Forum Klix.ba

AKO NEKO IMA NEKI TEKSTOVA I SLIKA NA TEMU CRKVA BOSNASKA NEKA POSTAVI AKO MU NIJE TESKO HITNO MI TREBA
UNAPRIJED HVALA !!!

Gdje je izvor za ovaj tekst gore?

Bogumili su bili anarhisti koji nisu prihvatali bilo kakvu hijarhiju, bilo crkvenu ili feudalnu.
Bosanska Crkva je bila hijarhiski uredjena, prihvacena od katolicke crkve kao lokalna i njeni sljedbenici nisu bili proglaseni hereticima.
Vecina Bosanskih vladara nije bila pripadnik iste.

Bogumili =! Bosanska Crkva

madner wrote:Gdje je izvor za ovaj tekst gore?

Bogumili su bili anarhisti koji nisu prihvatali bilo kakvu hijarhiju, bilo crkvenu ili feudalnu.
Bosanska Crkva je bila hijarhiski uredjena, prihvacena od katolicke crkve kao lokalna i njeni sljedbenici nisu bili proglaseni hereticima.
Vecina Bosanskih vladara nije bila pripadnik iste.

Bogumili =! Bosanska Crkva

Ovaj link gore je totalni nonzens. Nazalost su mnogi nasjeli na to.

Jazz_Junkie wrote:

madner wrote:Gdje je izvor za ovaj tekst gore?

Bogumili su bili anarhisti koji nisu prihvatali bilo kakvu hijarhiju, bilo crkvenu ili feudalnu.
Bosanska Crkva je bila hijarhiski uredjena, prihvacena od katolicke crkve kao lokalna i njeni sljedbenici nisu bili proglaseni hereticima.
Vecina Bosanskih vladara nije bila pripadnik iste.

Bogumili =! Bosanska Crkva

Ovaj link gore je totalni nonzens. Nazalost su mnogi nasjeli na to.

Zato pitam za izvor.

HARIS77 wrote:AKO NEKO IMA NEKI TEKSTOVA I SLIKA NA TEMU CRKVA BOSNASKA NEKA POSTAVI AKO MU NIJE TESKO HITNO MI TREBA
UNAPRIJED HVALA !!!

Moj najdobronamjerniji savjet ti je da odeš i kupiš ili negdje pozajmiš knjigu od Johna Fine-a Crkva bosanska: Nova tumačenja i pročitaš je.

Jazz_Junkie wrote:

madner wrote:Gdje je izvor za ovaj tekst gore?

Bogumili su bili anarhisti koji nisu prihvatali bilo kakvu hijarhiju, bilo crkvenu ili feudalnu.
Bosanska Crkva je bila hijarhiski uredjena, prihvacena od katolicke crkve kao lokalna i njeni sljedbenici nisu bili proglaseni hereticima.
Vecina Bosanskih vladara nije bila pripadnik iste.

Bogumili =! Bosanska Crkva

Ovaj link gore je totalni nonzens. Nazalost su mnogi nasjeli na to.

nije link bas los , na toj stranici ima i dobri tkestova

ima ih puno i dosta ih u totalnoj suprotnosti

evo isto na toj stranica, naj glavni podatci iz Noel Malcolm, njegove knjige (skraceno i izabrano od nekog profesora iz Sarajeva)

http://www.camo.ch/povijestbih.htm

jedino sto njevala na stranica da uopste nisu birali tekstove neko su stavili sta nadja

al, tak se i mogu viditi razlicite (dobre/lose) teorije

link na sve tekstove stranice http://www.camo.ch/historija-bih.htm

ali ipak je naj Bolje knjige od renomirani pisaca procitati

merak_me wrote:

Jazz_Junkie wrote:

madner wrote:Gdje je izvor za ovaj tekst gore?

Bogumili su bili anarhisti koji nisu prihvatali bilo kakvu hijarhiju, bilo crkvenu ili feudalnu.
Bosanska Crkva je bila hijarhiski uredjena, prihvacena od katolicke crkve kao lokalna i njeni sljedbenici nisu bili proglaseni hereticima.
Vecina Bosanskih vladara nije bila pripadnik iste.

