#1 Igre sa Kartama
Posted: 01/08/2009 11:00
V I S T
Za Vist se kaže da je naj-Engleskija igra na Svetu,a i najstarija,koja se u neizmenjenom obliku održala sve do danas.To mu je,pre svega,omogućila neprestana težnja Engleza ka očuvanju tradicije na svim poljima.Nastao je u XVI-om Veku,a sve do XIX-og je u intelektualnim krugovima najuvaženija igra sa kartama.Sa pojavom Vinta,kao njegove podvrste, Vist je po malo odgurnut u stranu,ali se ipak održao.
U XIX-om Veku,Vist se igra u svim zemljama Sveta.U nekoliko navrata se pojavljuje i u delima Puškina,što govori o njegovom intenzivnom prisustvu i u Rusiji.Danas je i dalje jako popularan u Engleskoj i svim zemljama Komnovelta,a prisutan je i na svim drugim krajevima Planete.
Osobenost Vista se ogleda u tome,što se sva pažnja usmerava ka samoj igri,a manje ka ostalim elementima.Odsustvuju „Najave“, „Licitacija“ i tome slično.Poštovanje boje prve odigrane karte u štihu je obavezno,ali se u njenom nedostatku ne mora odigrati adut. Ovo pravilo povećava broj mogućih kombinacija,pa ono što je u Preferansu rutina,u Vistu se može odigrati na stotine različitih načina.Upravo ovaj način igre je kasnije preuzet u Bridžu i Skatu,gde je doveden do savršenstva.Vist pre svega ostaje popularan među onima,koji prosto vole „igrati karte“ i svojim umećem žele da utiču na ishod partije,ali bez posebne napetosti, dugotrajnih dogovora,blefiranja i kontriranja.
Koristi se standardni špil,sa engleskim rangom karata.Najjači je Kec,pa sledi: K,Q,J, 10,9 itd,do Dvojke,kao najslabije.Ovaj redosled se upravo u Vistu pojavljuje prvi put,a danas se u Svetu tretira kao standardan.O značaju Vista na razvoj kartanja uopšte,govori i činjenica,da se sam način igre,gde svako u krug odigrava po jednu kartu,a najjača nosi štih,upravo prvi put pojavljuje u njemu.Takođe i pravilo,da jedno nošenje predstavlja jedan štih,potiče odavde,a to je danas osnova većine igara sa kartama.Procena je,da oko 80% savremenih igara,svoje praporeklo vuče iz ovog poslavlja.
U ovom delu izdanja,postoji još mnogo toga zanimljivog.Opisan je „Vint“,koji je bio najcenjenija igra XIX-og Veka i najbliži predak Bridža.Takođe,kao vrsta Vista se javlja i „Boston“,najpopularnija igra Amerike.Za 500 godina postojanja,od standardnog oblika Vista, pojavljuju se i mnoge njegove varijante,a neke od njih su i ovde opisane.Treba napomenuti,da su sve one uglavnom nastale van Engleske,dok su Englezi,već punih 5 Vekova privrženi izvornom obliku.
Kako je ovo tipično „englesko“ poglavlje,sve igre su opisane,u svom originalnom levom smeru.Na ovaj korak smo se odlučili,pošto mnogi Vist uče,kao uvod u Bridž.Postojanje ogromnog broja knjiga i priručnika iz ove oblasti,uslovilo je poštovanje smera igre.
V I S T
Pod imenom „Vist“,ovde se pojavljuje njegov savremeni oblik,koji u Engleskoj predstavlja,najpopularniju „porodičnu igru“.
BROJ IGRAČA : Vist uvek igraju 4 igrača,od kojin su,po dvojica partneri i za stolom sede,jedan preko puta drugog.Partneri zajedno računaju odnete štihove i upisuju ostvarene bodove.Znači,u igri postoje dve suprotstavljene strane.
KARTE : Koristi se špil od 52 karte,sa standardnim rangom:A,K,Q,J,10,9,....,2. Karte nemaju svoje bodonosne vrednosti,pošto jedno nošenje,predstavlja jedan štih.Njega čine 4 odirane karte u istom krugu.Boje nemaju svoje jačine i rang,ali se uvek mora igrati karta istog znaka,sa prvom odigranom u tom krugu igre.U svakom deljenju,jedna boja je adut i ona je dominantna u odnosu na ostale tri.
