#1 Tihicev govor
Posted: 26/09/2004 16:22
Gospodine predsjedavajući, Generalni sekretaru,
Ekselencije, Dame i gospodo,
Najprije vas želim pozdraviti i izraziti zadovoljstvo što imam priliku da se obratim ovom eminentnom skupu.
Još jedanput se zahvaljujem za sve što su Ujedinjene nacije učinile i čine za moju zemlju. Pri tome želim posebno istaći značaj nastavka pomoći povratnicima koji su protjerani iz svojih domova.
Dame i gospodo,
Bosna i Hercegovina je multietnička zemlja, u kojoj stotinama godina, uglavnom u miru i toleranciji, žive Bošnjaci-muslimani, Srbi-pravoslavci, Hrvati-katolici, jevreji i mnogi drugi narodi. U Sarajevu, ali i najvećem broju ostalih gradova, jedna pored drugih stoljećima stoje džamije, katoličke i pravoslavne crkve, ponegdje i sinagoge. Zato Sarajevo s pravom nazivaju Jeruzalemom Evrope.
Očuvanjem multietničke strukture Bosne i Hercegovine sa svim njenim specifičnostima i različitostima, Evropa i cijeli svijet u Bosni i Hercegovini polažu historijski ispit. Ona je mjesto susreta i razumijevanja najvećih svjetskih kultura i religija, te dokaz neutemeljenosti teorija o sukobu civilizacija.
Dame i gospodo,
Ovo je prilika da vas upoznam sa stanjem u mojoj zemlji i ostvarenim napretkom u proteklih devet godina.
Obnovljena je infrastruktura ratom porušene zemlje. Ostvarena je makroekonomska stabilnost sa inflacijom od 1%. Konsolidiran je bankarski sistem i redovno se otplaćuje inozemni dug. U odnosu na postratni period, GDP je utrostručen, a nacionalne rezerve povećane za 14 puta. Stednja je u stalnom porastu. Na dobrom smo putu da ove godine ispunimo uvjete i pristupimo pregovorima sa Evropskom Unijom o zaključenju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zbog nesuradnje entiteta RS sa Haškim tribunalom, nismo primljeni u Partnerstvo za mir, iako smo ispunili sve druge uvjete.
U toku su snažne reforme u oblasti obrazovnog, carinskog, poreskog, sigurnosnog i odbrambenog sistema. Formirano je niz novih državnih institucija, počev od ministarstva odbrane i sigurnosti, jedinstvene obavještajno-sigurnosne službe, do Zajedničke komande Oružanih snaga Bosne i Hercegovine itd. Sa oko 500 hiljada vojnika, koliko su brojale tri suprotstavljene vojske 1995. godine, sada Oružane snage BiH broje 12 hiljada vojnika. Od 70 hiljada vojnika NATO u 1996., danas u snagama SFOR ima oko 7 hiljada vojnika. Sigurnosna situacija je stabilna,a uspostavljeni mir nije nikada narušen. Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, u Bosni i Hercegovini nije ubijen niti jedan vojnik međunarodnih snaga. Umjesto korisnika međunarodne pomoći, Bosna i Hercegovina sve više postaje aktivni davalac pomoći, tj. učesnik u mirovnim misijama, poput onih u Kongu, Siera Leone, Etiopiji, Liberiji, Istočnom Timoru i Haitiju.
Jačanje jedinstvene vanjske, sigurnosne i odbrambene politike omogućilo je Evropskoj Uniji da preuzme odlučujuću ulogu u Bosni i Hercegovini. Krajem godine, njene vojne snage preuzet će mandat SFOR u BiH.
Dame i gospodo,
Na pozitivne procese stabilizacije, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i drugim državama nastalim na području bivše Jugoslavije, negativno utiče neprimjeren odnos prema ratnom zločinu i zločincima. Dio javnosti, ali i političkih predstavnika, ratne zločine pokušava pravdati tzv. zaštitom nacionalnih interesa, a zločince tretira kao nacionalne heroje. To se mora mijenjati! Samo na temeljima istine i pravde možemo graditi povjerenje i pomirenje među narodima i prijateljske odnose među našim zemljama. U tome je nezamjenjiva uloga Međunarodnog suda za suđenje ratnim zločincima na području bivše Jugoslavije. Stoga visoko cijenimo njegov dosadašnji rad i doprinos utvrđivanju istine i zadovoljenju pravde. Haški tribunal mora okončati sve započete postupke, posebno protiv visokopozicioniranih osoba. Dio nezavršenih predmeta može se ustupiti samo sudovima zemalja u kojima su zločini počinjeni, i to tek kada lokalno pravosuđe bude spremno da garantira fer i objektivno suđenje.