Bogumili =! Bosanska Crkva

Ovaj link gore je totalni nonzens. Nazalost su mnogi nasjeli na to.

nije link bas los , na toj stranici ima i dobri tkestova

ima ih puno i dosta ih u totalnoj suprotnosti

evo isto na toj stranica, naj glavni podatci iz Noel Malcolm, njegove knjige (skraceno i izabrano od nekog profesora iz Sarajeva)

http://www.camo.ch/povijestbih.htm

jedino sto njevala na stranica da uopste nisu birali tekstove neko su stavili sta nadja

al, tak se i mogu viditi razlicite (dobre/lose) teorije

link na sve tekstove stranice http://www.camo.ch/historija-bih.htm

ali ipak je naj Bolje knjige od renomirani pisaca procitati

Slazem se. Ima na ovoj stranici i dobrih stvari a ima i smeca. Procitao sam dosta toga.

http://svjetlorijeci.ba/pdf/prilogSCB.pdf

Evo ovo je dobra knjiga o Crkvi Bosanskoj. Koliko vidim pisali su je ne-Bosnjaci tako da vjerovatno ne spada u "mit o Bogumilima". Mislim da ovo nesto vrijedi.

Kako su bogumilizirani bosanski
i humski stećci?

Historiografski put sličan Crkvi bosanskoj – od mitologizatorsko-
legendarnih na brzu ruku sročenih teza
s konca XIX. st. do rafi niranih znanstvenih uvida druge
polovice XX. st. koji su ih smjestili u europski kontekst
kršćanski interpretirane smrti – prošli su i bosansko-humski
nadgrobni spomenici – stećci. U zaživljavanju teze o
stećcima kao bogumilskim nadgrobnicima odlučujuću je
ulogu odigrao Englez Arthur Evans koji je, putujući kao
mladi novinar po Bosni u vrijeme ustanka 1875, zabilježio
da markantni stećci mogu biti bogumilski nadgrobni spomenici.
Nedugo zatim postao je Evans arheolog svjetskog
glasa, što je znatno pridonijelo da teza o stećcima kao
bogumilskim nadgrobnim spomenicima dobije mjesto u
europskoj i južnoslavenskoj historiografi ji.
Značajan doprinos daljnjoj razradi Evansove teze
dao je Janos von Asboth, činovnik rane austrougarske
admi nistracije u Bosni i Hercegovini i član mađarskoga
parlamenta. Asbothova knjiga o bosanskoj kulturi, s centralnom
bogumilskom tezom, bila je i prva literatura o
toj temi na stranim jezicima, objavljena u Budimpešti
1887. u Beču 1888, a u Londonu
1890. Nakon Asbotha, ovoj
tezi snažno je bio naklonjen za
bosanskohercegovačku historiografi
ju iznimno zaslužni arheolog
Ćiro Truhelka.
Evansova je teza dugo vremena,
gotovo cijelo stoljeće, presudno
određivala duh razumi jevanja
svijeta stećaka, tako da je
ovoj zamamnoj teoriji o njiho vu
bogumilskom karakteru podle
gao i Miroslav Krleža. Osim
toga, teza o bogumilskom karakteru
stećaka naslonila se na
teoriju o bogumilskom podrijetlu
bosanskohercegovačkih
mu slimana – Bošnjaka. “Tako
su stećci” – kaže Marian Wenzel,
jedna od najboljih poznavatelja
ovoga još uvijek do kraja
neistraženog fenomena – “dani
na poklon Muslima nima, naglašavajući njihova nasljedna
prava na zemlju i implicirajući da su kasniji kršćani, usporedno,
’pridošlice’.” U tim je okolnostima, obilježenim
snažnim nacionalno-integracijskim procesima zadnjih
decenija XIX. stoljeća, u vrijeme kada su tradicional ni
bosanski konfesionalizmi osmanske provenijencije na
sebe navlačili moderna nacionalna odijela i započeli
svoju emancipaciju od tuđinskih vladavina sa srednjim
vijekom kao orijentacijskom epohom, Crkva bosanska
a s njom i stećci stekli bogumilsku oreolu koju su, usprkos
svim pomacima u historiografi ji, na razini pučke
svijesti zadržali do dana današnjega. Pomalo paradoksalno,
budući da je ova kvaziznanstvena teorija u političkoj
uporabi ostala ekskluzivno “vlasništvo” Bošnjaka-muslimana,
bogumilizam Crkve bosanske u osnovi je, kako
to tvrdi A. Vaillant, djelo Franje Račkog i hrvatskoga romantizma.
Sličnoj sudbini nisu izmakli ni stećci iako danas znamo
da je najrašireniji religiozni simbol, ujedno najčešći
ukras na stećcima, znak križa, koji se pojavljuje u tri osnovna
oblika: kao obični i ukrašeni križ i križ – raspelo.
Među njima je gotovo nemoguće postaviti jasnu granicu,
te zato s čisto religijskog stajališta sva tri oblika imaju istu
vrijednost. Najčešći su na stećcima tzv. grčki i latinski
križ, a uz njih se pojavljuju: kalvarijski križ, Andrijin križ,
Petrov križ, ljiljanov križ, križ u obliku trozuba ili dvozuba,
T-križ koji se povezuje s Antunom Pustinjakom, križ jednakih
krakova, malteški križ, dvostruki patrijaršijski križ,
kao i znatan broj njihovih varijacija. U mnogo slučajeva
križevi su ukrašeni grozdovima koji u kršćanskoj umjetnosti
simboliziraju euharistijsko vino – ovi oblici prevladavaju
u centralnoj Bosni ali ih ima i na jugu.