DELJENJE : Delitelj deli redom,jednu po jednu kartu,dok ne razdeli ceo špil.Svako dobija po 13 karata.Poslednju,koja pripada njemu,pre toga za trenutak okrene,a njena boja je adut u tom deljenju.
Svako deljenje,ima svoju adutsku boju.
Kada se odigraju sve karte i upišu bodovi,sledeći levi igrač ih skuplja i deli za novu igru.Delitelj se menja,redom u krug.
TOK IGRE : Prvu kartu odigrava igrač levo od delitelja.Svi ostali moraju igrati karte iste boje sa prvom odigranom.Ako neko nema ni jednu takvu,može igrati kartu u adutskoj boji,ali na to nije obavezan.Drugim rečima,u nedostatku boje,igra se bilo šta,pa i adut.
Ako su sve 4 karte u istoj boji,štih nosi najjača.Ako je bilo ko odigrao aduta,štih nosi najjači,ili jedini adut.
U sledećem krugu igre,prvi na potezu je osvajač predhodnog štiha.
Tako se igra,svih 13 krugova igre.
BODOVANJE : Kako igrači na početku deljenja dobijaju po 13 karata,postoje 13 krugova deljenja,a samim tim,i 13 štihova.Pobednička strana je ona,koja ih osvoji više,a to znači,preko 6. Upravo,svaki štih preko šestog se i boduje i donosi po 1 bod.Prvih 6 nošenja se ne boduju,a nazivaju se „Osnovni Štihovi“.
Npr,ako pobednička strana osvoji 7 štihova,dobija samo 1 bod;za 8 štihova,dobila bi 2 boda itd.
HONORI : Pored bodova za štihove,sukobljenim stranama se dodaju i bodovi za „Honore“.
„Honori“ su,četiri najjače adutske karte:A,K,Q,J.
Prilikom odigravanja svoje prve karte,svako redom govori,koliko drži „Honora“ u rukama.Ako se kod igrača jedne strane nađu 3 Honora,oni za njih dobijaju 2 boda.U slučaju,da su sva 4 Honora kod jedne strane,nagrada je 4 boda.Ovi bodovi se odmah upisuju i ne zavise od daljeg toka igre.
UPISIVANJE BODOVA : Bodovi se u Vistu zapisuju u tri zasene Tabele,što se najbolje može razumeti na primerima:
U I-om deljenju,strana A je osvojila 8 štihova,pa im se u Tabelu 1 upisuju 2 boda.Na početku II-og deljenja,kod igrača strane A su se našla 3 Honora,pa im se pre početka igre,u Tabelu 1 upisuju 2 boda.Na kraju tog deljenja,strana B je ostvarila 9 nošenja,pa se njima u istu Tabelu upisuju 3 boda.
Strana,koja ima tekući rezultat u I-oj Tabeli 4 boda,ne dobija bodove za „Honore“.
U našem primeru,to je strana A.
„Gem“ traje do 5 bodova.Ako je jedna strana sa tekućim rezultatom manjim od 4 boda, a poseduje 3,ili 4 Honora,upisuju im se bodovi za njih,a u slučaju da su tom prilikom osvojili Gem (5.ili više bodova),igra se u tom deljenju prekida.
U III-em deljenju,strana A poseduje 3 Honora,ali pošto ima 4 boda,nagrada za njih se ne može upisati,već se prelazi na igru.Strana A osvaja 9 štihova i za njih dobija 3 boda u I-oj koloni.Sa njima je prešla granicu od 5 bodova i ostvarila je „Gem“.U I-oj tabeli se podvlači crta ispod rezultata.
Posle svakog završenog „Gema“,za njega se odmah sređuju rezultati,upisuju u Tabelu 2,a zatim se igra sledeći.Osvajač Gema može u Tabeli 2 dobiti 1,2,ili 3 boda.Gem se zove „Singl“ i donosi 1 bod,ako protivnička strana u tom trenutku ima 3,ili 4 boda.Gem je „Dubl“ i donosi 2 boda,ako protivnici imaju u Tabeli 1,samo 1,ili 2 boda.I najzad,Gem je „Trebl“,ako protivnici nisu osvojili u njemu ni jedan bod,a vredi 3 boda.
