zuz wrote:istrazivanje sevdalinka je ovo sto pokusavam raditi, ali ne zivim u BH, onda sve ovo poznajem samo iz knjiga i snimaka. Vise me zanima sevdah u okviru knjizevnosti nego muzike(iako dobro znamo, da ovi konteksti jesu vrlo sa sobom povezani ).
Vidim, da ima nekoliko kontroverzija oko Instituta Sevdaha..jel samo oni se bave sevdalinkom na recimo:"ozbilniji" nacin?
Pozdrav "zuz" ... Jako lijepo da se želiš upustiti u istraživanje sevdalinki....Prije si spomenuo "Dali se sevdalinka njeguje u Bosni"..Ono što ću ti reći bit će potvrdan odgovor...puno ljudi uči djecu sevdalinkama, međutim ne može svatko od njih biti pjevač (ipak to zahtjeva određene komponente) ali uzevši objektivno sevdalinku u obzir, ipak se njeguje! Evo imamo puno mladih talenata : Amila Golub, Aldijana Tuzlak, Alma Subašić i td...Njih ljudi jako vole slušati (a da ne govorimo koliko tek mlađe generacije)..Čini se da će se sevdalinka više održavati nego što je to bilo prije....Svima su poznate legende sevdaha, a sada stižu još mlađi naraštaji koji nastavljaju tradiciju. "Institut sevdaha" ne radi samo u BIH.. nego putuje svijetom i posjećuje škole, vrtiće pa i ljude koji tamo žive...čak jedna mala djevojčica (Medina Begović) koja nezna dobro pričati naš, pjeva sevdalinke jako lijepo i izražajno....Sevdalinka se počela čuvati da tako možemo reći.
Isto tako vidim da se zanimaš za sevdah u okviru književnosti...ukratko ću reći nešto o tome:
"Među lirskim vrstama bošnjačke usmene književnosti posebno se izdvaja ljubavna pjesma sevdalinka (prema turcizmu sevdah - ljubav, ljubavna čežnja, zanos), nastala u sredinama većih i manjih gradskih sredina oblikovanih pod istočnjačkim utjecajem, nakon propasti Bosanskog kraljevstva i pada srednjovjekovne Bosne pod osmansku vlast. U sevdalinci je došlo do plodotvornog spoja istočnjačkih elemenata sa zatečenom slavenskom tradicijom. U muzičkom pogledu je to vidljivo u prožimanju starobosanskog poravnog napjeva sa raličitim melizmima i tzv. prekomjernom sekundom. Najčešći oblici stiha u sevdalinci su epski (nesimetrični) deseterac, simetrični i nesimetrični osmerac, jedanaesterac, trinaesterac te lirski (simetrični) deseterac, obično u rasponu od 5 do 15 stihova. Melostrofu, tj. oblik pjevane strofe, odlikuju raznoliko izmjenjivani pripjevi. Pjevana je u različitim prilikama, bez muzičke pratnje ili uz pratnju saza te u novije doba harmonike. Sevdalinka je na upečatljiv način izrazila osjećanje ljubavne radosti, snovite čežnje ili treperavog iščekivanja susreta sa voljenim bićem, ali i ponor beznađa i ljubavnog očajanja te osjećanje bezizlaza, usljed neostvarene ili neuzvraćene ljubavi, vjerolomstva i iznevjerenog očekivanja. Posebnu odliku sevdalinke čine lokalna obilježja: u brojnim primjerima ova je pjesma zapamtila sasvim određene pojedince, djevojke i mladiće koji su ljepotom, držanjem ili učešćem u zgodama oko ašikovanja privlačili pažnju usmenih lokalnih pjesnika. Ušavši jednom u pjesmu, ove su ličnosti započinjale svoj "novi život", u zamršenom toku koji je najčešće teško pratiti: junaci opjevanih zbivanja potiskivani su novim zgodama, koje su imale svoje vedre ili tužne sudionike. Najranija vijest o sevdalinci vezana je za drugu polovicu XVI st., ali je ova pjesma vjerovatno nastala još ranije. Sevdalinka je plodotvorno odjeknula i u lirici bošnjačkih pjesnika novijeg doba (Bašagić, Ćatić, Đikić, Humo i dr.)."
Znači...prrvenstveno moram naglasiti da je to usmena narodna predaja! Većina sevdalinki vezana je i uz stvarni događaj....evo postoje neke zanimljivosti koje je zapisao češki putopisac Ludovik Kuba ali i mnogi drugi...:
Pogledaj na ovoj stranici ----->
http://www.sevdalinke.com/osevdahu.php
Također možeš pogledati u nekim literaturama :
1. BALIC, Smail. 1994. Kultura Bosnjaka: Muslimanska komponenta. Zagreb-Tuzla: IP 'R&R'.
2. BEJTIC, Alija 1956-57. Povijest i umjetnost Foce na Drini. Nase starine, vol. 3, str. 23-74; vol. 4, str. 33-62.
3. BEJTIC, Alija 1953-55. Prilozi proucavanju naših narodnih pjesama. Bilten Instituta za proucavanje folklora u Sarajevu, vol. 2, str. 387-405; vol. 3, str. 105-124.
4. GAFIC, Mustafa. 2002. Kako je nastala pjesma Put putuje Latif-aga. Preporod, 15. septembar 2002.
5. GUNIC, Vehid. 1989. Biljeske univerzalnog neznalice. Gornji Milanovac: "Buducnost".
6. GUNIC, Vehid. 1999. Sarajevo divno mjesto: Najljepse pjesme o Seheru. Sarajevo: autor.
7. HADZIJAHIC, Muhamed. 1974. Od tradicije do identiteta: Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana. Sarajevo: "Svjetlost".
8. HADZIALAGIC, Husref. 2001. Sejh Gaibija i druge biljeske iz povijesti Bosanske Gradiske. Rijeka: Vlastita naklada.
9. MAGLAJLIC, Munib. 1991. Usmena lirska pjesma, balada i romansa. Sarajevo: Institut za knjizevnost u Sarajevu i "Svjetlost".
10. Nepoznati, autor. 1997. Znameniti Mostarci: Mujaga Komadina (1839-1925). Sarajevo: JP PTTBiH.
11. SMAILBEGOVIC, Esma. 1986. Narodna predaja o Sarajevu. Sarajevo: Institut za jezik i knjizevnost.
Nadam se da ćeš biti zadovoljan sa ovim postom