dosta štiva ima ovdje
www.bosnianchurch.weebly.com

thormoćni wrote:dosta štiva ima ovdje
http://www.bosnianchurch.weebly.com

Nice try
Pomješane kruške i jabuke, nešto malo činjenica i tačnih podataka uz mnoštvo poluistina proizvoljnih zaključaka, želja i fantazija. Namjera pisca očigledno je bila da poistovjeti katoličanstvo i bosansku crkvu što je naravno potpuno besmisleno i ne odgovara historijskim činjenicama.

sta bude ako se kruske i jabuke nonstop mjesaju, sa vremenom ce covjek da pocne da to prihvaca kao istinu i tako dolazi do gresaka.
kako znamo da je pravoslavna crkva najstarija na nasim prostoru i bila je i cak u italiji. njen pocetak je negdje u 11 stoljecu.
eh sada mene zanima, sta je bilo prije 11 stoljeca?

liberty02 wrote:sta bude ako se kruske i jabuke nonstop mjesaju, sa vremenom ce covjek da pocne da to prihvaca kao istinu i tako dolazi do gresaka.
kako znamo da je pravoslavna crkva najstarija na nasim prostoru i bila je i cak u italiji. njen pocetak je negdje u 11 stoljecu.
eh sada mene zanima, sta je bilo prije 11 stoljeca?

Na ovom forumu je puno napisano o karatkteru i porjeklu bosanske crkve tako da može dosta saznati koga zanima. Ljepota foruma je u tome što se paralelno može sagledati nekoliko često oprečnih linija argumentacije za razliku od blogova kao što je link koji si postavio koji su često jednostrano viđenje autora.

Teorija o bogumilima jeste generalno odbačena međutim ne može se govoriti o bosanskoj crkvi zanemarujući činjenicu o značajnom prisustvu dualizma u nekom obliku. Također govoriti o katoličanstvu u Bosni u 12. vijeku je presmješno. Svakome ko je pročitao tekst deklaracije sa Bilinog polja je jasno da je crkvena organizacija praksa i dogma iz tog perioda sve samo ne katoličanstvo. Katoličanstvo u svojoj standardnoj formu praktično dolazi u Bosnu sa Franjevcima u 14. vijeku.

Što se tiče pravoslavlja u Italiji i Bosni zaista ne znam o čemu tačno govoriš. Bosna kao i Italija bila je formalno dio katoličke hijararhije Rima. Pravoslavna crkvena hijararhija kao i izgradnja crkvi te značajno prisustvo pravoslavnih vjernika počinje sa dolaskom Turaka u 15. vijeku. Pravoslavlja u Bosni nema u srednjem vijeku osim u Humu i uz samu granicu sa Srbijom.

