Moguće, ali ja pitah google i evo šta mi reče.Nigdje ne spomenu Kanadu.
Divlja patka (Anas Platyrhynchos) ili
gluhara u nas je kao selica i stanarica najzastupljenija ptica močvarica. Znatan dio pataka gnijezdi i odgaja mlade u našoj domovini. Migratorna kretanja vrlo su nepravilna, ali uvijek postoje. Divlja patka nastanjuje cijelu Europu, Aziju, dio sjeverne Amerike i sjeverni dio Afrike. U listopadu i studenome skupljaju se u velika jata, lete prema jugu, a u veljači i ožujku divlje se patke vraćaju na sjever radi gniježđenja i odgoja mladih.
Izgled i građa tijela
Divlja je patka duga od 50-65 cm, a raskriljena mjeri 80-100 cm. Mužjaci su nešto veći od ženki. Ženke su jednostavno obojene sivo smeđim, zemlji sličnim perjem, a sa strane kao i mužjaci imaju ogledalo plavo ljubičaste boje omeđeno crno bijelim trakama.
Mužjaci su znatno ljepše obojeni od ženki. Mužjak je plavo zelene metalne boje, prsa su mu smeđe do crnkaste boje, gornji dio krila sive dok mu je rep plave boje i bijelo obrubljen. Donji je dio leđa zelenkasto crne boje, a trbuh prljavo bijele do sivkaste boje. Kljun gluhare je žut, a njegovi gornji dijelovi prelaze preko donjih. Noge su smještene na zadnjem dijelu tijela, a između prstiju ima plivajuću opnu. Krila su joj šiljasta i može letjeti velikom brzinom od 65 do 75 km/h.
Način života
Gluhara je od svih vrsta pataka najskromnija u izboru staništa, te se može naći na skoro svakoj slatkoj vodi, a izuzetno i na nekim boćatim. Ipak, najpogodnija staništa su joj plitke stajaće vode.
U pogledu nadmorske visine također nije izbirljiva i nalazimo je sve do srednje visokih planina. Najproždrljivija je od svih pataka, jede travu uz obalu rijeka, jezera ili potoka, pužiće, gliste, crve, hrani se raznim sjemenkama, a hranu uzima i danju i noću.
Na vodu se spušta naglo ponirući i odmah sjeda na površinu vode. Pri uzimanju hrane glavom ide ispod vode, a i polovica tijela joj je ispod vode, tako da je iznad vode samo zadnji dio tijela. Iznimno rijetko radi hrane roni, ali se pritom ne služi krilima te zbog toga spada u patke plivačice. Iz vode se diže gotovo okomito, a da ne uzima zalet te po vodenoj površini trči poput pataka ronilica.
Osjetila su u patke vrlo dobro razvijena, osobito vid i sluh. Divlja patka doživi 25 godina, a prosječna starost je 1,5 godina. Iako su patke jednoženci, tvore u jesen prije seobe obiteljska jata s tisućama jedinki u kojima su svi članovi ravnopravni i pridržavaju se reda jata kojem pripadaju.
Dr.sc. Zlatko Janječić, docent, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska bb, Zagreb
A kad upitah za kanadsku patku, dade mi ovo:
No, ja nisam lovac, ja sam ribolovac
na ultralaki varalicarski pribor.