U našem primeru, „Gem“ je „Singl“,pa se strani A upisuje u Tabelu 2,samo 1 bod.
Prelazi se na II Gem.U njemu,obe strane u prvoj Tabeli startuju od nule.
U I-om deljenju,strana A dobija 2 boda za „Honore“,ali strana B osvaja 7 štihova i dobija 1 bod.Pre početka II-og deljenja,sva 4 Honora su se našla u posedu strane B,pa oni za njih dobijaju 4 boda,sa čime dobija „Gem“,a igra u tom deljenju se i ne izvodi.“Gem“ strane B je „Dubl“,pa za njih slede 2 boda u Tabeli 2.Ponovo se podvlači crta u Tabeli 1 i kreće igra za sledeći Gem.
Strana koja osvoji 2 „Gema“,ostvarila je „Reber“.Za njega joj se pišu još 2 boda u Tabeli 2.
U sledećem deljenju,strana A poseduje 3 Honora i za njih dobija 2 boda u Tabelu 1. U istom deljenju,osvaja i 10 štihova,pa dobija još 4 boda,sa čime je dobila „Gem“.Pomenuti „Gem“ je „Trebl“ i donosi strani A,čak 3 boda u Tabeli 2.
Strana A je ostvarila „Reber“,pa se podvlači rezultat i u Tabeli 2.Pre toga se strani A upisuju još 2 boda za ostvaren „Reber“.Pravi se razlika u Gem-bodovima iz Tabele 2,a ona u našem primeru iznosi 4 boda,koja se upisuju u Tabelu 3.Igra se nastavlja za novi „Gem“ i „Reber“.
Za konačnu pobedu u partiji,potrebno je u Tabeli 3 ostvariti 8 bodova.Često je za to neophodno odigrati i po nekoliko „Rebera“,ali se događa,da se sve završi i samo u jednom,što je ipak retkost.
Igrači se mogu dogovoriti da se igraju 3 „Rebera“,a pobednici su igrači,koji sakupe više bodova u Tabeli 3,koja je u ovom slučaju jedina merodavna za konačni ishod.
Za Vist se kaže da je naj-Engleskija igra na Svetu,a i najstarija,koja se u neizmenjenom obliku održala sve do danas.To mu je,pre svega,omogućila neprestana težnja Engleza ka očuvanju tradicije na svim poljima.Nastao je u XVI-om Veku,a sve do XIX-og je u intelektualnim krugovima najuvaženija igra sa kartama.Sa pojavom Vinta,kao njegove podvrste, Vist je po malo odgurnut u stranu,ali se ipak održao.
U XIX-om Veku,Vist se igra u svim zemljama Sveta.U nekoliko navrata se pojavljuje i u delima Puškina,što govori o njegovom intenzivnom prisustvu i u Rusiji.Danas je i dalje jako popularan u Engleskoj i svim zemljama Komnovelta,a prisutan je i na svim drugim krajevima Planete.
Osobenost Vista se ogleda u tome,što se sva pažnja usmerava ka samoj igri,a manje ka ostalim elementima.Odsustvuju „Najave“, „Licitacija“ i tome slično.Poštovanje boje prve odigrane karte u štihu je obavezno,ali se u njenom nedostatku ne mora odigrati adut. Ovo pravilo povećava broj mogućih kombinacija,pa ono što je u Preferansu rutina,u Vistu se može odigrati na stotine različitih načina.Upravo ovaj način igre je kasnije preuzet u Bridžu i Skatu,gde je doveden do savršenstva.Vist pre svega ostaje popularan među onima,koji prosto vole „igrati karte“ i svojim umećem žele da utiču na ishod partije,ali bez posebne napetosti, dugotrajnih dogovora,blefiranja i kontriranja.
Koristi se standardni špil,sa engleskim rangom karata.Najjači je Kec,pa sledi: K,Q,J, 10,9 itd,do Dvojke,kao najslabije.Ovaj redosled se upravo u Vistu pojavljuje prvi put,a danas se u Svetu tretira kao standardan.O značaju Vista na razvoj kartanja uopšte,govori i činjenica,da se sam način igre,gde svako u krug odigrava po jednu kartu,a najjača nosi štih,upravo prvi put pojavljuje u njemu.Takođe i pravilo,da jedno nošenje predstavlja jedan štih,potiče odavde,a to je danas osnova većine igara sa kartama.Procena je,da oko 80% savremenih igara,svoje praporeklo vuče iz ovog poslavlja.
