mostarac wrote:Uzeli su 500 miliona eura od gadafija i sa tim ce da kupuju socijalni mir do iducih izbora, a i sebi ce nesto u kasu da ubace.
penzije sasvim sigurno nece kasniti jer isplatice ih nasa djeca vracanjem tog kredita.
Greska - ne da Gadafi pare na lijepe oci pa ni Silajdzicu tako da se vratio praznih saka.
Slobodna Bosna 12.02.2009 broj 639
SILAJDŽIĆ U LIBIJI
Raspršen mit o libijskom kreditu
ZA RAZLIKU OD FEDERALNE RAZVOJNE BANKE, LIBIJA NEMA PARA ZA BACANJE
Diplomatska ofanziva Harisa Silajdžića u Libiji okončana je polovičnim uspjehom: Libija je potvrdila spremnost da investira kapital u razvojne projekte, ali je odbila Federaciji BiH dati kredit od 500 miliona eura kako su očekivali federalni zvaničnici i prezaduženi tajkuni
Silajdžiću u Libiji jasno stavljeno do znanja da Federacija BiH ne može računati na libijski kredit
Već nekoliko mjeseci u krugovima poslovne zajednice Federacije BiH kruži mit o basnoslovnom libijskom kreditu vrijednom milijardu konvertibilnih maraka koji bi se iskoristio za ublažavanje posljedica globalne recesije a plasirao bi se preko federalne Razvojne banke. S detaljima kreditnog aranžmana Federacije BiH s Libijom nedavno je u javnost izašao i direktor Razvojne banke FBiH Ramiz Džaferović. U razgovoru za Dnevni avaz, početkom februara, Džaferović je rekao da čelnici federalne vlasti svakodnevno „željno očekuju poziv iz Libije“ kako bi napokon precizirali tehničke detalje obećanog, vrlo povoljnog dugoročnog libijskog kredita vrijednog pola milijarde eura „s rokom otplate od 25 godina i grejs periodom od 10 godina“. Upućeni tvrde da je dobar dio libijskog kredita već bio „podijeljen“ povlaštenim tajkunima, bliskim vladajućim političkim strukturama, koji zbog prevelike kreditne zaduženosti sve učestalije kucaju na vrata Razvojne banke FBiH očekujući spasonosnu finansijsku injekciju.
Načelni dogovor o libijskoj finansijskoj intervenciji u Federaciju BiH postignut je u junu protekle godine tokom posjete libijske delegacije u Sarajevu koju je predvodio ministar finansija Muhammed Ali El-Huwai. Iz nekoliko saopćenja izdatih nakon susreta libijske delegacije s federalnim čelnicima, već se tada dalo naslutiti kako je riječ o golemom nesporazumu: libijska strana uporno je ponavljala da je spremna u razvojne projekte Federacije BiH uložiti 500 miliona eura, no bh. strana je ovo obećanje uporno tumačila kao libijsku spremnost da Federaciji BiH odobri povoljan, dugoročni kredit od 500 miliona eura, koji bi se plasirao preko Razvojne banke Federacije BiH.
SPASONOSNI KREDIT
Mit o spasonosnom libijskom kreditu potpuno je raspršen tokom ovosedmične jednodnevne posjete Harisa Silajdžića Libiji i njegovog susreta s najvišim čelnicima ove države s kojim je razgovarao o modalitetima plasmana libijskog kapitala u BiH. Silajdžiću je u Libiji vrlo precizno rečeno da Federacija BiH može računati na obećani libijski kapital od 500 miliona eura, no taj novac neće biti plasiran preko Razvojne banke Federacije BiH, kako se priželjkivalo, nego preko mreže komercijalnih banaka, i to namjenski, za perspektivne projekte za koje Libija pokaže poslovni interes. To se u prvom redu odnosi na projekte iz oblasti energetike, poljoprivrede, drvnoprerađivačke i metalske industrije, pri čemu bi prioritet imali partnerski projekti, odnosno zajedničko ulaganje libijsko-bosankih partnera. Drugim riječima kazano, Libija nema namjeru posuditi novac Federaciji BiH, nego je spremna ulagati kapital u razvojne projekte od obostranog ekonomskog interesa, po identičnom modelu po kojem Libija posljednjih nekoliko godina plasira kapital u golemi broj zapadnoevropskih i američkih kompanija. Nasvježiji primjer jest plasman libijskog kapitala u najveću italijansku banku Unicredit, koja se polovinom protekle godine suočila s ozbilnim problemom nelikvidnosti. I menadžment Unicredita također je bio zainteresiran za pozajmicu prijeko potrebnih 1,5 milijardi eura, no Libija je insistirala na dokapitalizaciji Unicredita, što se na koncu i desilo. Tako je Libija, odnosno libijski fond (Libyan Investment Authority), na temelju ulaganja 1,5 milijardi eura, postao drugi po veličini suvlasnik Unicredit banke. Po identičnom modelu libijski zvaničnici pregovaraju i o deset milijardi eura vrijednoj dokapitalizaciji italijanskog energetskog diva ENI-ja, jednog od najvećih libijskih partnera u eksploataciji gasa i nafte. Preko vlastitog podmorskog plinovoda Greenstream, italijanski ENI iz Libije godišnje izvozi 8 milijardi kubnih metara plina. ENI je planirao izgraditi i vlastiti podmorski naftovod Libija-Italija, no libijska je strana izgradnju naftovoda uvjetovala ulaskom u vlasničku strukturu ENI-ja po standardnim berzanskim pravilima.
