Forum Klix.ba

Kako firma postaje d.d. (dakle počne mala piljara raditi širi se obiteljski biznis i za 10 g. odjednom iz d.o.o recimo vidiš da je d.d.)

Može li firma koja je nekada bila većinski državna u dionicama opet postati državna normalnim putem (da nema recesije, da nije poništena privatizacija da filmu nije trebalo spašavati...)

Kakav efekt na Centralnu banku ima ako se jedna novčanica od recimo 10 km uništi (bez obzira kako mali efekt imalo objasnite)

Treba li privatizirati poštu? jel to ekonomski isplativo?

Postoje li neke firme gdje država teoretski nije najgori vlasnik... dakle neki vidovi djelovanja koji bi nužno trebali biti samo u državnom domenu

komi wrote:Kako firma postaje d.d. (dakle počne mala piljara raditi širi se obiteljski biznis i za 10 g. odjednom iz d.o.o recimo vidiš da je d.d.

Preregistracijom, odluci se sta ti vise pase i tako...

Evo ti da vidis slicnosti i razlike(moze biti da su osnivacki polozi u sl. promijenjeni).

Dioničko društvo predstavlja oblik preduzeća čija je osnovna glavnica, odnosno kapital podijeljen na dionice. Osnovna glavnica izražava se u novcu. Ulozi u DD mogu biti u novcu, stvarima i pravima.

Pojam. Dioničko društvo predstavlja najpogodniju formu koncentriranja i kapitalizacije “sitnih” slobodnih novčanih sredstava. Prava dioničara utvrđuju se zakonima i statutom društva. Prava koja se utvrđuju zakonima (prvenstveno zakonom o društvima, ali i zakonima o vrijednosnim papirima, o bankama itd) su:
- učešće u upravljanju društvom,
- nadziranje rada društva,
- učešće u dobiti društva,
- učešće u ostatku stečajne mase i
- pravo raspolaganja dionicama.
Statutom preduzeća utvrđuju se i neka dodatna prava kao što su:
- pravo na obavještavanje o radu društva;
- pravo pobijanja odluka organa društva;
- pravo preče kupovine dionica itd.

Osnivanje. Dioničko društvo se osniva ugovorom. Ugovor se zaključuje u pisanoj formi i pored ostalog sadrži: firmu i sjedište DD, djelatnost, prava i obaveze osnivača, iznos osnovnog kapitala, oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica, te posljedice neupisivanja ili neuplaćivanja dionica ako se radi o simultanom osnivanju. Kada dioničko društvo osniva jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju dioničkog društva.

Najmanji iznos osnovne glavnice utvrđen Zakonom je 50.000 KM (u novcu). Osnivači mogu glavnicu osigurati na 2 načina: simultano osnivanje i sukcesivno osnivanje.

Kod simultanog osnivanja samo osnivači osnivaju društvo otkupom svih dionica, a ugovorom se utvrđuju posljedice neuplaćivanja dionica pri čemu se po pravilu daje pravo ostalim osnivačima da uplate nedostajuće dionice za osiguranje osnivačkog kapitala.

Sukcesivno osnivanje podrazumijeva upućivanje javnog poziva – ponude za pristupanje ugovoru o sukcesivnom osnivanju društva. Javni poziv sadrži bitne elemente dioničkog društva (podaci iz ugovora o osnivanju), iznos osnovnog kapitala koji se želi prikupiti na ovaj način, rok uplate dionica, te način sazivanja osnivačke skupštine društva. Osnivači su dužni da sazovu osnivačku skupštinu najkasnije u roku od 60 dana od prijema rješenja Komisije za vrijednosne papire da je emisija dionica uspjela.

Osnivačka skupština utvrđuje da je osnovni kapital osiguran, prihvata ili odbija prekomjeran upis dionica, prihvata izvještaj o radu osnivača, te donosi statut i imenuje članove nadzornog odbora. Skupština može donositi valjane odluke ako joj prisustvuju dioničari u čijem vlasništvu je najmanje polovina osnovnog kapitala.