Suradnja sa Haškim Tribunalom mora biti nezaobilazan uvjet na putu za prijem u evroatlantske institucije. I ne samo to. Nije dovoljno uhapsiti i procesuirati samo ratne zločince sa liste Haškog tribunala. Potrebno je da lokalno pravosuđe naših zemalja procesuira brojne druge ratne zločince koji su još uvijek na slobodi. Neki od njih nalaze se na značajnim javnim pozicijama, često povezani sa organiziranim kriminalom.
U Bosni i Hercegovini formira se Odjel pri državnom sudu za suđenje ratnim zločincima. On treba da preuzme dio predmeta Haškog tribunala, ali i procesuira druge brojne zločince. To će biti Haški tribunal umalom. Zato će nam biti potrebna kako tehnička i finansijska, tako i stručna pomoć. Jedan broj međunarodnih sudija i tužilaca koji imaju iskustvo u ovakvim postupcima moramo uključiti u rad ovoga Odjela.
Dame i gospodo,
Naredne godine, navršava se 10 godina od genocida nad bosanskim muslimanima zaštićene zone UN Srebrenice i Žepe. Do danas nisu uhapšene najodgovornije osobe za ovaj, ali i sve druge zločine u Bosni i Hercegovini Radovan Kardžić i Ratko Mladić, odgovorne za smrt oko 200 hiljada ljudi. Zato i sa ovoga mjesta pozivam sve odgovorne da ih konačno uhapse.
Nažalost, još uvijek nije riješeno ni pitanje oko 15 hiljada nestalih, čija se tijela nalaze u brojnim masovnim grobnicama (samo do sada otkriveno 320!). Zato je neophodna pomoć, kako u pronalasku, tako i identifikaciji nekoliko hiljada već pronađenih posmrtnih ostataka žrtava
Dame i gospodo,
Politički sistem uspostavljen Dejtonskim i Vašingtonskim sporazumom imao je pozitivnu ulogu u uspostavi mira, obnovi, razvoju i dosadašnjim procesima stabilizacije i integracije Bosne i Hercegovine. Međutim, on sve više postaje smetnja daljnjem razvoju i napretku. Postojeće uređenje Bosne i Hercegovine, sa Federacijom od 10 kantona, Republikom i Distriktom, snažnim entitetima i slabom državom, jeste prepreka na putu prema članstvu u evroatlantske integracije. To je izuzetno kompliciran, nefunkcionalan i skup sistem, čega su, manje više, svjesni svi, kako u, tako i izvan Bosne i Hercegovine.
Vjerujem da uskoro dolazi vrijeme kada će domaći politički predstavnici otpočeti razgovor o preuređenju ustavnog sistema Bosne i Hercegovine i njegovog usaglašavanja sa međunarodnim konvencijama. Moramo imati modernu i efikasnu državu sa institucijama i nadležnostima koje će nam omogućiti punopravno članstvo u Evropskoj Uniji i NATO. Prilika za to jeste slijedeća godina, kada se navršava 10 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Zato je vrijeme da Bosna i Hercegovina pređe iz dejtonske u briselsku fazu. Nadam se da ćemo u tome imati podršku i pomoć prijateljskih zemalja i međunarodne zajednice.
Dame i gospodo,
Bosna i Hercegovina je iskreno i trajno opredijeljena za unapređenje prijateljskih odnosa sa susjednom Republikom Hrvatskom i Državnom Zajednicom Srbije i Crne Gore, utemeljenih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ravnopravnosti. Naš geografski položaj, zajednička povijest, etnička struktura stanovništva, ekonomska i infrastrukturna povezanost, upućuju na svestranu suradnju. Svjesni smo da bez rješavanja spornih pitanja, ne možemo ići u evroatlantske integracije i u tom pravcu je postignut određeni napredak.