Penicilin wrote:

liberty02 wrote:sta bude ako se kruske i jabuke nonstop mjesaju, sa vremenom ce covjek da pocne da to prihvaca kao istinu i tako dolazi do gresaka.
kako znamo da je pravoslavna crkva najstarija na nasim prostoru i bila je i cak u italiji. njen pocetak je negdje u 11 stoljecu.
eh sada mene zanima, sta je bilo prije 11 stoljeca?

Na ovom forumu je puno napisano o karatkteru i porjeklu bosanske crkve tako da može dosta saznati koga zanima. Ljepota foruma je u tome što se paralelno može sagledati nekoliko često oprečnih linija argumentacije za razliku od blogova kao što je link koji si postavio koji su često jednostrano viđenje autora.

Teorija o bogumilima jeste generalno odbačena međutim ne može se govoriti o bosanskoj crkvi zanemarujući činjenicu o značajnom prisustvu dualizma u nekom obliku. Također govoriti o katoličanstvu u Bosni u 12. vijeku je presmješno. Svakome ko je pročitao tekst deklaracije sa Bilinog polja je jasno da je crkvena organizacija praksa i dogma iz tog perioda sve samo ne katoličanstvo. Katoličanstvo u svojoj standardnoj formu praktično dolazi u Bosnu sa Franjevcima u 14. vijeku.

Što se tiče pravoslavlja u Italiji i Bosni zaista ne znam o čemu tačno govoriš. Bosna kao i Italija bila je formalno dio katoličke hijararhije Rima. Pravoslavna crkvena hijararhija kao i izgradnja crkvi te značajno prisustvo pravoslavnih vjernika počinje sa dolaskom Turaka u 15. vijeku. Pravoslavlja u Bosni nema u srednjem vijeku osim u Humu i uz samu granicu sa Srbijom.

Koliko znam u Bosnu su dolazili i Dominikanci, negdje oko sredine 13. vijeka...Međutim njihova misija nije baš bila uspiješna...Inače @Pencilin, s velikim respektom čitam tvoje postove na pdf historija...Odlično vladaš materijom, čak se ponekad u argumentaciji poslužim i tvojim postovima...Svaka čast

Penicilin wrote:

liberty02 wrote:sta bude ako se kruske i jabuke nonstop mjesaju, sa vremenom ce covjek da pocne da to prihvaca kao istinu i tako dolazi do gresaka.
kako znamo da je pravoslavna crkva najstarija na nasim prostoru i bila je i cak u italiji. njen pocetak je negdje u 11 stoljecu.
eh sada mene zanima, sta je bilo prije 11 stoljeca?

Na ovom forumu je puno napisano o karatkteru i porjeklu bosanske crkve tako da može dosta saznati koga zanima. Ljepota foruma je u tome što se paralelno može sagledati nekoliko često oprečnih linija argumentacije za razliku od blogova kao što je link koji si postavio koji su često jednostrano viđenje autora.

Teorija o bogumilima jeste generalno odbačena međutim ne može se govoriti o bosanskoj crkvi zanemarujući činjenicu o značajnom prisustvu dualizma u nekom obliku. Također govoriti o katoličanstvu u Bosni u 12. vijeku je presmješno. Svakome ko je pročitao tekst deklaracije sa Bilinog polja je jasno da je crkvena organizacija praksa i dogma iz tog perioda sve samo ne katoličanstvo. Katoličanstvo u svojoj standardnoj formu praktično dolazi u Bosnu sa Franjevcima u 14. vijeku.

Što se tiče pravoslavlja u Italiji i Bosni zaista ne znam o čemu tačno govoriš. Bosna kao i Italija bila je formalno dio katoličke hijararhije Rima. Pravoslavna crkvena hijararhija kao i izgradnja crkvi te značajno prisustvo pravoslavnih vjernika počinje sa dolaskom Turaka u 15. vijeku. Pravoslavlja u Bosni nema u srednjem vijeku osim u Humu i uz samu granicu sa Srbijom.

