, dogodit ce se da cemo mi sjediti u dzamijama, a da ce nam Hrvati naplacivati vodu za abdest. Jednostavno, rijec je o zakonitostima opstanka. Da je to moguce, pingvin bi sjedio u sahari, a krokodil na Aljasci. Bosnjacka kolektivna komotnost mozda odgovara nekom hipi, hasisarskom pokretu, mozda nekom utopistickom vremenu 23. stoljeca u kome ce svi biti jednaki i siti…; ta komotnost nema veze sa ambijentom koji okruzuje bosnjacki zivot, a kome opstaju samo oni sto imaju svijest o identitetu.

Otud, kazemo, odnos prema domacem nema direktne veze sa zabranom izgradnje dzamije u Ljubljani. Mi smo ovakvi, naopaki, bili, i ostali. Patriotska poderanost bosanske duse utice da danas ne osjecamo ni povrijeđenost; iako smo za Slovence tzv. islamska opasnost, mi hrlimo da u slovenacku, a ne u bosansku kasu, ostavimo svoje tuhafli, izgladnjele pare. Uopce nam na pameti nije domaci proizvod, domaci marketi, domaci ljudi koji ce zijaniti zbog nase sizoidne opsesije za tuđim. Uopce nas ne vrijeđa spoznaja da nas covjek u Ljubljani ne bi mogao otvoriti ni piljaru, jer u nju niko ne bi dolazio, a da u nasoj basci Slovenac bolje stoji nego nas covjek. Uopce ne razabiremo da se pare ulozene u kupovinu domaceg proizvoda vracaju nama, a da ovako, odlaze u nepovrat. To sto razumiju sve samoodrzive nacije za nas je spansko selo.

Baska je prica o slovenackoj zabrani izgradnje dzamije. Rijec je o primitivizmu. O seljakluku. Papi, kao direktoru katolicanstva, ne smeta dzamija u Rimu, ali Slovencima, eto, smeta u Ljubljani. Dzamije ne smetaju ni Parizu, ni Londonu, iako su Francuzi i Englezi stoljecima starije nacije od slovenacke, koja se jucer ispilila iz paorskih opanaka. Sustina je da Slovenci pokusavaju svojim krstaskim odnosom prema islamu nadoknaditi stoljeca svoga palanackog identiteta na periferiji Evrope. Zalud, jer je Balkan slovenacka sudbina. No, nas ne bi trebala da zanima slovenacka papanska bolest, posto imamo problem svoje bolesti u odnosu na Sloveniju. Zabrana izgradnje dzamije bi trebala da probudi bosanski otpor prema slovenackim proizvodima, kao stranim buba-svabama u nasem ekonomskom prostoru. Umjesto zdrave logike, dozivljavamo renesansu palanackog zloduha, kroz odusevljenje cirkuskim bljestavilom “Merkatora”.



Demokratsko sikaniranje strane robe

Globalizacija je sminka za ekonomsku okupaciju malih od strane velikih. U protivnom, mocne zapadne drzave ne bi vazda biljezile suficit u izvozu prema malim drzavama i ekonomijama. Price o otvorenom drustvu, o interregionalnim komunikacijama i sl., treba da sakriju pljackaski bitak novog svjetskog poretka. Da bi uopce funkcionirao ovaj sistem pljacke, u zapadnim drustvima mora postojati kriticna masa konzervativnih ljudi koji ce razumijevati bitnost preferiranja svoga nad tuđim. Nema sanse da ce neki Britanac ili Danac kupiti meso u turskoj mesari. Turska mesara ako i postoji, postoji samo zbog Turaka, koji u njoj kupuju, opet iz namjere – da se para vrti u nacionalnom krugu, koliki god da je. Bosnjaci su jedini narod u Evropi koji nema ovaj osjecaj ekonomske pripadnosti, i zbog toga su na najboljem putu da se dokrajce u ekonomskom samoubistvu.

Nasi iskompleksirani i isprepadani politicki umovi ne bi ni u snu pomislili da povedu kampanju za kupovinu domaceg, a kamo li da tumace egzistencijalnu bitnost patriotskog potrosackog opredjeljenja. S druge strane, u Velikoj Britaniji, koja je ekonomski 25 puta bogatija od BiH, princ Carls poziva Britance da kupuju iskljucivo britansku robu i da novac ostavljaju u Britaniji. Za princa Carlsa, kao i za ma kojeg drugog Britanca, ovaj poziv nije sukobljen sa demokratijom, sa idejom globalizacije, za toboznjom otvorenoscu britanskog drustva, jer oni razumijevaju da bi bilo besmisleno ugroziti sopstveni ekonomski, a time i kulturni identitet, zarad ma kakvih ideja. Njima je normalno da sikaniraju stranu robu, i da se cvrsto drze domaceg proizvoda. S druge strane, stotine domacih privrednika, od proizvođaca do vlasnika marketa, nemaju petlje da se javno suprotstave invaziji stranih proizvoda u BiH; oni hoce stidljivo poruciti – kupujmo domace – ali nema ni jednog koji ce pozvati narod da, konkretno, ne kupuje zagrebacko ili slovenacko mlijeko, vec gradacacko, teocansko ili bihacko. Vraga bi u Sloveniji ili u Hrvatskoj bili tako pristojni da im se u supermarketima pojavio uljez koji se bolje prodaje od njihove robe.