Zemlje Jugoistočne Evrope pojedinačno, ali i zajedno, uložile su veliki napor i ostvarile napredak kako bi se promijenio stereotip o zaostalom, problematičnom i konfliktnom regionu evropskog predgrađa. Unaprijeđena je suradnja zemalja regiona u oblastima odbrane, sigurnosti, kontrole granica, slobodne trgovine, viznog režima, borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala, zaštite nacionalnih i vjerskih manjina itd.
Pitanje granica u regionu ne smije i ne može se otvarati. Međutim, moramo otvarati pitanje suradnje između granica, jer je to zajednički interes.
Dame i gospodo,
Mišljenja sam da krizu u Iraku treba rješavati uporedo sa palestinskim pitanjem. Podržavamo inicijativu četvorice i mapu puta koja je osnov za uspostavu istinskog dijaloga između Izraela i Palestine, uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država. Osuđujemo svaki teroristički akt, kao i vansudska pogubljenja palestinskih lidera i izgradnju tzv. sigurnosnog zida od strane Izraela.
Izražavamo zadovoljstvo zbog postizanja konsenzusa članica Vijeća sigurnosti po pitanju rezolucije o prijenosu suvereniteta koalicionih snaga na legitimno izabranu zakonodavnu i izvršnu vlast. Smatramo da Ujedinjene nacije treba da preuzmu vodeću ulogu u oblikovanju budućnosti Iraka. Irački narod treba da vlada svojom zemljom, a vojne snage koje kontroliraju teritorij moraju se pridržavati Ženevskih konvencija o humanitarnom pravu. Teritorijalni integritet i suverenitet Iraka mora biti očuvan, kao i suverenitet nad prirodnim resursima. Pozivamo na zaštitu i poštivanje svjetskog civilizacijskog naslijeđa, te svetih mjesta u Iraku, poput Kerbele i Alijeve džamije u Nedžefu. U namjeri da pomogne narodu Iraka i doprinese uspostavi mira, Bosna i Hercegovina je donijela odluku o upućivanju jedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava u Irak.
Dame i gospodo,
Bosna i Hercegovina je istinski opredijeljena za borbu protiv terorizma, punu suradnju i aktivno učešće u međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji. To je ne samo pogrešan metod borbe, već je nemoralno i kontraproduktivno. Nemoralno, jer stradaju nevini, a kontraproduktivno jer se time ne rješava, već usložnjava problem. U tom smislu, želim istaći primjer bosanskih muslimana, koji su u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 bili najveće žrtve stradanja i genocida. Mi smo se uspjeli odbraniti, ali nikada nismo posegnuli za odmazdom i(li) terorizmom, kako tokom, tako ni nakon rata.
Dame i gospodo,
Dozvolite mi da se na kraju osvrnem i na pitanje reforme i jačanja efikasnosti mehanizama Ujedinjenih nacija.
Iz vlastitog iskustva, građani Bosne i Hercegovine znaju šta znači neblagovremeno i neefikasno djelovanje Ujedinjenih nacija. Da su mehanizmi UN bili djelotvorniji, sigurno ne bi došlo do agresije na Bosnu i Hercegovinu, ili bi, pak, rat kraće trajao. Također ne bi bio počinjen genocid u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija enklava Srebrenice i Žepe. Koristim priliku da podsjetim na obavezu Ujedinjenih nacija da pomognu povratak preživjelih stanovnika ovoga područja.
Imajući u vidu sve opasnosti suvremenog svijeta, Vijeće sigurnosti treba da bude vodeći faktor mira i stabilnosti u svijetu. Mora raspolagati efikasnim mehanizmima za brzo djelovanje, kako konflikti ne bi prerasli u oružani sukob.
Sa ciljem postizanja njegove bolje reprezentativnosti i efikasnosti, podržavamo inicijative za proširenje Vijeća sigurnosti izmedju ostalog i novim stalnim clanicama.
Dame i gospodo,
Bosna i Hercegovina želi postati nestalna članica Vijeća sigurnosti i svojim učešćem uticati da se naše loše iskustvo ne ponovi bilo gdje u svijetu. Stoga molimo podršku kandidaturi u članstvo za period 2010-2011. Uvjeravam vas da će Bosna i Hercegovina opravdati povjerenje.