Oprosti molim te ali nevladaš pojmovima tipa dogma, hereza i praksa. U deklaraciji sa bilinog polja nemožeš uopće pričati o nekom dogmatskom razilaženju. U toj deklaraciji se samo može pričati o razilaženju u disciplini, ništa drugo.

Penicilin wrote:

thormoćni wrote:dosta štiva ima ovdje
http://www.bosnianchurch.weebly.com

Nice try
Pomješane kruške i jabuke, nešto malo činjenica i tačnih podataka uz mnoštvo poluistina proizvoljnih zaključaka, želja i fantazija. Namjera pisca očigledno je bila da poistovjeti katoličanstvo i bosansku crkvu što je naravno potpuno besmisleno i ne odgovara historijskim činjenicama.

Pa ja nisam rekao da je stranica super. Kažem može se naći dosta podataka. Danas ni jedna stranica i knjiga nije ono što odgovara historijskim činjenicama, zar ne. Jedni zastupaju u krajnost tu bogumilsku teoriju koju si više pobile sve historijske činjenice i dokazi. Drugi idu u drugu krajnost. Važno je naći istinu

liberty02 wrote:sta bude ako se kruske i jabuke nonstop mjesaju, sa vremenom ce covjek da pocne da to prihvaca kao istinu i tako dolazi do gresaka.
kako znamo da je pravoslavna crkva najstarija na nasim prostoru i bila je i cak u italiji. njen pocetak je negdje u 11 stoljecu.
eh sada mene zanima, sta je bilo prije 11 stoljeca?

To je glupost, u to se vrijeme još nemože govoriti o pravoslavnim crkvama ni o katoličkoj crkvi. Da u italiji su postojali manastiri sa istočnim obredom. Štoviše postoje i danas ali pričat o pravoslavlju i katoličanstvu u to vrijeme je glupost

Penicilin wrote:

liberty02 wrote:sta bude ako se kruske i jabuke nonstop mjesaju, sa vremenom ce covjek da pocne da to prihvaca kao istinu i tako dolazi do gresaka.
kako znamo da je pravoslavna crkva najstarija na nasim prostoru i bila je i cak u italiji. njen pocetak je negdje u 11 Katoličanstvo u svojoj standardnoj formu praktično dolazi u Bosnu sa Franjevcima u 14. vijeku.

Što se tiče pravoslavlja u Italiji i Bosni zaista ne znam o čemu tačno govoriš. Bosna kao i Italija bila je formalno dio katoličke hijararhije Rima. Pravoslavna crkvena hijararhija kao i izgradnja crkvi te značajno prisustvo pravoslavnih vjernika počinje sa dolaskom Turaka u 15. vijeku. Pravoslavlja u Bosni nema u srednjem vijeku osim u Humu i uz samu granicu sa Srbijom.

Oprosti molim te bez uvrede, ali malo je bezobrazno napisati 14. stoljeće ako znamo točnu godinu prisustva franjevaca na tlu Bosne. Neznam je li namjerno, greška, ili neznanje.

pratim

http://bosanskistecci.webs.com/ evo još jedne stranice s drukčijim razmišljanjem.
Ima dobrih stvari. Međutim šta mi je smiješno kod sličnih razmišljanja je to da sve u vezi crkve Bosanske predstavljaju kao nešto specifično ili zanimljivo. Recimo članak o kućama, samostanima. Kako je to super discipilina bila po uzoru na neke mitraitske religije ovo ono. Međutim taj se život ništa ne razlikuje od bilo kojega zapadnog ili istočnog manastira odnosno samostana. I kod njih je vladala disciplina i oni su radili da bi održali kuću, odnosno samostan i kod njih se primas zvao did odnosno nono. I istočni i zapadni monasi se uzdržavaju jedenja mesa. I oni imaju stupnjeve savršenstva.Dakle ništa u tim samostanima odnosno "bosanskim hižama" kako ih zovu nije specifičnije nego i u ostalim djelovima svijeta,a što bi se razlikovalo standarde dicipline istoka ili zapada ali ovdje se to uzdiglo do nekih smiješnih teza

Koliko znam u Bosnu su dolazili i Dominikanci, negdje oko sredine 13. vijeka...Međutim njihova misija nije baš bila uspiješna...Inače @Pencilin, s velikim respektom čitam tvoje postove na pdf historija...Odlično vladaš materijom, čak se ponekad u argumentaciji poslužim i tvojim postovima...Svaka čast [/quote]

Ah da Dominikanci naravno Ninoslavovi drugari.