U ovom delu izdanja,postoji još mnogo toga zanimljivog.Opisan je „Vint“,koji je bio najcenjenija igra XIX-og Veka i najbliži predak Bridža.Takođe,kao vrsta Vista se javlja i „Boston“,najpopularnija igra Amerike.Za 500 godina postojanja,od standardnog oblika Vista, pojavljuju se i mnoge njegove varijante,a neke od njih su i ovde opisane.Treba napomenuti,da su sve one uglavnom nastale van Engleske,dok su Englezi,već punih 5 Vekova privrženi izvornom obliku.
Kako je ovo tipično „englesko“ poglavlje,sve igre su opisane,u svom originalnom levom smeru.Na ovaj korak smo se odlučili,pošto mnogi Vist uče,kao uvod u Bridž.Postojanje ogromnog broja knjiga i priručnika iz ove oblasti,uslovilo je poštovanje smera igre.
V I S T
Pod imenom „Vist“,ovde se pojavljuje njegov savremeni oblik,koji u Engleskoj predstavlja,najpopularniju „porodičnu igru“.
BROJ IGRAČA : Vist uvek igraju 4 igrača,od kojin su,po dvojica partneri i za stolom sede,jedan preko puta drugog.Partneri zajedno računaju odnete štihove i upisuju ostvarene bodove.Znači,u igri postoje dve suprotstavljene strane.
KARTE : Koristi se špil od 52 karte,sa standardnim rangom:A,K,Q,J,10,9,....,2. Karte nemaju svoje bodonosne vrednosti,pošto jedno nošenje,predstavlja jedan štih.Njega čine 4 odirane karte u istom krugu.Boje nemaju svoje jačine i rang,ali se uvek mora igrati karta istog znaka,sa prvom odigranom u tom krugu igre.U svakom deljenju,jedna boja je adut i ona je dominantna u odnosu na ostale tri.
DELJENJE : Delitelj deli redom,jednu po jednu kartu,dok ne razdeli ceo špil.Svako dobija po 13 karata.Poslednju,koja pripada njemu,pre toga za trenutak okrene,a njena boja je adut u tom deljenju.
Svako deljenje,ima svoju adutsku boju.
Kada se odigraju sve karte i upišu bodovi,sledeći levi igrač ih skuplja i deli za novu igru.Delitelj se menja,redom u krug.
TOK IGRE : Prvu kartu odigrava igrač levo od delitelja.Svi ostali moraju igrati karte iste boje sa prvom odigranom.Ako neko nema ni jednu takvu,može igrati kartu u adutskoj boji,ali na to nije obavezan.Drugim rečima,u nedostatku boje,igra se bilo šta,pa i adut.
Ako su sve 4 karte u istoj boji,štih nosi najjača.Ako je bilo ko odigrao aduta,štih nosi najjači,ili jedini adut.
U sledećem krugu igre,prvi na potezu je osvajač predhodnog štiha.
Tako se igra,svih 13 krugova igre.
BODOVANJE : Kako igrači na početku deljenja dobijaju po 13 karata,postoje 13 krugova deljenja,a samim tim,i 13 štihova.Pobednička strana je ona,koja ih osvoji više,a to znači,preko 6. Upravo,svaki štih preko šestog se i boduje i donosi po 1 bod.Prvih 6 nošenja se ne boduju,a nazivaju se „Osnovni Štihovi“.
Npr,ako pobednička strana osvoji 7 štihova,dobija samo 1 bod;za 8 štihova,dobila bi 2 boda itd.
HONORI : Pored bodova za štihove,sukobljenim stranama se dodaju i bodovi za „Honore“.
„Honori“ su,četiri najjače adutske karte:A,K,Q,J.
Prilikom odigravanja svoje prve karte,svako redom govori,koliko drži „Honora“ u rukama.Ako se kod igrača jedne strane nađu 3 Honora,oni za njih dobijaju 2 boda.U slučaju,da su sva 4 Honora kod jedne strane,nagrada je 4 boda.Ovi bodovi se odmah upisuju i ne zavise od daljeg toka igre.
