Van Halen wrote:Jazz_Junkie wrote:Van Halen wrote:"Renesansu su ozivjeli ljudi koji su ponovo poceli ozivljavati anticku grcku knjizevnost"
A ko je oživio antičku kulturu ako ne Arapi. Kad je u europi bio mračni period, oni su prihvatili tekovine te kulture i "održali je u životu". Da nije toga bilo ona bi bila skroz zaboravljena, tako da ni Da Vinci ne bi imao odakle crpiti inspiraciju, kao ni mnogi drugi. Ne,ne radi se o tome jesu li to Arapi uradili jer su Arapi, da su na njihovom mjestu bili i Hindusi ja bi ih ovdje naveo jer je zaista tako bilo.
Otkud ti to da su Arapi ponovo ozivjeli anticku kulturu?
Pa naravno da su je oživjeli. tako što su osvajanjem Egipta šesto i neke godine (tad u europi jpš nije bila završila ni seoba naroda,a kamoli neko organizovanje državnih uređenja) ušli u Aleksandriju i došli u posjed najvećeg blaga onog vremena. Naime, aleksandrijska biblioteka je tada sadržavala milione knjiga i dokumenata antičkog doba. Arapi ,kad su došli u posjed tog blaga, počeli su sa svojim uspjesima u nauci. Jednostavno preuzeli su antička djela i na osnovu njih napravili svoju kulturu, a istovremeno ta djela prenijeli kasnije na europsko tlo. Na taj način nastavljen je kontinuitet sjajnih antičkih dostignuća u nauci.
Ti zelis kao reci da je Evropa bila supljak do Seobe naroda? Da li ti pojmovi kao Rimsko carstvo i Grcka nesto govore? Aleksandrija u Egiptu je bila grcki grad. Arapi jesu dosli u posjed Aleksandrije i tamosnjeg blaga, ali da njihova kultura zasniva na principima anticke Grcke jednostavno nije istina. Isto bi se moglo reci za Rimljane, jer Rimljani su preuzeli kompletnu kulturu od Grka: od arhitekture, nosnje, adminstracije pa do pisma. Prije ce biti da su Rimljani potakli renesansu, ali to nije istina kao sto nije ni istina da su Arapi involvirani u procvat evropske renesanse. U antickom svijetu su grcka djela vjerojatno prevodjena i na neke od semitskih jezika u Aziji i mozda Perziji. Sto je sa Armenijom? Ispast ce na kraju da su Perzijci ozivjeli renesansu.
Sjevernoafricki Mauri su poseban kapitel evropske povijesti u koji je historiografija vrlo dobro upucena, no taj kapitel nema veze sa jednom citavom epohom koja je bila ogranicena na tadasnju krscansku Evropu. Ona cak nije sahvatila ni Bosnu koja se tada nalazila usred Evrope. Kulturno i intelektualno stvaralastvo renesanse nije samo ograniceno na knjizevnost i s time prijevod antickih djela. Renesansa obuhvata likovnu umjetnost, kiparstvo, arhitekturu, knjizevnost i primjerice ljudske vrijednosti koje su zastupane u antickoj Grckoj i Rimu. Dakle, ozivio se duh antike. Sam termin renesansa je proizasao iz talijanskog jezika i da se prevesti kao "preporod". Taj naziv zahvaljujemo talijanskog umjetniku Giorgiju Vasariju koji je to novo doba dozivljavao kao skladavanje srednjovjekovne umjetnosti. Prethodnik renesanse je bila gotika.
Takodjer treba nakratko spomenuti da je Evropa u svojoj antickoj epohi bilo daleko naprednija nego u srednjem vijeku gdje je dozivjela pad i njezin ponovni kulturni i naucni uspon pocinje tek sa renesansom. Odakle se crpilo znanje o antici? I to je poznato:
- iz samostana/manastira
- biblioteka
Evropski naucnici (mahom Talijani) su pretrazivali samostane i biblioteke gdje su nalazili djela Platona, Cicera i drugih antickih filozofa i vladara. Grcka su djela pronasli i nakon rekonkviste u Spaniji. Smatra se da je biblioteka u Cordobi posjedovala oko 400.000 knjiga! S time su i Arapi dali svoj doprinos u sacuvanju anticke knjizevnosti, ali jednostavno nije istina da su oni ozivjeli cijelu jednu umjetnicko-povijesnu epohu, jer to su bili Talijani. No, Arapi, Bizantijci i evropski krscanski samostani/manastiri su uglavnom bili ti koju su sacuvali pisane izvore i prevodili ih svo vrijeme dok je vladajuci evropski sistem srednjeg vijeka zaboravio na svoju proslost.
No, ipak su najveci doprinos i prikupljanju i ocuvanju stare literature dali Bizantijci. Njihovi ucenjaci su tokom pada Bizantskog carstva nakon Cetvrtog krizarskog rata, pa sve do pada Konstantinopela pod Turke odlazili u Italiju i sa sobom donijeli ogroman izbor anticke knjizevnosti koja je u Bizantu stojala konzervirana preko 1000 godina! Posto renesansu ne oznacava samo knjizevnost, prosetaj danas kroz bilo koji stari evropski grad i spoznat ces koliki je utjecaj ova epoha ostavila i na epohe koje su dosle poslije nje.
Austrijski parlament izgleda kao atenski Akropolis, iako je izgradjen tek 1874. godine.
Posebno dostignuce renesanse je humanizam. U Dubrovniku smo u tom kontekstu imali famoznu Petrarkisticku skolu iz koje je proizasla i istoimena knjizevnost. Dobila je ime po jednom od pionira humanizma, Francescu Petrarci, koji je intenzivno bavio antickim piscima, zastupao individualnost, humanisticku prosvjetu, te promicanje jezika, literature, povijesti i filozofije van vjerske koherentnosti. To sazeto znaci: srednjovjekovni teozentricni svjetonazor je zamijenjen antropocentricnim. Srednjovjekovna misticna i religiozna tumacenja svijeta su potisnuta i zamijenjena strogo naucnom i svjetovnom intepretacijom. To u arapskom svijetu nisi nikada imao, niti imas danas.
Renesansa se dijeli u Ranu renesansu (1420-1500) i Visoku renesansu (1500-1530).