@thormoćni
Ok deklaracija sa Bilinog polja ne govori eksplicitno o dogmi ali ako posmatramo ono što je napisano u kontekstu katoličanstva jedino možemo zaključiti da je stanje u bosanskoj biskupiji krajem 12. vijeka niđe veze ni s čim. Papin legat je okupio priore svih samostana kao najviši kler u zemlji i natjerao ih da zajedno sa banom obećaju da će u buduće držati krstove u crkvama Jasno je da takvo nešto ne bi slučajno ušlo u tekst deklaracije niti bi kršćanski sveštenici i ban tek tako pristali da potpišu nešto takvo. Ne znam da li uopšte ima smisla diskutovati o tome u šta su ti ljudi vjerovali ako je bilo potrebno da im papin vikar objašnjava šta je krst!

Što se tiče dolaska franjevaca, koliko znam došli su u vrijeme Stjepana, a to je sredina 14. vijeka. Ne znam napamet koje tačno godine je osnovana vikarija ali svako može proguglati tu informaciju. Ne kontam zašto je u ovom kontekstu bitno koje je tačno godine to bilo?

Tekst na http://bosnianchurch.weebly.com/ je po mom mišljenju prilično tendenciozno napisan i pun poluistina. Na primjer kaže: "U trinaestom stoljeću sjedište Bosanske biskupije bilo je u Vrhbosni, gdje je biskup Ponsa izgradio katedralnu crkvu s kaptolom."
Navedeno je tipičan primjer manipulisanja historijom. Pisac navodi čitaoca na pogrešan zaključak kombinacijom djelomično tačne informacije u netačnom kontekstu odnosno propuštanjem navođenja ispravnog konteksta. Ponsa je prvi strani biskup bosanske biskupije imenovan na silu od pape čijem je imenovnju prethodila obilna korespodencija u kojoj se Ninoslav optužuje za herezu itd. Nakon njegovog imenovanja uslijedio je neuspješan krstaški pohod Ugara na Bosnu i izmještanje sjedišta bosanske biskupije van Bosne u Đakovo. Izgradnja katedrale i kaptola u Vrhbosni spominjana je u papskoj korespodenciji međutim najvjerovatnije ništa od toga nije nikada dovršeno jer ta katedrala nikada više nije spomenuta niti postoje ikakvi tragovi o njoj. Ono što znamo je da je Vrhbosna bila 3 godine okupirana od strane krstaške vojske ugarskih dominikanaca koji su se povukli nakon napada Tatara na Mađarsku. Oni nisu nikada osnovali stalnu misiju i prema onome što možemo zaključiti je da su ih bosanci smatrali neprijateljima. Čak i ako je katedrala napravljena tokom te tri godine što je malo vjerovatno teško je povjerovati da bi Ninoslav koji se branio od dominikanskog pohoda preuzeo njihovu katedralu kao sjedište domaće bosanske biskupije. Nema nikakvih indikacija koje vode u tom pravcu već zapravo sve ukazuje na to da je Ninoslav postao antikatolik i zapravo u tom periodu započeo formiranje bosanske crkve kakvu kasnije znamo u 14. i 15. vijeku. Ponsa je bio marionetski biskup i u Bosni nikad nije bio prihvaćen. Njegovo prisustvo u Vrhbosni svodi se na eventualno na par godina tokom Ugarske okupacije nakon čega je kao biskup fiktivne bosanske biskupije u Đakovu zamjenjen drugim strancem biskupom koji nikada nije imao prilike nogom kročiti u Bosnu. Eto to je ukratko priča o toje jednoj rečenici a ima ih takvih dosta u ovom tekstu.