UPISIVANJE BODOVA : Bodovi se u Vistu zapisuju u tri zasene Tabele,što se najbolje može razumeti na primerima:
U I-om deljenju,strana A je osvojila 8 štihova,pa im se u Tabelu 1 upisuju 2 boda.Na početku II-og deljenja,kod igrača strane A su se našla 3 Honora,pa im se pre početka igre,u Tabelu 1 upisuju 2 boda.Na kraju tog deljenja,strana B je ostvarila 9 nošenja,pa se njima u istu Tabelu upisuju 3 boda.
Strana,koja ima tekući rezultat u I-oj Tabeli 4 boda,ne dobija bodove za „Honore“.
U našem primeru,to je strana A.
„Gem“ traje do 5 bodova.Ako je jedna strana sa tekućim rezultatom manjim od 4 boda, a poseduje 3,ili 4 Honora,upisuju im se bodovi za njih,a u slučaju da su tom prilikom osvojili Gem (5.ili više bodova),igra se u tom deljenju prekida.
U III-em deljenju,strana A poseduje 3 Honora,ali pošto ima 4 boda,nagrada za njih se ne može upisati,već se prelazi na igru.Strana A osvaja 9 štihova i za njih dobija 3 boda u I-oj koloni.Sa njima je prešla granicu od 5 bodova i ostvarila je „Gem“.U I-oj tabeli se podvlači crta ispod rezultata.
Posle svakog završenog „Gema“,za njega se odmah sređuju rezultati,upisuju u Tabelu 2,a zatim se igra sledeći.Osvajač Gema može u Tabeli 2 dobiti 1,2,ili 3 boda.Gem se zove „Singl“ i donosi 1 bod,ako protivnička strana u tom trenutku ima 3,ili 4 boda.Gem je „Dubl“ i donosi 2 boda,ako protivnici imaju u Tabeli 1,samo 1,ili 2 boda.I najzad,Gem je „Trebl“,ako protivnici nisu osvojili u njemu ni jedan bod,a vredi 3 boda.
U našem primeru, „Gem“ je „Singl“,pa se strani A upisuje u Tabelu 2,samo 1 bod.
Prelazi se na II Gem.U njemu,obe strane u prvoj Tabeli startuju od nule.
U I-om deljenju,strana A dobija 2 boda za „Honore“,ali strana B osvaja 7 štihova i dobija 1 bod.Pre početka II-og deljenja,sva 4 Honora su se našla u posedu strane B,pa oni za njih dobijaju 4 boda,sa čime dobija „Gem“,a igra u tom deljenju se i ne izvodi.“Gem“ strane B je „Dubl“,pa za njih slede 2 boda u Tabeli 2.Ponovo se podvlači crta u Tabeli 1 i kreće igra za sledeći Gem.
Strana koja osvoji 2 „Gema“,ostvarila je „Reber“.Za njega joj se pišu još 2 boda u Tabeli 2.
U sledećem deljenju,strana A poseduje 3 Honora i za njih dobija 2 boda u Tabelu 1. U istom deljenju,osvaja i 10 štihova,pa dobija još 4 boda,sa čime je dobila „Gem“.Pomenuti „Gem“ je „Trebl“ i donosi strani A,čak 3 boda u Tabeli 2.
Strana A je ostvarila „Reber“,pa se podvlači rezultat i u Tabeli 2.Pre toga se strani A upisuju još 2 boda za ostvaren „Reber“.Pravi se razlika u Gem-bodovima iz Tabele 2,a ona u našem primeru iznosi 4 boda,koja se upisuju u Tabelu 3.Igra se nastavlja za novi „Gem“ i „Reber“.
Za konačnu pobedu u partiji,potrebno je u Tabeli 3 ostvariti 8 bodova.Često je za to neophodno odigrati i po nekoliko „Rebera“,ali se događa,da se sve završi i samo u jednom,što je ipak retkost.
Igrači se mogu dogovoriti da se igraju 3 „Rebera“,a pobednici su igrači,koji sakupe više bodova u Tabeli 3,koja je u ovom slučaju jedina merodavna za konačni ishod.



[/center]