Statut je najviši konstitutivni i normativni akt dioničkog društva. Njegovim usvajanjem ugovor o osnivanju praktično gubi značaj, odnosno utapa se u statut. Prema Zakonu, statut DD obavezno sadrži firmu, sjedište i djelatnost, iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica, način promjene iznosa osnovnog kapitala, način podjele dobiti i isplate dividende, sastav, način imenovanja i razrješenja, ovlaštenja nadzornog odbora i uprave društva, prestanak društva i postupak izmjene i dopune statuta.

Dionice. Vrste dionica, prenos i konverzija regulišu se statutom DD. Prvenstveno treba diferencirati osnivačke dionice i dionice od narednih emisija. U pogledu vrste, dionice mogu biti na ime (rjeđe) i na donosioca (što je pravilo, radi lakšeg prometa na tržištu kapitala).

Statutom se dionice mogu diferencirati na povlaštene i obične. Povlaštene ili prioritetne dionice povlače neka posebna prava kao što su veća upravljačka prava, pravo preče kupovine ovih dionica, pravo na prioritet u stečajnoj masi itd. Zbog toga ove dionice imaju neka ograničenja kod prenosa.

Statutom se utvrđuje i postojanje sopstvenih dionica društva. Zakonom je ograničen maksimum učešća ovih dionica do 10% osnovnog kapitala. Taokđer se utvrđuje povlačenje dionica (smanjenje osnovnog kapitala), te konverzija dionica prema vrsti, rodu i nominali (usitnjavanje i ukrupnjavanje).

DD je prema Zakonu dužno voditi knjigu dioničara koja sadrži relevantne podatke u ovom domenu.

Upravljanje. Podjela upravljačkih prava među dioničarima vrši se srazmjerno nominalnoj vrijednosti njihovih dionica u osnovnom kapitalu. Ostvaruju se putem skupštine, nadzornog odbora i uprave, čije osnivanje je zakonska obaveza.

Skupštinu dioničkog društva čine dioničari ili njihovi predstavnici (u slučaju kad se kao dioničari pojavljuju pravna lica). Osnivačku skupštinu sazivaju osnivači, a redovnu nadzorni odbor. Redovna skupština održava se najmanje jednom godišnje, poslije završetka poslovne godine. U toku poslovne godine, zahtjev za sazivanje skupštine mogu podnijeti dioničari sa više od 10% ukupnog broja dionica, član nadzornog odbora, te odbor za reviziju. Skupština odlučuje o najvažnijim pitanjima poslovanja društva: donosi statut, odlučuje o promjeni iznosa osnovnog kapitala, utvrđuje poslovnu politiku i definira strategiju razvoja, odlučuje o raspodjeli dobiti i isplati dividende, načinu pokrića gubitaka, emisiji dionica. Skupština bira i razrješava članove nadzornog odbora i odbora za reviziju, odlučuje o statusnim promjenama i prestanku društva, kao i drugim pitanjima definisanim u statutu DD.

Nadzorni odbor je organ sa upravljačkim pravima koja se utvrđuju statutom. Nadzorni odbor je stručni organ kojeg bira skupština. Nije nužno da u sastav odbora ulaze i dioničari. On vodi i nadzire poslovanje dioničkog društva. Djelokrug rada odbora obuhvata najvažnija pitanja iz domena poslovanja društva: imenovanje i nadzor nad radom uprave, usvajanje izvještaja uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, podnošenje skupštini godišnjeg izvještaja i plana poslovanja za narednu godinu, transakcije sa imovinom i ograničeno odobravanje emisija novih dionica.

Upravu društva čine direktor i izvršni direktor. Djelokrug rada uprave obuhvata organiziranje rada i rukovođenje poslovanjem društva, zastupanje i predstavljanje društva, kao i odgovornost za zakonitost poslovanja. Detaljnije se prava i dužnosti uprave uređuju ugovorom između nadzornog odbora i direktora (uprave).