Penicilin wrote:@thormoćni
Ok deklaracija sa Bilinog polja ne govori eksplicitno o dogmi ali ako posmatramo ono što je napisano u kontekstu katoličanstva jedino možemo zaključiti da je stanje u bosanskoj biskupiji krajem 12. vijeka niđe veze ni s čim. Papin legat je okupio priore svih samostana kao najviši kler u zemlji i natjerao ih da zajedno sa banom obećaju da će u buduće držati krstove u crkvama Jasno je da takvo nešto ne bi slučajno ušlo u tekst deklaracije niti bi kršćanski sveštenici i ban tek tako pristali da potpišu nešto takvo. Ne znam da li uopšte ima smisla diskutovati o tome u šta su ti ljudi vjerovali ako je bilo potrebno da im papin vikar objašnjava šta je krst!

Što se tiče dolaska franjevaca, koliko znam došli su u vrijeme Stjepana, a to je sredina 14. vijeka. Ne znam napamet koje tačno godine je osnovana vikarija ali svako može proguglati tu informaciju. Ne kontam zašto je u ovom kontekstu bitno koje je tačno godine to bilo?

Tekst na http://bosnianchurch.weebly.com/ je po mom mišljenju prilično tendenciozno napisan i pun poluistina. Na primjer kaže: "U trinaestom stoljeću sjedište Bosanske biskupije bilo je u Vrhbosni, gdje je biskup Ponsa izgradio katedralnu crkvu s kaptolom."
Navedeno je tipičan primjer manipulisanja historijom. Pisac navodi čitaoca na pogrešan zaključak kombinacijom djelomično tačne informacije u netačnom kontekstu odnosno propuštanjem navođenja ispravnog konteksta. Ponsa je prvi strani biskup bosanske biskupije imenovan na silu od pape čijem je imenovnju prethodila obilna korespodencija u kojoj se Ninoslav optužuje za herezu itd. Nakon njegovog imenovanja uslijedio je neuspješan krstaški pohod Ugara na Bosnu i izmještanje sjedišta bosanske biskupije van Bosne u Đakovo. Izgradnja katedrale i kaptola u Vrhbosni spominjana je u papskoj korespodenciji međutim najvjerovatnije ništa od toga nije nikada dovršeno jer ta katedrala nikada više nije spomenuta niti postoje ikakvi tragovi o njoj. Ono što znamo je da je Vrhbosna bila 3 godine okupirana od strane krstaške vojske ugarskih dominikanaca koji su se povukli nakon napada Tatara na Mađarsku. Oni nisu nikada osnovali stalnu misiju i prema onome što možemo zaključiti je da su ih bosanci smatrali neprijateljima. Čak i ako je katedrala napravljena tokom te tri godine što je malo vjerovatno teško je povjerovati da bi Ninoslav koji se branio od dominikanskog pohoda preuzeo njihovu katedralu kao sjedište domaće bosanske biskupije. Nema nikakvih indikacija koje vode u tom pravcu već zapravo sve ukazuje na to da je Ninoslav postao antikatolik i zapravo u tom periodu započeo formiranje bosanske crkve kakvu kasnije znamo u 14. i 15. vijeku. Ponsa je bio marionetski biskup i u Bosni nikad nije bio prihvaćen. Njegovo prisustvo u Vrhbosni svodi se na eventualno na par godina tokom Ugarske okupacije nakon čega je kao biskup fiktivne bosanske biskupije u Đakovu zamjenjen drugim strancem biskupom koji nikada nije imao prilike nogom kročiti u Bosnu. Eto to je ukratko priča o toje jednoj rečenici a ima ih takvih dosta u ovom tekstu.

Da ali moraš uzeti u obzir da je u to vrijeme vršena "standardizacija" u cijeloj Katoličkoj Crkvi. Nakon što su se razdvojili Istok i Zapad Katolička crkva uvodi stegovne reforme u svoje redove i znamo da te reforme nisu išle glatko. U cijeloj Katoličkoj Crkvi postoje devijacije pogotovo što se tiče samostanske stege. Osim toga zanimljivo je da su ti ljudi uopće došli na sabor. Zašto bi ja išao na sabor kojeg saziva papin delegat i tamo se pravdat na njemu. Kažu bojali se križarskih pohoda upućenih od pape. Ok a zašto onda nisu jednostavno rekli da su pravoslavci i mir. Zašto papa nije slao križarske pohode na pravoslavnu Srbiju. Dakle ti se ljudi očito imaju potrebu sastati u ime Katoličke Crkve. E to je ono što intrigira i na što treba tražiti odgovor, a to što si ti rekao nemože biti taj odgovor.