Glupost vrijedna sedam milijardi dolara

Ova prica nije stvar pukog emotivnog naboja koji provri u normalnom insanu kada mu neko ugrozi identitet, zemlju, narod… Ova je prica suho matematicko slovo, jer se egzaktnim pokazateljima moze utvrditi koliko Bosnjaci gube kroz samoubistveni odnos prema domacim proizvodima. Prema pouzdanim podacima, godisnji trgovinski deficit BiH iznosi sedam milijardi maraka. Dakle, ovoliko kosta nasa glupost. Kako tvrde neki analiticari, za ove pare se moglo otvoriti 50.000 novih visokokvalificiranih radnih mjesta, sto znaci da bi najmanje 200.000 građana bilo egzistencijalno zbrinuto. Ovaj iznos od sedam milijardi maraka moze se rasprostrijeti i na razne druge potrebe bh. drzave, od puteva, infrastrukture, skolstva, zdravstva... Umjesto da sedam milijardi maraka ostane u bh. drzavi, ovaj ogromni novac sluzi da Slovenac bude 11 puta bogatiji od Bosanca, Hrvat cetiri puta, itd. Mi, dakle, svojom gluposcu finansiramo bolji zivot Slovenije i Hrvatske, kao glavnih ekonomskih okupatora BiH, a narocito krajeva sa bosnackom vecinom. Zbog toga smo ubjedljivo na zadnjem mjestu u Evropi po svim ekonomskim parametrima, kao sto su nacionalni dohodak, nezaposlenost, trgovinski deficit, razina investicija, i sl. Toliko lose stojimo da i kad bi se preko noci promijenio ovaj trend raspada bh. ekonomije, opet bi nam trebalo najmanje pet godina da sustignemmo nivo na kome se danas nalaze Makedonija i Albanija. Jednom rijecju: totalna propast. I to propast koja je ponajvise uzrokovana iskljucivom voljom kriticne mase nasih ljudi da kupuju strane proizvode, a zapostavljaju domace.

Gdje je rjesenje? Slucaj sa slovenackim “Merkatorom” u Tuzli je pokazao da su nasi građani obnevidjeli na pozive vjerskih velikodostojnika i intelektualaca koji su pozvali na bojkot slovenacke robe. Ocito je patriotska i duhovna zapustenost bosnjackog naroda toliko uzela maha, da je nemoguce jednom ili sa nekoliko poruka ljudima otvoriti oci. Ocito je potrebna kontinuirana patriotska i edukativna kampanja za upristojenje Bosnjaka. Ali, ko ce povesti tu kampanju? Privrednici, koji bi trebali biti najvise zainteresirani za zastitu domaceg proizvoda, glume demokrate. Politicki, univerzitetski, kulturni i ini uglednici su po ovom, kao i po svakom drugom egzistencijalnom pitanju – neopredjeljeni. Tako je to moderno u Bosnjaka, vec desetljecima. Gdje je izlaz iz ovog zacaranog, samoubistvenog kruga? Izlaz postoji, ali niko nece da ga vidi. Mi smo prvi narod u povijesti civilizacije koji uziva u sopstvenom umiranju.

Kako moze pomoci dijaspora?

Neko je vec izracunao da oko 300.000 Bosnjaka iz dijaspore u vrijeme godisnjih odmora, u domovini, potrose u prosjeku po 333 eura. Kada bi se iskljucivo kupovali bosanski proizvodi, to bi iznosilo 100 miliona eura u vrijednosti artikala koji su proizvedeni u BiH. Koliko znamo za vrijeme proslih odmora ti ljudi su se pridr`avali svoje patriotske obaveze, a ovi ovdje nisu.



Srbi kupuju srpsko

Ekonomija, na zalost, dijeli dejtonsku politicku sudbinu BiH. Srbi i Hrvati u BiH smatraju da kupovinom srpskih, odnosno hrvatskih proizvoda, jacaju svoje tzv. nacionalne matice. Jedino Bosnjaci, na teritoriji gdje su vecina, bivaju ugrozeni kupovinom hrvatskih, slovenackih i srpskih proizvoda. Kao ilustraciju za ovu tezu, navodimo citat iz proglasa organizacija koja se naziva “Srpska koalicija za Republiku Srpsku”, a u kome se kaze: “Srpski građanine, nasu bracu u Srbiji i Crnoj Gori pogodila je velika nesreca. Jedini nacin na koji Ti u ovom trenutku mozes da pomognes nasoj braci i sebi je da kupujes proizvode proizvedene iskljucivo u srpskim zemljama. Svaki dinar potrosen na srpski proizvod bice Tvoj licni doprinos nasem opstanku. I zato – kupujmo srpsko!”