DOO je društvo kod kojeg je osnovni kapital podijeljen na uloge (udjele), pri čemu članovi odgovaraju za obaveze društva do visine svojih uloga. Društvo kao pravno lice u pravnom prometu odgovara za obaveze cjelokupnom svojom imovinom, na isti način kao i DD.



Tipično za DOO je da imaju manji broj osnivača, a osnivanje je uvijek simultano. Srazmjerno visini uloga, odnosno učešću u osnovnom kapitalu, osnivačima pripadaju upravljačka i druga prava. Članovi društva imaju pravo preče kupovine udjela.

DOO se osniva ugovorom u pisanoj formi, koji sadrži firmu i sjedište, djelatnost društva, iznos osnovnog kapitala, broj članova, visinu udjela, prava i obaveze članova, upravljanje društvom, prestanak članstva u društvu, te rješavanje sporova. Ukoliko DOO osniva samo jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju.

Prema Zakonu o privrednim društvima, minimalni osnovni kapital DOO sa više osnivača je10.000 KM, a minimalni pojedinačni udio 2.000 KM. Ako DOO ima samo jednog osnivača, minimalan iznos osnovnog kapitala je 2.000 KM.

Društvo donosi statut, koji pored odredaba iz ugovora o osnivanju, sadrži i konkretnije određenje upravljanja društvom, način utvrđivanja i podjele dobiti i pokrića gubitka, ulazak i izlazak iz društva, prestanak društva, kao i postupak izmjene i dopune statuta. Prema Zakonu o privrednim društvima obavezno je formiranje skupštine, koju čine svi članovi društva, kao i uprave društva sa uobičajenim poslovodnim i zastupničkim poslovima. Statutom se može utvrditi da društvo ima i nadzorni odbor.

komi wrote:Može li firma koja je nekada bila većinski državna u dionicama opet postati državna normalnim putem (da nema recesije, da nije poništena privatizacija da filmu nije trebalo spašavati...)

Moze. Drzava kupi dionice te firme(ako nema zakona koji joj to zabranjuje ili ogranicava).

komi wrote:Kakav efekt na Centralnu banku ima ako se jedna novčanica od recimo 10 km uništi (bez obzira kako mali efekt imalo objasnite)

Ovo cu nekome drugom ostaviti. Al' za pocetak: banka moze imati onoliko novca u opticaju koliko ima pokrica za njega(stoji u devizama po svjetskim bankama). Uslovno i veoma pojednostavljeno receno, tih 10 maraka su oni tebi "prodali", a ti nemas vise mogucnosti da ih "otkupis" za devize koje imaju. Tko da oni zarade(mala sala). Imaju oni formule za izracunavanje koliko se novca tako unisti(statistike).

komi wrote:Treba li privatizirati poštu? jel to ekonomski isplativo?

Koju postu? To zavisi od ekonomske politike drzave. Nema jednolicnog odgovora. Ako mislis na "nase" poste u drzavi, bila bi steta. Ako nista zbog toga sto imaju poslovnice u mnogim mjestima, pa drzava mnoge aktivnosti moze lakse obavljati. Npr. cips projekat ide kroz prostorije posti. U mnogim zemljama zadrzavanje vlasnistva nad postom je stvar nacionalnog ponosa. Ekonomska isplativost? Drzavno upravljanje i vlasnistvo ne znaci ekonomsku neisplativost samo po sebi.

komi wrote: Postoje li neke firme gdje država teoretski nije najgori vlasnik... dakle neki vidovi djelovanja koji bi nužno trebali biti samo u državnom domenu

Vojska
Transport energije, zeljeznicka infrastruktura(vozovi npr. mogu biti privatni), crpljenje i distribucija vode, nuklearne elektrane, cestovna infrastruktura...