Što se tiče toga teksta, ok, ali činjenica je da je Ponsa bio Bosni i da je bio biskup za to postoji dokaz. Što to netko ne želi priznati to nije moja stvar. A kažeš bosanci latinske biskupe smatrali neprijateljima. Da, ali ni to nije čudno. Ista se stvar događa s glagoljašima u Hrvatskoj. Vode se ogromne borbe između glagoljaša i latina. Međutim glagoljaši, kao ni bosanski krstjani nikad ne bježe od svoje pripadnosti Katoličkoj Crkvi. A da bude još gore nego u Bosni, Poljičani čak ubijaju latinskog splitskog biskupa Arnira kad je pokušao provesti neke reforme.
Dakle možda ta stranica jest subjektivna, ali daje jedan drukčiji pravac i teze u razmatranju problema. Jer čudno je recimo ne poznavati osnove kršćanstva, a davati sud o Crkvi Bosanskoj. Tada ti se čak i one najnormalnije i najstandardnije stvari koje postoje i u Istoku i u Zapadu čine čudne i strane, a zapravo su savim normalne.


Što se tiče franjevaca, nije toliko važno ali kad već pišemo da pišemo bar istinite godine. Franjevci su u Bosni već krajem 13. stoljeća, vikariju osnivaju u 14.

Mislim da nisu mogli reći da su pravoslavci jer pravoslavlje nije samo dogma i način vršenja obreda već i crkvena hijararhija. Bosna je bila dio rimske a ne carigradske patrijaršije prema tome papa je prema svojim knjigama nad Bosnom imao direktnu crkvenu vlast što se u praksi ogledalo kroz davanje saglasnosti na imenovanje katoličkog biskupa. Naravno pravoslavci i katolici jesu jedni druge smatrali šizmaticima ali je rim šizmu na teritoriji pod svojom crkvenom jurasdikcijom smatrao herzom.

Ja do nekle razumijem i prihvatam tumačenje prema kojem je stanje deklarisano na Bilinom polju posljedica izolovanosti Bosne i udaljenosti od uticaja centara i izvora katoličke teorije i prakse. Ono što je zatečeno u to vrijeme jesu reziduali ranohrišćanske redovničke prakse pojednostavljene ogoljene i izopačene do granice prepoznatljivosti. Međutim ne objektivno je apsolutno odbaciti stotine pisama i izvještaja koji govore o dualizmu, bogumilima, katarima, manihejima i raznim drugim hereticima koji su u Bosni našli utočište i širili svoje ideje i praksu.

Dakle ako krenemo od pozicije kršćanske crkve na Bilinom polju koja je daleko od katoličkog standarda preko krstaškog pohoda predvođenog dominikancima koji je katoličanstvo postavio kao agresivnu silu naspram domaćeg vladara i crkvene hijararhije jasno je kako je došlo do toga da u 14. vijeku odjednom imamo kompletnu samostalnu crkvu u Bosni koja se ne uklapa u katoličke standarde do te mjere da je zvanična crkva u Rimu smatra heretičkom. Prema tome stavljati bosansku crkvu u kotinuitet katoličke crkvene hijararhije u Bosni od velikog raskola do danas je u najmaju ruku tendenciozo i netačno - ništa manje nego nazivati je bogumilskom.

Mislim da ima sasvim dovoljno osnove za romantizaciju bosanske crkve samo je problem u tome što imamo više od jednog koncepta prema kojem se romantizira u skladu sa različitim političkim nacionalnim i vjerskim ideologijama koje se u ovoj zemlji takmiče. Događaji i pokreti u Hrvatskoj u to vrijeme nisu uporedivi po mnogim osnovama a naročito ne po značaju. Osim toga romantizacija je stvar veličanja vlastitog identiteta što je sasvim apstraktno i individualno. Ono što je za nekoga svetinja za drugog je gomila kojekakvih gluposti.