Volim strano i kad je usrano


tekst je odlican, ali... pa majku mu, zar ne moze nikao bez sranja, govneta, kakanja i ostalih defekacija? zbilja opsjednutost fekalijama.

glasnost wrote:hajd nesto pozitivno i od valtera. do sad su znali samo srati. mozda im ovo pomogne da dosegnu trocifren tiraz...

Daj boze!

Ne new cake, kupila sam svjezu tek prije dan proizvedenu pavlaku od Nocka, i razvodnjena je. U svakom slucaju, imam pravo da svoj novac potrosim gdje zelim i kako zelim, a to ce u svakom slucaju biti na kvalitetnu robu. Kad nasi nauce da odrze kvalitet na nivou onda ce deviza "kupujmo domace" biti opravdana, do tada....

ovo haman, opet po raji, opet raja kriva, kolektivna svijest veli,...ni rijeci o tajkunima koji iznose brdo novaca van i prodaju sve, od cumura, sume i energije a 'vamo treba osvjescivat narod....jel' to onaj fatmir ciji je otac 'svojevremno' pijan po dzamiji hodio....

slazem se u potpunosti, iz teksta se moze izvuci jedini zakljucak, da je raja svemu kriva...pa gdje je vlast, ona valjda treba da pravi zakonske propise o uvozu/izvozu, daje subvencije domacim proizvodjacima....meni u ovom tekstu zbrda zdola nema stvarno bas nista pametno :par standardnih floskula o ugrozenosti, podjele naroda na podobne i nepodobne i lova na vjestice... a o sto se tice "palanackog mentaliteta" slovenaca, ma baska....

Sve je to u dure (o ovome sam govorio prije nekoliko sedmica pod temom "Dezela, demokratija, dzamija.....) ali mi je malo nejasno zasto se tuzlanski muftija, Besim ef. Spahic exponira na nacin na koji je to uradio.
Nije njegovo da se pacha u nesto sto ce mu oduzeti vrijeme koje bi trebao Allahu posvetiti i sa vjernicima vjerski radit.

Hanahah je u pravu po pitanju neprofesionalnosti domacih proizvodjaca. Kod nas je jos uvijek glavni ekonomski moto "obogati se preko noci", dakle ili ti puknu cijenu ili ti uvaljuju smece za pare. Ne ide to tako.
Nije bas jednostavno imati visok kvalitet i niske cijene u uslovima gdje tehnologija kaska iza, recimo, slovenacke, ali se moze to popraviti i dovesti na prihvatljiv nivo. U tom slucaju bi Hanahah kupila bosanski proizvod i time bi se pokrenula lancana reakcija u kojoj bi se sa zaradjenim parama nabavila savremena tehnologija, podigao kvalitet jos vise, cijena spustila, proizvodnja povecala a sto bi dalje dovelo do povecanja produkcije i zaposlenja nekoliko hiljada ljudi sto bi dovelo do povecanja kupovne moci prosjecnog bosanca, respekt u svijetu raste, dzamija u Sloveniji se gradi......
Ali tu je taj famozni moto "obogatiti se preko noci". Nizak kvalitet, visoka cijena, varanje drzave neplacanjem poreza na ostvareni promet...... Nista od respekta, nista od dzamije.

sta se ba vise drzite hane i njenog misljenja o nocko-pavlaci
k'o da je sveto slovo? takvih k'o ona sto im bog ne moze udovoljit
ima kamara i zbog takvog razmisljanja i jesmo kolonija u svakom
pogledu... najlakse je svaki jebeni pokusaj domace proizvodnje i
davanja plate bosanskoj fukari sasjeci u korjenu ... slovenci imaju bolje nja nja nja ... naravno da za svaki proizvod u j... granapu
ima neki "bolji uvozni" i ....? hajmo svi zbog svojih sebicnih egoisticnih guzica ubiti i ovo malo jada bosanskog proizvoda ...jer kao sto hana rece...fuj. ako vec hocete alternativu pavlaci ima sappit ja je kupujem redovno i super je .

Na zapadu je sasvim normalna stvar da drzava stoji iza zastite domaceg proizvoda na svom trzistu medjutim kada se radi o zemljama treceg svijeta to cesto nije moguce zbog raznoraznih ucjena i prijetnji odmazdom (ekonomskom i politickom) ukoliko se povuce takav ili sl potez.