Ambasador BiH u Libiji Ferhat Šeta, s kojim smo razgovarali dan nakon što je okončana službena posjeta Harisa Silajdžića Tripiliju, pojasnio nam je novu investicijsku strategiju libijske vlade prema svim državama, uključujući i BiH. Šeta kaže da svakog dana na aerodrom u Tripoli sa svih strana svijeta sleti pet-šest inostranih državno-privrednih delegacija koje libijskoj strani nude različite mogućnosti privredne suradnje. Libija je bukvalno zatrpana zahtjevima za kredit ili ponudama za poslovnu suradnju a taj pravi talas zahtjeva u tijesnoj je vezi s globalnom finansijskom recesijom koja je, međutim, skoro posve zaobišla države bogate naftom, poput Libije.
ŽESTOKA KONKURENCIJA
„Libija je u poziciji da može birati projekte u koje će investirati kapital, jer je ponuda investicijskih projekata ogromna i svakog dana se uvećava. Konkurencija je žestoka i privrednici iz BiH koji su zainteresirani za kapital iz Libije mogu proći samo ako izađu s vrlo atraktivnim projektima, utemeljenim na ekonomskoj logici. Libija jeste naklonjena BiH, ali niko u BiH ne bi smio računati da bi zarad ove naklonosti možda mogao proći i s nešto lošijim projektom“, upozorava ambasador Šeta.
Da je Libija prestala biti nekadašnji „poslovni eldorado“ u kojem se za godinu-dvije rada moglo zaraditi bosnoslovan novac, potvrdili su nam i neki od ovdašnjih privrednika koji razvijaju poslove u Libiji. Faruk Širbegović, vlasnik kompanije Širbegović, u Libiji je krajem protekle godine sklopio ugovor o izgradnji deset sportskih dvorana i jednog velikog nogometnog stadiona. Za Slobodnu Bosnu Širbegović kaže da je ponuda radne snage na libijskom tržištu iznimno velika i da se kvalificirani građevinski radnik može angažirati za mjesečnu plaću od 500-600 dolara. „Nekada su naši radnici u Libiji mjesečno zarađivali više od dvije hiljade dolara, ali to je vrijeme nepovratno prošlo. Danas se na libijskom tržištu za svaki posao natječe nekoliko inostranih kompanija, konkurencija je nemilosrdna i prolaze samo najjeftinije ponude“, kaže Širbegović.
Ambasador Šeta tvrdi da bh. kompanije na libijskom tržištu imaju odličnu reputaciju i da je bh. poslovna zajednica u Libiji sve brojnija i sve agilnija. Prije tri godine u Libiji je radilo samo pet kompanija iz BiH, no danas ih ima tri puta više i trenutno upošljavaju oko 1.500 bh. radnika. Pored veterana na tržištu Libije (Energoinvesta, GP Bosne, Hidrogradnje...) pojavljuje se i sve veći broj privatnih, vrlo dinamičnih kompanija, poput sarajevskog MIMS-a, u vlasništvu Muje Selimovića, koji je izbio u sami vrh libijskog tržišta sokova i vode, ili pak „Širbegovića“ iz Gračanice i Neimarstva iz Trebinja koji se s velikim uspjehom probijaju u građevinskoj industriji. Privrednu suradnju BiH i Libije dodatno će potaknuti uvođenje stalne brodske linije Tripoli-Ploče, koju je s libijskim partnerom dogovorila sarajevska špediterska kompanija Interšped. U početku, brod Tripoli –Ploče - Tripoli plovit će jednom mjesečno, no ambasador Šeta je uvjeren da će ova brodska linija u najskorije vrijeme biti puno frekventnija. „Na libijskom tržištu ima još puno prostora za industriju namještaja, metalopreradu i osobito za industriju prehrambenih proizvoda, a to su upravo one industrijske grane u BiH koje bi mogle privući najveći dio investicija iz Libije“, tvrdi ambasador Šeta.
