#1 Rezolucija Americkog kongresa-OBAVEZNO
Posted: 16/02/2009 00:32
Svi koji zivite u SAD kontaktirajte svog kongresmena i zatrazite da podrzi ovu rezoluciju.
Ovdje saznajte ko je vas predstavnik:https://writerep.house.gov/writerep/welcome.shtml
Rezolucija o promjenama Ustava BiH u Americkom kongresu
Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu sa sjedistem u Washington DC-u izvjestava javnost da je u petak, 13. februara 2009. godine, u kongresnu proceduru Predstavnickog doma Americkog kongresa uvrstena nova rezoluciju o Bosni i Hercegovini (H. Res. 171). Ovom rezolucijom Predstavnicki dom Americkog kongresa reafirmise svoj stav o neophodnosti ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini te o vaznosti nastavka partnerstva Sjedinjenih Americkih Drzava i Europske unije po tom pitanju.
Sponzori ove rezolucije su kongresmen Berman Howard, predsjedavajuci Komiteta za vanjsku politiku Americkog kongresa, kongresmen Alcee Hastings, predsjedavajuci Helsinskog komiteta za ljudska prava, kongresmeni Russ Carnahan i Christopher Smith, ko-predsjedavajuci Kluba prijatelja BiH u Americkom kongresu (Bosnian Caucus) te kongresmeni Robert Wexler, Jeff Fortenbery, Eliot Engel, Mark Kirk i Earl Pomeroy . Rezolucija bi se uskoro trebala naci na raspravi na Komitetu za vanjsku politiku a potom i u redovnoj proceduri usvajanja.
Ovom rezolucijom Americki kongres, izmedju ostalog, zakljucuje:
Hitno je neophodno da Bosna i Hercegovina djeluje u pravcu stvaranja efikasne drzave sposobne ispunjavati domace i medjunarodne obaveze sa funkcionalnim institucijama, ukljucujuci drzavnu Vladu, sposobnu provoditi samoodrzive reforme te zahtjeve Europske unije i NATO-a.
Bilo koji dogovor oko ustavnih reformi bi trebao unaprijediti principe demokratije i tolerancije, ispraviti odredbe koje nisu u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ukljuciti javno mijenje u ovaj process te biti dosljedan unutar ciljeva za clanstvom u Europsku uniju.
Sjedinjene Americke Drzave bi trebale odrediti Posebnog izaslanika za Balkan koji bi radio u saradnji sa Europskom unijom i politickim vodjama u Bosni i Hercegovini na provodjenju reformi svih nivoa vlasti i drustva.
Ured visokog predstavnika se nebi trebao zatvoriti sve dok Vijece za implementaciju mira ne potvrdi da je Bosna i Hercegovina u potpunosti ispunila pet uslova i dva principa.
Sjedinjene Americke Drzave bi trebale usko suradjivati sa Europskom unijom i podrzati tranziciju Ureda visokog predstavnika u Ured posebnog predstavnika Europske unije osiguravajuci mu pri tome ovlastenja i mehanizme za djelotvoran rad nakon zatvaranja Ureda visokog predstavnika.
U ovoj rezoluciji Americki kongres, izmedju ostalog, konstatuje:
Kako je brutalni sukob, obiljezen agresijom i etnickim ciscenjem, ukljucujuci ratni zlocin, zlocin protiv covjecnosti i genocid okoncan Opstim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini, tzv. Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Kako su u protekljih 13 godina, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, gradjani Bosne i Hercegovine, u saradnji sa medjunarodnom zajednicom, radili na postizanju znacajanog napretka u izgradnji miroljubivog drustva zasnovanog na vladavini zakona, postivanju ljudskih prava i slobodne trzisne ekonomije.
Kako su se politicke vodje u Bosni i Hercegovini slozile oko provodjenja znacajnih reformi u sektora javnog emitovanja, stvaranja izvrsnih i sudskih institucija na nivou drzave, uspostavi zjednickih oruzanih snaga i Ministarstva odbrane te formiraja Sluzbe indirektnog oporezivanja.
Kako su Sjedinjene Americke Drzave nastavile podrzavati suverenitet, pravni kontinuitet i terorijalni integritet Bosne i Hercegovine unutar njenih medjunarodno priznatih granica kao i ravnopravnost tri konstutivna naroda i ostalih, unutar jedinstvene visenacionalne drzave u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Kako je ukljucivanje Bosne Hercegovine u Euro-atlantsku zajednicu u nacionalnom interesu Sjedinjenih Americkih Drzava te kako je to vazno za stabilnost jugoistocne Europe.
Kako je Bosna i Hercegovina napravila prve korake na putu ka clanstvu u Europskoj uniji potpisivanjem Sporazuma o stabilnosti i pridruzivanju.
Kako je Venecijanska komisija Vijeca Europe zakljucila da je trenutno ustavno uredjenje Bosne i Hercegovine niti efikasno, niti racionalno te da institucije na nivou drzave trebaju postati efikasnije i vise demokratske kako bi drzava krenula ka clanstvu u Europskoj uniji.
Kako sastanak Vijeca za implementaciju mira u martu 2009. godine nudi jedinstvenu priliku za iskrenom i jasnom ocjenom toga dali je Bosna i Hercegovina ispunila pet uslova i dva principa uspostavljena za odredjivanje kada bi Ured visokog predstavnika trebao biti zatvoren te ovlastenja bila prenesena na Posebnog predstavnika Europske unije.