Hvala!
Ekselencije, Dame i gospodo,
Najprije vas želim pozdraviti i izraziti zadovoljstvo što imam priliku da se obratim ovom eminentnom skupu.
Još jedanput se zahvaljujem za sve što su Ujedinjene nacije učinile i čine za moju zemlju. Pri tome želim posebno istaći značaj nastavka pomoći povratnicima koji su protjerani iz svojih domova.
Dame i gospodo,
Bosna i Hercegovina je multietnička zemlja, u kojoj stotinama godina, uglavnom u miru i toleranciji, žive Bošnjaci-muslimani, Srbi-pravoslavci, Hrvati-katolici, jevreji i mnogi drugi narodi. U Sarajevu, ali i najvećem broju ostalih gradova, jedna pored drugih stoljećima stoje džamije, katoličke i pravoslavne crkve, ponegdje i sinagoge. Zato Sarajevo s pravom nazivaju Jeruzalemom Evrope.
Očuvanjem multietničke strukture Bosne i Hercegovine sa svim njenim specifičnostima i različitostima, Evropa i cijeli svijet u Bosni i Hercegovini polažu historijski ispit. Ona je mjesto susreta i razumijevanja najvećih svjetskih kultura i religija, te dokaz neutemeljenosti teorija o sukobu civilizacija.
Dame i gospodo,
Ovo je prilika da vas upoznam sa stanjem u mojoj zemlji i ostvarenim napretkom u proteklih devet godina.
Obnovljena je infrastruktura ratom porušene zemlje. Ostvarena je makroekonomska stabilnost sa inflacijom od 1%. Konsolidiran je bankarski sistem i redovno se otplaćuje inozemni dug. U odnosu na postratni period, GDP je utrostručen, a nacionalne rezerve povećane za 14 puta. Stednja je u stalnom porastu. Na dobrom smo putu da ove godine ispunimo uvjete i pristupimo pregovorima sa Evropskom Unijom o zaključenju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zbog nesuradnje entiteta RS sa Haškim tribunalom, nismo primljeni u Partnerstvo za mir, iako smo ispunili sve druge uvjete.
U toku su snažne reforme u oblasti obrazovnog, carinskog, poreskog, sigurnosnog i odbrambenog sistema. Formirano je niz novih državnih institucija, počev od ministarstva odbrane i sigurnosti, jedinstvene obavještajno-sigurnosne službe, do Zajedničke komande Oružanih snaga Bosne i Hercegovine itd. Sa oko 500 hiljada vojnika, koliko su brojale tri suprotstavljene vojske 1995. godine, sada Oružane snage BiH broje 12 hiljada vojnika. Od 70 hiljada vojnika NATO u 1996., danas u snagama SFOR ima oko 7 hiljada vojnika. Sigurnosna situacija je stabilna,a uspostavljeni mir nije nikada narušen. Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, u Bosni i Hercegovini nije ubijen niti jedan vojnik međunarodnih snaga. Umjesto korisnika međunarodne pomoći, Bosna i Hercegovina sve više postaje aktivni davalac pomoći, tj. učesnik u mirovnim misijama, poput onih u Kongu, Siera Leone, Etiopiji, Liberiji, Istočnom Timoru i Haitiju.
Jačanje jedinstvene vanjske, sigurnosne i odbrambene politike omogućilo je Evropskoj Uniji da preuzme odlučujuću ulogu u Bosni i Hercegovini. Krajem godine, njene vojne snage preuzet će mandat SFOR u BiH.
Dame i gospodo,
Na pozitivne procese stabilizacije, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i drugim državama nastalim na području bivše Jugoslavije, negativno utiče neprimjeren odnos prema ratnom zločinu i zločincima. Dio javnosti, ali i političkih predstavnika, ratne zločine pokušava pravdati tzv. zaštitom nacionalnih interesa, a zločince tretira kao nacionalne heroje. To se mora mijenjati! Samo na temeljima istine i pravde možemo graditi povjerenje i pomirenje među narodima i prijateljske odnose među našim zemljama. U tome je nezamjenjiva uloga Međunarodnog suda za suđenje ratnim zločincima na području bivše Jugoslavije. Stoga visoko cijenimo njegov dosadašnji rad i doprinos utvrđivanju istine i zadovoljenju pravde. Haški tribunal mora okončati sve započete postupke, posebno protiv visokopozicioniranih osoba. Dio nezavršenih predmeta može se ustupiti samo sudovima zemalja u kojima su zločini počinjeni, i to tek kada lokalno pravosuđe bude spremno da garantira fer i objektivno suđenje.