OTVORENA VRATA LIBIJSKOG TRŽIŠTA
Sasvim konkretni pregovori o libijskim investicijama u privredu BiH uslijedit će vrlo brzo. Ambasador Šeta kaže da je dr. Haris Silajdžić s libijskim zvaničnicima dogovorio susret privrednih delegacija dviju država krajem marta, kada se inače u Tripoliju održava internacionalni privredni sajam. Prema riječima ambasadora Šete, to će biti sjajna prilika da naši privrednici dobiju realnu sliku o tržišnom potencijalu Libije, da predstave vlastite projekte i da zainteresiraju libijske investitore.
„Libija raspolaže fantastičnim finansijskim potencijalom koji se mjeri desetinama milijardi dolara. Imamo sjajnu priliku da dio tog golemog potencijala usmjerimo u BiH i tu priliku nikako ne bismo smjeli ispustiti“, zaključuje ambasador Šeta.
Gadafi srdačno dočekao SilajdžićaPRIJEM U ŠATORU, VEČERA U REZIDENCIJITokom jednodnevnog boravka u Libiji bošnjački član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić uspio se susresti s najvišim državnim vrhom Libije: državnim premijerom Bagdadijem, ministrom finansija El-Huwaijem, te s neformalnim šefom države, pukovnikom Muamerom Gadafijem, koji zvanično nema ni jednu državnu nadležnost, ali je de facto neprikosnoveni vladar čija se riječ bespogovorno sluša i zapovijedi provode. Gadafi je Silajdžića dočekao uobičajeno - u svome prostranom, klimatiziranom šatoru koji je razapet tik pored raskošne rezidencije u Tripoliju. Večeru za gosta iz Sarajeva Gadafi je priredio u rezidenciji. Gadafi je sa Silajdžićem razgovarao neuobičajeno dugo za šta je dobrim dijelom „zaslužan“ i Silajdžićev besprijekorni arapski jezik. Silajdžić je naime arapski jezik stududiro upravo u Libiji (Bengazi) gdje je nekoliko godina nakon studija radio kao prevodilac. Svoju sadašnju suprugu, Mostarku Maju Zvonić, Silajdžić je spletom okolnosti upoznao upravo u Tripoliju, gdje je Maja dolazila u posjetu svome bratu.
Sestra Harisa Silajdžića Sadžida Silajdžić, nekadašnja ambasadorica BiH u Pakistanu, od prije nekoliko godina najveći dio vremana provodi u Tripoliju gdje s nekoliko partnera iz BiH i Libije vodi privatnu kompaniju BOSNA-S OIL SERVICES, specijaliziranu za remont mašinskih postrojenja u naftnoj i gasnoj industriji. Uzlet libijske ekonomijeDEVIZNE REZERVE LIBIJE UVEĆANE 700 POSTO Snažnom uzletu libijske ekonomije koji je započeo prije pet godina nakon ukidanja sankcija međunarodne zajednice, dodatno je doprinio prošlogodišnji vrtoglavi rast cijena nafte i plina, glavnih nacionalnih resursa ove sjevernoafričke države. U samo godinu dana devizne rezerve Libije porasle su preko 700 posto a zahvaljujući snažnom prilivu petrodolara Libija je započela najambiciozniji investicijski ciklus u svojoj povijesti. Godišnji nivo investicionog ulaganja u infrastrukturne projekte (vodovod, putevi, telekomunikacije, dalekovode...) premašuje iznos od 120 milijardi dolara!
Tijesna privredna suradnja BiH s Libijom započeta je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je bivša jugoslovenska federacija uspostavila diplomatske odnose s libijskim revolucionarima koji su vojnim udarom svrgnuli režim dodatašnjeg libijskog kralja Idriza. Vođa libijske revolucije Muamaer El Gadafi nekoliko godna nakon vojnog puča bio je u potpunoj diplomatskoj izolaciji i sa istoka i sa zapada, a upravo je Jugoslavija predvodila države koje su odlučile prihvatiti novi libijski režim, čime je trajno priodobila naklonost pukovnika Gadafija.
Dvadesetak godina pred raspad Jugoslavije, Libija je spadala u red najznačajnihih jugoslovenskih, a osobito bh. ekonomskih partnera.
pred kraj njihovog zivota i sto bolje sutra vecina nece docekati, to je zakon prirode. . ali nigdje ne pise da po zakonu moraju crkavat. Ima ih hiljade, kojima NIKO (od familije) ne pomaze. . . .