Ovdje saznajte ko je vas predstavnik:https://writerep.house.gov/writerep/welcome.shtml
Rezolucija o promjenama Ustava BiH u Americkom kongresu
Bosnjacko-americko Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu sa sjedistem u Washington DC-u izvjestava javnost da je u petak, 13. februara 2009. godine, u kongresnu proceduru Predstavnickog doma Americkog kongresa uvrstena nova rezoluciju o Bosni i Hercegovini (H. Res. 171). Ovom rezolucijom Predstavnicki dom Americkog kongresa reafirmise svoj stav o neophodnosti ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini te o vaznosti nastavka partnerstva Sjedinjenih Americkih Drzava i Europske unije po tom pitanju.
Sponzori ove rezolucije su kongresmen Berman Howard, predsjedavajuci Komiteta za vanjsku politiku Americkog kongresa, kongresmen Alcee Hastings, predsjedavajuci Helsinskog komiteta za ljudska prava, kongresmeni Russ Carnahan i Christopher Smith, ko-predsjedavajuci Kluba prijatelja BiH u Americkom kongresu (Bosnian Caucus) te kongresmeni Robert Wexler, Jeff Fortenbery, Eliot Engel, Mark Kirk i Earl Pomeroy . Rezolucija bi se uskoro trebala naci na raspravi na Komitetu za vanjsku politiku a potom i u redovnoj proceduri usvajanja.
Ovom rezolucijom Americki kongres, izmedju ostalog, zakljucuje:
Hitno je neophodno da Bosna i Hercegovina djeluje u pravcu stvaranja efikasne drzave sposobne ispunjavati domace i medjunarodne obaveze sa funkcionalnim institucijama, ukljucujuci drzavnu Vladu, sposobnu provoditi samoodrzive reforme te zahtjeve Europske unije i NATO-a.
Bilo koji dogovor oko ustavnih reformi bi trebao unaprijediti principe demokratije i tolerancije, ispraviti odredbe koje nisu u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ukljuciti javno mijenje u ovaj process te biti dosljedan unutar ciljeva za clanstvom u Europsku uniju.
Sjedinjene Americke Drzave bi trebale odrediti Posebnog izaslanika za Balkan koji bi radio u saradnji sa Europskom unijom i politickim vodjama u Bosni i Hercegovini na provodjenju reformi svih nivoa vlasti i drustva.
Ured visokog predstavnika se nebi trebao zatvoriti sve dok Vijece za implementaciju mira ne potvrdi da je Bosna i Hercegovina u potpunosti ispunila pet uslova i dva principa.
Sjedinjene Americke Drzave bi trebale usko suradjivati sa Europskom unijom i podrzati tranziciju Ureda visokog predstavnika u Ured posebnog predstavnika Europske unije osiguravajuci mu pri tome ovlastenja i mehanizme za djelotvoran rad nakon zatvaranja Ureda visokog predstavnika.
U ovoj rezoluciji Americki kongres, izmedju ostalog, konstatuje:
Kako je brutalni sukob, obiljezen agresijom i etnickim ciscenjem, ukljucujuci ratni zlocin, zlocin protiv covjecnosti i genocid okoncan Opstim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini, tzv. Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Kako su u protekljih 13 godina, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, gradjani Bosne i Hercegovine, u saradnji sa medjunarodnom zajednicom, radili na postizanju znacajanog napretka u izgradnji miroljubivog drustva zasnovanog na vladavini zakona, postivanju ljudskih prava i slobodne trzisne ekonomije.
Kako su se politicke vodje u Bosni i Hercegovini slozile oko provodjenja znacajnih reformi u sektora javnog emitovanja, stvaranja izvrsnih i sudskih institucija na nivou drzave, uspostavi zjednickih oruzanih snaga i Ministarstva odbrane te formiraja Sluzbe indirektnog oporezivanja.
Kako su Sjedinjene Americke Drzave nastavile podrzavati suverenitet, pravni kontinuitet i terorijalni integritet Bosne i Hercegovine unutar njenih medjunarodno priznatih granica kao i ravnopravnost tri konstutivna naroda i ostalih, unutar jedinstvene visenacionalne drzave u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Kako je ukljucivanje Bosne Hercegovine u Euro-atlantsku zajednicu u nacionalnom interesu Sjedinjenih Americkih Drzava te kako je to vazno za stabilnost jugoistocne Europe.
Kako je Bosna i Hercegovina napravila prve korake na putu ka clanstvu u Europskoj uniji potpisivanjem Sporazuma o stabilnosti i pridruzivanju.
Kako je Venecijanska komisija Vijeca Europe zakljucila da je trenutno ustavno uredjenje Bosne i Hercegovine niti efikasno, niti racionalno te da institucije na nivou drzave trebaju postati efikasnije i vise demokratske kako bi drzava krenula ka clanstvu u Europskoj uniji.
Kako sastanak Vijeca za implementaciju mira u martu 2009. godine nudi jedinstvenu priliku za iskrenom i jasnom ocjenom toga dali je Bosna i Hercegovina ispunila pet uslova i dva principa uspostavljena za odredjivanje kada bi Ured visokog predstavnika trebao biti zatvoren te ovlastenja bila prenesena na Posebnog predstavnika Europske unije.