o hvala biće materijala za proučavanje

Sta je osnovna glavnica?Odakle dolazi osnivacki kapital?Zasto se zove drustvo ako je samo jedan osnivac?Da li pravo odredjuje ekonomske odnose ili je obratno?Sta je osnovni kapital i kako je on osiguran?Kako se mogu upisivati prekomjerne dionice,odnosno,zasto se ono prihvata ili odbija? Kako se odredjuju broj i nominalna vrijednost dionica?
Ko/sta je drzava? Kako drzava sprovodi zakon protiv sebe?
Zasto centralna banka mora imati pokrice u "devizama po (dabome) svjetskim bankama?
Uslovno,a istovremeno i vrlo pojednostavljeno,kako su to oni meni "prodali",odnosno kako sam to ja od nih "kupio" tog cenera
Kako i zasto nemam vise mogucnosti da ih(10 km) "otkupim" za "devize koje imaju"(ko ima )
Kako prave statisticke podatke o unistavanju novca?Jesu li oni egzaktni ili su "odokativni"?
Privatizacija,bilo cega,pa tako i poste,jeste ekonomski "isplativa" sa aspekta pojedinca (koji je zeli privatizirati),dok po drustvo tesko da ima kakvih pozitivnih efekata kao i od bilo koje privatne firme (u ovakvom,neuredjenom drustvu kao sto je bh.).
Drzava ce,dakako,uvijek biti najgori vlasnik ukoliko se drustvo,dakle njena osnovica,temelji na pojedinacnom interesu i privatnom vlasnistvu,posto je u tom slucaju drzava cista lakrdija.
O privatizaciji zeljeznica raspitati se u V.Britaniji,o privatizaciji vode u Boliviji itd.(bila je nedavno izvrsna emisija u nekoliko nastavaka na HRT-u).

meni je najveću pomutnju pravila činjenica da neke manje firme mogu biti DD a neke velike su i dalje doo

ali sad je mnogo jasnije...

Patrius imas sve na vikipediji cak. Narocito o dionickim drustvima. Ja cu samo ovako ukratko...

patrius wrote:Sta je osnovna glavnica?

Pise ti haman u prvoj recenici mog zadnjeg posta(kapital).

patrius wrote:Odakle dolazi osnivacki kapital?

Iz djepa, slamarice, kredita od banke, pljacke....pare koje je neko odlucio da ulozi...

patrius wrote:Zasto se zove drustvo ako je samo jedan osnivac?

Ima vise razloga. Pravne nauke, historije, tradicije... Je l' dovoljno da se zakon zove "Zakon o privrednim drustvima".

patrius wrote:Da li pravo odredjuje ekonomske odnose ili je obratno?

Mozes odgovoriti na razne nacine, a biti u pravu. To ti je danas obostrana veza uticaja. Zakonom uredjujes vec postojece odnose na isti nacin kako se vec vrse u realnosti izvan zakona, a desi se i da zakonski (iz raznih razloga) mijenjas vec postojece ekonomske odnose.

patrius wrote:Kako drzava sprovodi zakon protiv sebe?

Ne sprovodi zakon protiv sebe. Npr. donese se zakon o budjetu koliko se smije potrositi. I to drzava treba da postuje. Ili, kao sto je kod nas, uredi se da drzava ne moze da se trzisno bori u bankarskom sektoru. I drzava nema svoju banku kod koje gradjani mogu imati racune i poslovati isto kao ostale banke. Recimo, Amerika nema svoju(u vlasnistvu) banku koja sama stampa novac.

patrius wrote:Zasto centralna banka mora imati pokrice u "devizama po (dabome) svjetskim bankama?

drzavnu

Zato sto posluje na principu kurensi borda(kako nakaradno izgleda kad se ovako napise )

http://www.cbbh.ba/index.php?id=13&lang=bs

patrius wrote:o privatizaciji vode u Boliviji

Je l' to ono iz zadnjeg filma Džemsa Bonda? Je l' to film radjen na osnovu istinitih dogadjanja?

