Page 1 of 1

#1 Izlozba

Posted: 16/03/2009 20:41
by Merlyn
Impresionizam

Impresionizam je umjetnički pravac koji je nastao u francuskom slikarstvu između 1860. i 1870. godine kao reakcija na realizam.Pojavio se kada je prihvaceno Njutnovo otkrice spektra i njegov zakljucak da je bijela svjetlost sastavljena od boja.Impresionisticka slika je impresija-rezultat neposrednih vizuelnih utisaka o suncevoj svjetlosti i predmetima obasjanim njome.Odblesci na vodi,snijeg,nebo sa oblacima,plast sijena ili lokvanji na vodi,bili su povod za nastajanje impresionisticke slike.Posljedica slikanja svjetlosti izvan ateljea je rastocenost i dematerijalizacija oblika,spontan namaz boje koji se,kroz vidljiv trag cetkice,osamostaljuje kao vrijednost po sebi.Saznanje da je svjetlost sastavljena od boja,da u njoj nema bijele i crne vec samo toplih i hladnih boja kojima je moguce izraziti svjetlost i sjenku,naslo je punu primjenu u slikarstvu impresionizma,Slikajuci bojama Suncevog spektra,impresionisti stvaraju radosnu atmosferu.Njihov znacaj lezi u tome sto su otkrili ljepotu prirode i u slikanju pejzaza punog svjetlosti i atmosfere odlobodili sliku od religiozno-istorijske tematike.

Na prelazu uzmedju XIX i XX vijek impresionizam su prihvatili i slikari juznoslovenskih naroda.Najveci broj nasih slikara, na prelazu dva vijeka,prihvatao je impresionizam preko Minhena,gde su odlazili na skolovanje.Milan Milovanovic i Nadezda Petrovic su bili prvi koji su nase slikarstvo usmjerili ka Parizu,na samo izvoriste impresionizma.


Pierre-Auguste Renoir (Limoges, 25. februar 1841. - Cagnes, 17. decembar 1919.), francuski slikar,
jedan od najistaknutijih predstavnika impresionizma. Isprva je pod uticajem realizma, ali 70-ih godina razvio je vlastiti izraz, karakterističan po svjetloružičastim ,oker i modrim tonovima, te se priključuje impresionistima. Slikao je život Pariza . Česti su motivi kupačica, ženskih i dječjih glava. U čulnom i nagonskom zanosu za ljepote viđenog svijeta, slikao je sve do duboke starosti. Kada mu je reuma ukočila prste slikao je kistom vezanim za šaku. Ostavio je vrlo veliki broj radova. Bavio se i litografijom i bakropisom, a posljednjih godina života i kiparstvom.





Mala izlozba Renoarovih slika

Djevojcica s kanticom za vodu

Djevojka koja se ceslja

Dvije sestre na terasi

Umjetnikov sin , Jean , Crtanje

Dvije mlade djevojke za klavirom

Djevojka iz Alzira

Ljubavnici

#2 Re: Izlozba

Posted: 18/03/2009 11:19
by Daphna
Mali zaokret :mrgreen:

ROMANTIZAM
(nadam se da smijemo predstavljati i druge pravce sem impresionizma?! Ili da se za sada držimo samo njega? Ili možda ti predstavi impresionizam a ja ću romantizam? Ipak, tvoja je tema ;-) )

Romantizam je općekulturni, prema tome i umjetnički pokret koji se javlja potkraj XVIIII. st., a svoju punu afirmaciju doživljava u prvim desetljećima XIX. st. Rađanje romantizma uvjetovano je društveno-povijesnim činjenicama. Romantizam se javlja u vrijeme velikih društvenih potresa i nacionalnih pokreta u razdoblju dotrajavanja i raspadanja feudalnih društvenih oblika i jačanja građanstva. Pokazatelji su te društveno­povijesne uznemirenosti i mijene značajni povijesni događaji: buržoaska revolucija u Francuskoj 1789., Napoleonov uspon i osvajanja, pobjeda reakcije, ustanak dekabrista u Rusiji 1825.

Uzroke razočaranju i klonulosti valja tražiti u neskladu građanske ideologije i građanske stvarnosti. Revolucija, naime, nije ostvarila proklamirane ideale - bratstvo, jednakost i slobodu. Generacija romantičara ne vjeruje u sklad života kako ga je predočilo racionalističko XVIII. st. Odriče se ideala o vrhunskoj vlasti razuma i traži uporište u emociji i jakom individualizmu.

