1.1.1958 godine valute 10 zemalja članica Evropske platne unije postaju konvertibilne
Ukida se Evropska platna unija i osniva se Evropski monetarni sporazum, i njene poslove je i dalje vodila BIS banka
7.-10. maj 1948. U den Haagu je održan Evropski kongres (Congress of Europe) koji je trebao povezati razne evropske pokrete i stvoriti evropsku uniju ili federaciju. Na Kongresu je odlučeno da se stvori Evropski pokret, nezavisna udruga koja i danas koordinira rad organizacija koje promiču evropsko ujedinjenje, a nakon toga nastali su i Vijeće Evrope, Evropska platna unija, Evropska zaklada za kulturu u Amsterdamu i College of Europe u Bruggesu.
BDP po stanovniku u EU u rasponu od 37 do 267 posto prosječnogBruto domaći proizvod po stanovniku, iskazan prema standardima kupovne moći, u Luksemburgu je u 2007. bio za dva i pol puta veći u odnosu na prosjek Europske unije, pokazalo je najnovije izvješće europskog ureda za statistiku Eurostat, koje je obuhvatilo i Hrvatsku, s BDP-om po stanovniku nižim za 46 posto u odnosu na prosjek.
Hrvatski BDP po stanovniku, iskazan prema standardima kupovne moći, u 2006. je bio 48 posto niži od prosjeka u 27-članom EU, nakon što je u 2005. bio za 50 posto manji od prosjeka.
Irska i Nizozemska u 2007. zabilježile su BDP po stanovniku koji premašuje prosjek za oko 50 odnosno 30 posto.
U skupini zemalja čiji je BDP po stanovniku, iskazan standardima kupovne moći, viši za 10 do 25 posto u odnosu na prosjek u EU, nalaze se Austrija, Švedska, Danska, Velika Britanija, Belgija, Finska i Njemačka.
Francuska, Španjolska i Italija zabilježile su razine BDP-a po stanovniku u visini ili tek 10 posto iznad prosjeka u EU, dok su vrijednosti u visini prosjeka ili 10 posto niže zabilježene u Grčkoj i Cipru.
U skupini onih koje bilježe vrijednosti za 10 do 25 posto niže u odnosu na EU prosjek nalaze se Slovenija, Češka, Malta i Portugal.
Ostale nove zemlje članice EU pretežito se nalaze u skupini zemalja čije su vrijednosti BDP po stanovniku manje u rasponu od 30 do 50 posto u odnosu na prosjek. Riječ je o Estoniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Litvi, Latviji i Poljskoj.
Navedenom rasponu pripada i Hrvatska, koju je Eurostat obuhvatio istraživanjem u skupini zemalja kandidatkinja. Usporedbe radi, ostale dvije zemlje iz te skupine BJR Makedonija i Turska zabilježile su BDP po stanovniku 70 odnosno 56 posto niži od prosjeka 27-člane EU.
Među zemljama članicama EU, dno ljestvice u 2007. zauzele su Bugarska i Rumunjska, s BDP-om po stanovniku za oko 60 posto manjim u odnosu na EU prosjek.
Ekonomska i monetarna unija (eng. Economic and Monetary Union, EMU) definirana je Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine, a podrazumijeva usklađivanje ekonomskih politika država članica Unije i uvođenje zajedničke valute – eura.
Smjernice za integraciju gospodarstava država članica, poticanje gospodarskog rasta, osiguranje radnih mjesta i konkurentnosti gospodarstva EU kao cjeline na globalnoj razini definirane su Integriranim smjernicama za razdoblje 2005. – 2008., a koje su u skladu s očuvanjem europskog socijalnog modela i visoke razine zaštite okoliša. Ovim je dokumentom stvorena opća strategija makro- i mikroekonomske politike u EMU, a države članice zasebno stvaraju programe reformi u okviru navedenih smjernica.
Iako su sve države članice dio ekonomske i monetarne unije, samo ih 12 koristi euro kao zajedničku valutu: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska, dok Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska te 10 novih država članica još uvijek koriste nacionalne valute.
Kriterij za uvođenje eura je dvogodišnji stabilan tečaj razmjene novca, u čiju je svrhu osnovan Mehanizam tečaja razmjene (eng. Exchange Rate Mechanism, ERM), koji pomaže kretanju fluktuacija u odnosu eura i nacionalnih valuta u dozvoljenim granicama. Osim navedenog, tu su još četiri kriterija koje je potrebno ostvariti prije uvođenja eura. Navedeni kriteriji nazivaju se kriteriji konvergencije, a odnose se na kamatne stope, proračunski deficit, razinu inflacije i vanjski dug države.
Fiksiranje tečajeva i korištenje eura na tržištu deviza i u elektroničkim transakcijama započelo je 1. sječnja 1999. godine, a uveden je 1. siječnja 2002. godine i postupno je zamijenio nacionalne valute. Prijelazno razdoblje istodobnog protoka eura i nacionalnih valuta završilo je 28. veljače 2002. godine.
Monetarnom politikom koordinira Europska središnja banka (eng. European Central Bank, ECB), koja zajedno sa nacionalnim središnjim bankama ima za cilj održanje stabilnosti cijena u euro zoni, kontrolu inflacije itd.
Svaka država članica se prije prihvaćanja zajedničke valute suočava sa sagledavanjem pozitivnih i negativnih posljedica tog postupka. Uvođenjem eura nestaju gubici pri mijenjanju novca iz jedne valute u drugu, a usporedba cijena je lakša, što potiče konkurentnost. Međutim, države se istovremeno moraju suočiti i sa zajedničkom kontrolom nad stopama inflacije, kamatnim stopama i valutnim tečajevima.
Europska unija u deset lekcija
http://www.croatia-lobbying.org/pdf/EU% ... ekcija.pdf
Nadam se da je od pomoći