je li kokakola DD i zašto ne ili da

Coca-Cola je public company sto znaci da se akcije te kompanije prodaju na slobodnom trzistu vrijednosnih papira i da kao javna kompanija svako tromjesecje je duzna da iskaze (objavi) detaljne podatke o svome poslovanju. Coca-Cola BiH je vjerovatno dio Coca Coline porodice tako da i ona utjece na rezultate kompnije (sada u kome procentu nije bitno). Zasto kompanije postaju dionicka drustva, u vecini slucajeva da bi pratio rast kompanije moras da namaknes neka financijska sredstva, posto je bankovni kapital (credit) u vecini veoma skup, onda se pristupa namicanju kapitala kroz najjeftiniji oblik a to je objavom dionica. Ovdje ne uzimas kredit, nisi zavisan od banaka ali u isto vrijeme dajes udio u vlasnistvu. IPO se provodi uglavnom kroz brokerske kuce koji odredjuju vrijednost dionica zasnovano na interesu trzista za tu kompaniju proizvod. Znaci kada kompanija izda dionice obicno ih brokerske kuce uzimaju uz discount u velikim blokovima (primary market) i nude na prodaju trzistu. Naravno da cio proces nije tako jednostavan kao sto izgleda ali ovo je uprosceno. Sada kako kod nas radi trziste kapitala ne znam, odnosno kako od jednog granapa postaje DD, volio bi da mi neko kaze.

detroit-mercy wrote:Coca-Cola BiH je vjerovatno dio Coca Coline porodice

Coca-cola usa posluje na principu fransiza. Npr. fabrika u BH ne mora nuzno biti u vlasnistvu coca-cola usa u istom omjeru ko sto je coca-cola usa(to ne znaci da nemaju udio u vlasnistvu kao firma). I najvjerovatnije nije. Coca-cola pravi samo "sirup" i to prodaje ostalim kompanijama. A onda one iz tog "sirupa" prave pica. Coca-cola usa je vjerovatno DD, cim na NYSE ima dionice za kupiti. Jedino mislim da odstupa od tih "fransiza" u Americi, pa prodaje direktno.

Hvala na odgovorima,druze @Harise.Medjutim,uglavnom su polovicni,i kako sam kazes,moze i ovako i onako.Naravno,sve je tu promjenljivo i nepredvidivo,od budzeta,koji,kao sto vidimo,moze dozivjeti bezbroj rebalansa,a da niko ne objasnjava niti iko odgovara zasto,ako je vec regulisan zakonom.Ocito je,dakle,da je zakon prekrsen,i da drzava,premda treba,ipak ne postuje ni ono sto sama propisuje.Dalje,pravo nije nista drugo do sluzbeno priznanje cinjenice,tj.vec postojeci odnosi u realnosti se samo "pakuju" u formu zakona,koji se opet,naravno,krse na svakom koraku,ma koliko da idu u korist onih koji ih krse.U najboljem slucaju,zakon u tim odnosima samo donekle ogranicava zloupotrebu tih odnosa,tj.pod silom prilika intervenise da bi koliko-toliko zastitio one slabije (valjda znamo ko su oni ) u tim odnosima.Jasno je,dakle,da pravo i zakon ni u kom slucaju ne odredjuju sustinu ekonomske politike i odnosa,nego je obrnuto.Iz historije nam je poznato da su vlade morale intervenisati izmedju poslodavaca i radnika kako bi spasile goli zivot ovih drugih,jer je "oplodjavanje osnovne glavnice" razvilo tendenciju da upropasti dobar dio covjecanstva.Nikada nije moglo doci do medjusobnog sporazuma,kompromisa,izmedju kapitalista i najamnih radnika,bez prisile drzave,a tako je i dan-danas.

Da,znam daje americka centralna banka privatno vlasnistvo.Dapace,to dovljno govori samo po sebi.

Odgovor da centralna banka mora imati pokrice u stranim bankama u devizama zato sto posluje po "currency board"-u (ovako fakat ljepse izgleda ) je cista tautologija.(Naime,tako je zato sto je tako ).Nista nam se tu ne objasnjava o uzrocima i posljedicama,kao sto i inace nacionalni ekonomisti nikada ne objasnjavaju uzroke,posljedice,sustinu...oni samo objasnjavaju zateceno stanje stvari,ni najmanje ih se ne tice,recimo npr.,kako biva da na trzistu nalazimo,s jedne strane,one koji stalno kupuju (radnu snagu) kako bi "pravili pare",a s druge strane one koji moraju vazda prodavati (svoju radnu snagu,jer nemaju nista drugo za prodat) kako bi tek odrzali vlastitu egzistenciju...

