Forum Klix.ba

Obično projekti zaštite prirode polaze od sadašnjeg stanja. Tako se želi sačuvati ono što imamo sada, a možemo ostati bez toga, ili ono što smo imali do nedavno, a već je počelo nestajati. Pri tome se obično zaboravlja da je prirodu oblikovao čovjek koji živi u njoj, dakle seljak sa svojim nekadašnjim starinskim načinom života. Nije mi poznato da se projekti zaštite prirode bave zaštitom tradicionalnog načina života ljudi u nekom prostoru. Obično se ide na zabrane branja gljiva, cvijeća, čuvanje šume, zabranu lova životinja i sl. Naravno da su sve to dobre mjere, ali često štete stanovnicima tih krajeva. Bez zaštite ljudi koji tamo žive, ti su krajevi izloženi iseljavanju, a posljedica nedostatka ljudskih aktivnosti na život prirode je opće osiromašenje vrsta. Dakle, u interesu zaštite prirodne raznolikosti, trebalo bi najprije zaštititi ljuei pa onda i vratiti starinski način života. Bez ljudi se pašnjaci i livade sa svojim brojnim živim vrstama pretvaraju u šikare i šume s manjim brojem vrsta biljaka i životinja. Rezultat je ukupno smanjenje broja vrsta. Izgleda da je čovjek oblikovao sadašnje prostore i bez čovjeka događa se velika promjena u zatečenom stanju. Gubimo li čovjeka, nestaje i ono iz prirode što se želi sačuvati kao vrijedno. Uzalud bačen novac. Vaši komentari?

Pa, ne znam. Političarima je u interesu da su im birači nekako blizu, na okupu, a grad je idealno mjesto za to.
Ko bi se vratio u neku vukosexinu da živi sam, bez struje,...Ili ako i ima struju, obnovio je kuću,...Ta kuća mu je, u stvari, vikendica.

Konkretno, Prokoško jezero umire zbog ljudi. Šuma se sječe neplanski, ostavljaju se odrezane grane, pa se šire bolesti i štetočine koje dalje uništavaju šume. Meni dodje da kupim one žute trake sa natpisom MINE-PAZI MINE-МИНЕ-ПАЗИ МИНЕ-MINE, pa da krstarim po šumama i bez nekog reda postavljam one trake.

Kako misliš da zaštitimo seljaka, a da ga ''privolimo'' da živi na tradicionalan način? Pa, nije niko lud da živi bez mobitela, kućanskih aparata, kupatila, ''Konzuma'', škole, fakulteta, doma zdravlja, bolnice,...da mu je sve blizu,...

Više štete nanosi čovjek svojim aktivnostima biodiverzitetu, nego da je ta priroda prepuštena sama sebi. Čas posla je raskrčiti šikaru i napraviti poslovni centar.

Svakome je jasno da se prirodu ne može žestoko koristiti u nedogled. Bogataši sebi žele priuštiti život u prirodi, jer traže mir. Bogataši žele i jesti ono što su jeli naši stari. A mnogi mladi u selima žele hitno pobjeći u gradove. Ja sam za to da ljudima na selu bude dobro. To znači da imaju sve blagodati civilizacije, ali da dio stanovnika ima onako za sebe po koju kravu, stado koza i da za to budu plaćeni kao da rade. Znači, da imaju ulogu održanja nekakvog poželjnog stanja u prirodi. A ne da je vuk u boljem položaju od čovjeka. Znači da se svima osigura posao i zarada i da ne uništavaju prirodna dobra, nego da im ona trajno služe. Inače, seljak je bio i plemenit pojam, jer on cijeni rad i živi od rada. Istina je da danas selo umire, a razlozi nisu samo ekonomski, nego i sociološki. U gradu je lakši život, ali i uzaludniji. Stresnije se radi, više nervira i kraće živi.

Odlicna i jako vazna tema za danasnje vrijeme.

U svijetu je u trendu Ekologija znaci zastita prirode i covjekove sredine, proizvodnja zdrave ekoloske hrane i proizvodnja svih razno-raznih proizvoda od ekoloskih znaci zdravih materijala a koji se mogu u isto vrijeme i reciklirati.

U ovoj oblasti u buducnosti ja licno vidim ogromne mogucnosti svih bosanaca i iz grada i sa sela. Pravljenje po cijeloj Bosni i Hercegovini manjih ekoloskih sela i farmi, proizvodnja ekoloske hrane i ostalih ekoloskih proizvoda i izvoz tih roba na vanjsko i unutrasnje trziste. Kada bi se vecina bosanaca u Bosni i Hercegovini bavila ovim poslovima zaradjivali bi ogroman novac i zivjeli bi mnogo bolje nego da zive i rade u inostranstvu plus sto bi i uvoz raznih roba iz inostranstva smanjili na minimum.

Mogla bi se uz sve ovo otvarati i razna manja ekoloska turisticka sela sa raznim sadrzajima gdje bi se turisti mogli odmarati i uzivati u zdravoj i cistoj prirodi i ujedno trositi i kupovati ekolosku hranu i druge proizvode. Danasnji moderni i skolovani seljak/farmer a i gradjanin mogu u veoma kratkom roku postati i gospoda i milioneri u ovom poslu.

Znam da je ekonomija u rasulu i da ovo što pričamo izgleda kao utopija gradskih pametnjakovića. Dosta Bosanaca bilo je u izbjeglištvu po svijetu i u Švicarskoj i u Skandinaviji i mogli bi neke dobre stvari od tamo primijeniti u Bosni. Je li moguće u brdovitoj Bosni organizirati selo kao u brdovitoj Švicarskoj i šumovitoj Norveškoj? U ravničarskoj Bosni kao u Holandiji? Dok se to ne počne ostvarivati valja nekako izdurati. Morali bi se ljudisami organizirati i okupiti i vidjeti što zajedno mogu uraditi, kako se mogu obraniti od ovoga uništavanja sela. Selo se danas ne može održati bez mladih ljudi, a oni nemaju ni škole ni zaposlenja blizu sela. Ako se ovako nastavi, a selo nestane, dobiva se iseljenike iz zavičaja, otuđenu gradsku sirotinju ranjene duše kojoj je teže nego da je ostala kod svoje kuće. Zato se mora ulagati u ostanak na selu i normalan život. To je očuvanje prirode i čovjeka. Svak je za to da se rade mali pogoni koji ne zagađuju okoliš, da se otvaraju obiteljski obrti itd. I da se razvija seoski turizam. Evo, meni je milije doći u neko selo gdje još nisam nogom stupio, nego ići u neki strani svijet. Ima se što vidjeti i naučiti i po Bosni.
Ako neko ima koju pametnu ideju, neka se pokrene u svojoj sredini. Jesmo li za živjeti, ili nismo.