Među najznačajnije predstavnike romantičarskog slikarstva pripada Eugen Delacroix (Ežen Delakroa, 1799.-1 863.), slikar velikih povijesnih tema, te biblijski i mitoloških motiva, poznat kao ilustrator djela Dantea, Shakespearea, Goethea.
Uz Delacroixa značajni su još slikari Camille Corot (Kamij Koro, 1796 ­1875.), slikar poetičnih pejzaža, te Jean Francois Millet (Žan Fransoa Mile, 1815 -1875.), koji u pejsaž uvodi i likove seljaka, drvosječa, pastira, otvarajući tako vrata realističkom slikarstvu.


Slikarstvo romantizma je nejedinstveno ali se mogu odrediti neki zajednički činioci:

* Bogati kolorit
* Kontrastna upotreba svetla i senke
* Mekane modulacije
* Dinamičke kompozicije

Ističe se momenat značaja buržoazije i njenog stremljenja za slobodom i kao suprotno kretanju u klasicizmu kada se ne daje značaj plastici, proporciji i čistoti obrade, već u jednoj dinamici kretanjima i kontrastima boja. Čitav se niz umetnika izražava na ovaj način.

Fransisko Hose de Goja i Lusijentes (šp. Francisco Jose de Goya y Lucientes)
(rođen 30. marta 1746 u Fundetodosu, Španija - umro 16. aprila 1828, u Bordou, Francuska), bio je veliki španski slikar, crtač i grafičar. Njegovo djelo je ogledalo španske istorije vremena u kojem je živio. Kasnije će snažno uticati na umjetnike 19. i 20. vijeka. [1] U seriji grafika pod imenom Užasi rata (šp. Los desastres de la guerra, 1810-14), Goja prikazuje ratne tragedije uzrokovane Napoleonovom invazijom na Španiju. Među najpoznatijim Gojinim slikama su Gola maja (šp. Maja desnuda) i Obučena maja (šp. Maja vestida), obe iz perioda od 1800. do 1805. godine, (danas u Muzeju Prado u Madridu).


Image
Maja desnuda



Image
Maja vestida

Image
Group on a balcony

#3 Re: Izlozba

Posted: 18/03/2009 20:11
by Merlyn
Nema veze ,ba , sto je Romantizam! Mozda neko i imadne koristi od ovoga .



Nego , gledam slike pa me podsjetise na skolska vremena i na nasu ''Likovnu bastinu '' , tako se zvao udzbenik za Likovnu kulturu .Nemam mnogo vremena , al' hajd' da na brzinu ispricam .



Sjedio ja , u to vrijeme , u prvoj klupi i uvijek donosio sve sto je trebalo za casove likovnog vaspitanja:kistove (raznih vrsta ,svakojake),boje (tempere), posudice za vodu , komad stakla (da istisnem boje , a onda se lako opere ), papirne maramice ( za slucaj ako se nesto prospe ), blok br.5 i tu ''Likovnu bastinu ''.

Do mene je sjedio moj jaran i nikad nista nije donosio , vec se grebo od mene i zezo me da sam se natovario ''k'o da sam
kren'o na logorovanje '' .Povrh svega toga , ukrasio je sve slike u mojoj knjizi dodatnim detaljima: brkovi , naocale ,one stvari (muske i zenske )i svasta jos nesto pa kad otvoris , od pecine Altamira u Spaniji , na pocetku knjige pa sve do savremene arhitekture , na kraju knjige , imas sta da vidis .Da ti oci ispadnu !

Ja se zbog toga nisam mnogo uzbudjivao , jer sam, tako i tako ,smatrao da sve te skulpture , biste , aktovi , figure , , freske i ostalo pripadaju proslosti , a mene zanima,samo i iskljucivo , sadasnjost .

Al' ne lezi vraze !

Hoce mene belaj , 'nako iz cista mira !

Sjedim ti ja tako jednog cetvrtka , tog dana smo imali likovno , pored'o ja sve ono sto sam imao i sto nisam imao,( pokrio i jaranovu polovicu klupe ),kad eto ti nastavnice likovnog , tacno u minutu , kao i obicno , te odmah s vrata stade kraj moje klupe i zapoce nesto o mozaiku , dohvati onu moju knjigu pa otvori jednu stranicu , da nam pokaze o cemu je rijec i . . . odjednom zastade , pocrveni pa poce listati redom .

A mene k'o da je grom pogodio iz vedra neba !

Nit' se ticem , nit se micem !