DA: "Na zapadu je sasvim normalna stvar da drzava stoji iza zastite domaceg proizvoda na svom trzistu, .... "

U pravu si, ali isto tako, .. na zapadu je normalna stvar da drzava ima referente laboratorije za kontrolu prehranbenih proizvoda, ..... da postoje udruzenja za zastitu potrosaca, koja bez pardona upoznaju javnost sa svakim nekvalitetnim i evt. opasnim proizvodom, ... onda gotovo u pravilu slijedi bojkot proizvoda doticnog proizvodjaca. Njemu se vise ne vjeruje i logicna i jedina pravedna konsekvenca je, ... kljuc u bravu takve firme.
Zasto vjerovati na rijec da je neciji proizvod zdrav i kvalitetan? Da li je to neki proizvodjac nekada rekao da mu proizvod nije zdrav i kvalitetan?
Dakle, .... laboratorija, ... zastita potrosaca!

Volio bih svoju zemlju vidjeti napredniju, bogatiju, sa sto manje nezaposlenih, ali ako ne znam sta jedem, ..... ako me neki tamo "biznismeni" truju!?

Bogami ja kada sam u Bosni kupujem samo domace, cak i ponesem sa sobom.

Hano probaj onu koju proizvodi immer gradacac pa mi javi.
odlicna je i pavlaka i jogurt i mlijeko.

ma ja ba ekonomija "banana" drzava (bih ) je cuvena po
krkanju krava steroidima ,proizvodnji kancerogenih hemikalija(imamo najjacu hemijsku industriju u regiji takodjer nam je voda i tlo
zagadjeno u p.m jer je rurska oblast u njemackoj za nasu industriju koja nas zagadjuje nula znaci da apsolviram svjetsko zlo i otrov dolazi od bosanske buse (sta je ona naspram steroidima nakrkane lude engleske krave ) da ne govorim o povrcu koje raste
iz (industrijom zagadjene zemlje zaljevano "najgorom" vodom )

al nekad kad dostignemo "nivo" kao na zapadu i budemo imali laboratorije
imacemo i mahnite krave, klopu punu hemije(progres sta ces ) i srecu nevidjenu da pijemo vodu iz granapa zbog silne
cistoce i kvalitete one s cesme


al nesto bude covjeku lakse kad mu nadlezna laboratorija
kaze da mu voda iz vodovoda k...cu ne valja jel da ?

civilizacija ti je to , evropa bolan , dijaspora

Najlakse je pronaci razlog za ne kupiti, ali se necemo pomaci sa mrtve tacke dok iz drzave iznosimo 7 milijardi KM i dok masovno ne stanemo iza domaceg proizvoda i usluge. Nema ekonomiste na svijetu koji ce ti uspjeti izvuci zemlju iz krize u kojoj je nacionalni dohodak 10 a uvoz preko 7 milijardi maraka.

Smatram da je ovo pitanje vece od nekih sitnih interesa ili nasih mahalskih kompleksa. Jednostavno dok ne stanemo iza domaceg nema nam prosperiteta i to kome nije jasno ili ko ne zeli u tome da ucestvuje, taj ima nekih drugih problema. Slovenci ovu politiku provode 40 godina, pa je to mozda jedan od razloga sto su 11 puta bogatiji od nas. Dok god se prema domacem ponasamo macehinski dotle cemo biti na dnu dna sto se tice siromastva.

O cinjenici da ovoliki uvoz moze drasticno da ugrozi i valutu, sto moze da poremeti monetarnu politiku, finansijski sistem, inflaciju, itd. o tome da ne govorim. O tome da se ovog perioda jednog dana mozemo sjecati kao "dobrih ekonomskih vremena" nastavimo li ovoliko uvoziti je takodje druga prica.

Mislim da nemamo izbora kad je kupovina domaceg u pitanju i da nam je ovo jednostavno SVIMA u interesu.

Dario u pravu si milion posto,ali bih pored da se apeluje na narodnu svijest vise apelovao na vlasti BIH politickom i financiskom vrhu da stimulisu domacu proizvodnju .Kako se nebi dogadjalo da je uvozni proizvod jeftiniji od domaceg.Normalno je da siromastvo nema ociju ljudi kupuju i kupovat ce ono sto je jeftinije pa i na ustrb kvaliteta i nacionalne svijesti.

Ne bi da branim vlast, jer su inace pravo losi, ali sto se tice stimulisanja domace proizvodnje ruke su im malo zavezane i opcije limitirane ugovorima o slobodnoj trgovini, uslovima MMFa i Svjetske Banke kao i OHRa.

Ima jako puno stvari koje vlast mora da uradi i o tome mozemo u nekoj drugoj temi ali OGROMNI dio vezan za proces izlaska iz ekonomske krize zavisi od nas jer vlast kakva god da je nece biti u stanju da poveca standard zivota dok mi iznosimo desetine milijardi maraka iz drzave.