Suradnja sa Haškim Tribunalom mora biti nezaobilazan uvjet na putu za prijem u evroatlantske institucije. I ne samo to. Nije dovoljno uhapsiti i procesuirati samo ratne zločince sa liste Haškog tribunala. Potrebno je da lokalno pravosuđe naših zemalja procesuira brojne druge ratne zločince koji su još uvijek na slobodi. Neki od njih nalaze se na značajnim javnim pozicijama, često povezani sa organiziranim kriminalom.
U Bosni i Hercegovini formira se Odjel pri državnom sudu za suđenje ratnim zločincima. On treba da preuzme dio predmeta Haškog tribunala, ali i procesuira druge brojne zločince. To će biti Haški tribunal umalom. Zato će nam biti potrebna kako tehnička i finansijska, tako i stručna pomoć. Jedan broj međunarodnih sudija i tužilaca koji imaju iskustvo u ovakvim postupcima moramo uključiti u rad ovoga Odjela.
Dame i gospodo,
Naredne godine, navršava se 10 godina od genocida nad bosanskim muslimanima zaštićene zone UN Srebrenice i Žepe. Do danas nisu uhapšene najodgovornije osobe za ovaj, ali i sve druge zločine u Bosni i Hercegovini Radovan Kardžić i Ratko Mladić, odgovorne za smrt oko 200 hiljada ljudi. Zato i sa ovoga mjesta pozivam sve odgovorne da ih konačno uhapse.
Nažalost, još uvijek nije riješeno ni pitanje oko 15 hiljada nestalih, čija se tijela nalaze u brojnim masovnim grobnicama (samo do sada otkriveno 320!). Zato je neophodna pomoć, kako u pronalasku, tako i identifikaciji nekoliko hiljada već pronađenih posmrtnih ostataka žrtava
Dame i gospodo,
Politički sistem uspostavljen Dejtonskim i Vašingtonskim sporazumom imao je pozitivnu ulogu u uspostavi mira, obnovi, razvoju i dosadašnjim procesima stabilizacije i integracije Bosne i Hercegovine. Međutim, on sve više postaje smetnja daljnjem razvoju i napretku. Postojeće uređenje Bosne i Hercegovine, sa Federacijom od 10 kantona, Republikom i Distriktom, snažnim entitetima i slabom državom, jeste prepreka na putu prema članstvu u evroatlantske integracije. To je izuzetno kompliciran, nefunkcionalan i skup sistem, čega su, manje više, svjesni svi, kako u, tako i izvan Bosne i Hercegovine.
Vjerujem da uskoro dolazi vrijeme kada će domaći politički predstavnici otpočeti razgovor o preuređenju ustavnog sistema Bosne i Hercegovine i njegovog usaglašavanja sa međunarodnim konvencijama. Moramo imati modernu i efikasnu državu sa institucijama i nadležnostima koje će nam omogućiti punopravno članstvo u Evropskoj Uniji i NATO. Prilika za to jeste slijedeća godina, kada se navršava 10 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Zato je vrijeme da Bosna i Hercegovina pređe iz dejtonske u briselsku fazu. Nadam se da ćemo u tome imati podršku i pomoć prijateljskih zemalja i međunarodne zajednice.
Dame i gospodo,
Bosna i Hercegovina je iskreno i trajno opredijeljena za unapređenje prijateljskih odnosa sa susjednom Republikom Hrvatskom i Državnom Zajednicom Srbije i Crne Gore, utemeljenih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ravnopravnosti. Naš geografski položaj, zajednička povijest, etnička struktura stanovništva, ekonomska i infrastrukturna povezanost, upućuju na svestranu suradnju. Svjesni smo da bez rješavanja spornih pitanja, ne možemo ići u evroatlantske integracije i u tom pravcu je postignut određeni napredak.