Pocrvenio ja k'o paprika , obuzela me neka vrucina pa samo u pod gledam . A tamo , na podu , pored moje klupe , nastavnicine crne stiklice se setaju : desno -lijevo , lijevo -desno . Ili obratno ?Ne sjecam se vise .

Cinilo mi se k'o da je cijelu vjecnost stajala pored mene .

Odjednom se zacu njen ljutit glas :'' A , ti, nemas drugog posla , vec da popravljas likovne umjetnike !''

''Nisam ja ! Nisam ja ! '', vicem ja u sebi , al' i dalje sutim . Dje cu odat najboljeg jarana !

Od sramote sve okrecem kist u ruci , al' usta - ne otvaram .

Tako to i prodje .

Ode nastavnica i sjede za katedru . Zabavi se nekim drugim poslom .

Na moju stranu i ne pogledava . Ne gledam ni ja na njenu stranu .

A onaj ''dusman '' do mene , izvlaci linije , brise , razgleda ,k'o da sve to ama bas nikakve veze nema s njim .


#4 Re: Izlozba

Posted: 19/03/2009 14:12
by Daphna
Ežen Ferdinan Viktor Delakroa (fr. Delacroix Ferdinand Victor Eugène, 26. april 1798. - 13. avgust 1863.)
bio je francuski slikar, glavni predstavnik romantizma. Radio je portrete, istorijske kompozicije, predele i mrtve prirode.Najpoznatije sliku su mu Sloboda vodi narod i Otmica Rebeke.

Javnosti je postao poznat 1824. godine nakon izlaganja njegove slike Pokolj na Hiosu. Pun naziv slike glasi Pokolj na Hiosu: grčke porodice u iščekivanju smrti ili ropstva. Konzervativci su sliku nazvali pokoljem slikarstva, dok su je drugi oduševljeno pozdravili. Nije slikao po narudžbini, već je ljude s kojima je dolazio u kontakt, a na koje je gledao kao žrtve romantične patnje. Tako imamo i slike poput Odaliske i Frederik Šopen.


Image
sloboda predvodi narod

Image
otmica Rebeke

Image
alžirke

Image
Jewish wedding in Morocco

Image
The death of Sardanapalus

P.S. baviš se likovnom umjetnošću ili je to samo tvoja velika ljubav?
Zanimljiva pričica :-D

#5 Re: Izlozba

Posted: 19/03/2009 20:00
by Merlyn
Skolski dani , djacke klupe! :)

#6 Re: Izlozba

Posted: 17/04/2009 17:36
by Bosancica ?
Pablo Picasso


Image


Rođenje

Rodjenje: 25. listopada 1881.
Malaga, Španjolska
Smrt: 8. travnja 1973.
Mougins, Francuska
Vrsta
umjetnosti:slikarstvo
kiparstvo
keramičarstvo
Praksa: Jose Ruíz (otac)
Umjetnička akademija, Madrid
Utjecali Georges Braque
Poznata
djela : Gospođice iz Avignona
Zena koja place
Guernica



Image
Gospođice iz Avignona

U povijesti slikarstva malo je "državnih udara" koji se smionošću i odjekom mogu mjeriti s onim što ga je Pablo Picasso ostvario 1907. godine, kada je svojim zapanjenim prijateljima pokazao "Gospođice iz Avignona". Picasso je bio pokretač i inspirator slikarskih smjerova kao što su kubizam i sugestivni ekspresionizam koji predstavljaju pravi revolucionarni obrat u modernoj likovnoj umjetnosti.

Gospodjice iz Avignona (Les denioiselles d' Avignon ) , Pablo Picasso , 1907 . (Museum of Modern Art New York )
To je jedna od najpoznatijih njrgovih slika i istovremeneo prva iz njegovog Kubistickog perioda .
Slika predstavlja pet prostitutki koje besramno gledaju na posmatraca .
Zanimljivo je da dame ne izgledaju privlacno , a njihova lica podsjecaju na africke maske .Ovom slikom je Picasso predstavio svijet u razbijenom ogledalu.


Image

Zena koja place



Image


Guernica

Guernica je slika Pabla Picassa iz 1937. god. koja je inspirirana događajem iz Španjolskog građanskog rata (1936.-1939.); remek-djelo koje je izlagano širom svijeta, postajući poznata i široko prihvaćeno kao vječiti podsjetnik ratnih tragedija, antiratni simbol i oličenje mira.
Displayed Museo Reina Sofia,Madrid