I ne,ne radi se o agentu 007,niti imam pojma o cemu se u tom filmu radi,to je bio dokumentarni serijal.Naime,ljudi su ginuli,posto su vrli poduzetnici(naravno,americki,s kapitalom od nekoliko milijardi $)odlucili da taj kapital oplode tako sto ce vodu,taj prirodni resurs,koji je slucajno i izvor zivota prodavati ljudima po "prihvatljivim trzisnim cijenama".Takodjer,vrlo su indikativne bile i ispovijedi britanskih zeljeznicara u pogledu privatizacije tamosnje zeljeznice.

Hvala na odgovorima,druze @Harise.Medjutim,uglavnom su polovicni,i kako sam kazes,moze i ovako i onako.Naravno,sve je tu promjenljivo i nepredvidivo,od budzeta,koji,kao sto vidimo,moze dozivjeti bezbroj rebalansa,a da niko ne objasnjava niti iko odgovara zasto,ako je vec regulisan zakonom.Ocito je,dakle,da je zakon prekrsen,i da drzava,premda treba,ipak ne postuje ni ono sto sama propisuje.Dalje,pravo nije nista drugo do sluzbeno priznanje cinjenice,tj.vec postojeci odnosi u realnosti se samo "pakuju" u formu zakona,koji se opet,naravno,krse na svakom koraku,ma koliko da idu u korist onih koji ih krse.U najboljem slucaju,zakon u tim odnosima samo donekle ogranicava zloupotrebu tih odnosa,tj.pod silom prilika intervenise da bi koliko-toliko zastitio one slabije (valjda znamo ko su oni ) u tim odnosima.Jasno je,dakle,da pravo i zakon ni u kom slucaju ne odredjuju sustinu ekonomske politike i odnosa,nego je obrnuto.Iz historije nam je poznato da su vlade morale intervenisati izmedju poslodavaca i radnika kako bi spasile goli zivot ovih drugih,jer je "oplodjavanje osnovne glavnice" razvilo tendenciju da upropasti dobar dio covjecanstva.Nikada nije moglo doci do medjusobnog sporazuma,kompromisa,izmedju kapitalista i najamnih radnika,bez prisile drzave,a tako je i dan-danas.

Da,znam daje americka centralna banka privatno vlasnistvo.Dapace,to dovljno govori samo po sebi.

Odgovor da centralna banka mora imati pokrice u stranim bankama u devizama zato sto posluje po "currency board"-u (ovako fakat ljepse izgleda ) je cista tautologija.(Naime,tako je zato sto je tako ).Nista nam se tu ne objasnjava o uzrocima i posljedicama,kao sto i inace nacionalni ekonomisti nikada ne objasnjavaju uzroke,posljedice,sustinu...oni samo objasnjavaju zateceno stanje stvari,ni najmanje ih se ne tice,recimo npr.,kako biva da na trzistu nalazimo,s jedne strane,one koji stalno kupuju (radnu snagu) kako bi "pravili pare",a s druge strane one koji moraju vazda prodavati (svoju radnu snagu,jer nemaju nista drugo za prodat) kako bi tek odrzali vlastitu egzistenciju...

I ne,ne radi se o agentu 007,niti imam pojma o cemu se u tom filmu radi,to je bio dokumentarni serijal.Naime,ljudi su ginuli,posto su vrli poduzetnici(naravno,americki,s kapitalom od nekoliko milijardi $)odlucili da taj kapital oplode tako sto ce vodu,taj prirodni resurs,koji je slucajno i izvor zivota prodavati ljudima po "prihvatljivim trzisnim cijenama".Takodjer,vrlo su indikativne bile i ispovijedi britanskih zeljeznicara u pogledu privatizacije tamosnje zeljeznice.