Zemlje Jugoistočne Evrope pojedinačno, ali i zajedno, uložile su veliki napor i ostvarile napredak kako bi se promijenio stereotip o zaostalom, problematičnom i konfliktnom regionu evropskog predgrađa. Unaprijeđena je suradnja zemalja regiona u oblastima odbrane, sigurnosti, kontrole granica, slobodne trgovine, viznog režima, borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala, zaštite nacionalnih i vjerskih manjina itd.
Pitanje granica u regionu ne smije i ne može se otvarati. Međutim, moramo otvarati pitanje suradnje između granica, jer je to zajednički interes.
Dame i gospodo,
Mišljenja sam da krizu u Iraku treba rješavati uporedo sa palestinskim pitanjem. Podržavamo inicijativu četvorice i mapu puta koja je osnov za uspostavu istinskog dijaloga između Izraela i Palestine, uz posredstvo Sjedinjenih Američkih Država. Osuđujemo svaki teroristički akt, kao i vansudska pogubljenja palestinskih lidera i izgradnju tzv. sigurnosnog zida od strane Izraela.
Izražavamo zadovoljstvo zbog postizanja konsenzusa članica Vijeća sigurnosti po pitanju rezolucije o prijenosu suvereniteta koalicionih snaga na legitimno izabranu zakonodavnu i izvršnu vlast. Smatramo da Ujedinjene nacije treba da preuzmu vodeću ulogu u oblikovanju budućnosti Iraka. Irački narod treba da vlada svojom zemljom, a vojne snage koje kontroliraju teritorij moraju se pridržavati Ženevskih konvencija o humanitarnom pravu. Teritorijalni integritet i suverenitet Iraka mora biti očuvan, kao i suverenitet nad prirodnim resursima. Pozivamo na zaštitu i poštivanje svjetskog civilizacijskog naslijeđa, te svetih mjesta u Iraku, poput Kerbele i Alijeve džamije u Nedžefu. U namjeri da pomogne narodu Iraka i doprinese uspostavi mira, Bosna i Hercegovina je donijela odluku o upućivanju jedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava u Irak.
Dame i gospodo,
Bosna i Hercegovina je istinski opredijeljena za borbu protiv terorizma, punu suradnju i aktivno učešće u međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji. To je ne samo pogrešan metod borbe, već je nemoralno i kontraproduktivno. Nemoralno, jer stradaju nevini, a kontraproduktivno jer se time ne rješava, već usložnjava problem. U tom smislu, želim istaći primjer bosanskih muslimana, koji su u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 bili najveće žrtve stradanja i genocida. Mi smo se uspjeli odbraniti, ali nikada nismo posegnuli za odmazdom i(li) terorizmom, kako tokom, tako ni nakon rata.
Dame i gospodo,
Dozvolite mi da se na kraju osvrnem i na pitanje reforme i jačanja efikasnosti mehanizama Ujedinjenih nacija.
Iz vlastitog iskustva, građani Bosne i Hercegovine znaju šta znači neblagovremeno i neefikasno djelovanje Ujedinjenih nacija. Da su mehanizmi UN bili djelotvorniji, sigurno ne bi došlo do agresije na Bosnu i Hercegovinu, ili bi, pak, rat kraće trajao. Također ne bi bio počinjen genocid u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija enklava Srebrenice i Žepe. Koristim priliku da podsjetim na obavezu Ujedinjenih nacija da pomognu povratak preživjelih stanovnika ovoga područja.
Imajući u vidu sve opasnosti suvremenog svijeta, Vijeće sigurnosti treba da bude vodeći faktor mira i stabilnosti u svijetu. Mora raspolagati efikasnim mehanizmima za brzo djelovanje, kako konflikti ne bi prerasli u oružani sukob.
Sa ciljem postizanja njegove bolje reprezentativnosti i efikasnosti, podržavamo inicijative za proširenje Vijeća sigurnosti izmedju ostalog i novim stalnim clanicama.
Dame i gospodo,
Bosna i Hercegovina želi postati nestalna članica Vijeća sigurnosti i svojim učešćem uticati da se naše loše iskustvo ne ponovi bilo gdje u svijetu. Stoga molimo podršku kandidaturi u članstvo za period 2010-2011. Uvjeravam vas da će Bosna i Hercegovina opravdati povjerenje.
Hvala!