Forum Klix.ba

Sta je to bosanski jezik?
Koliko se radi na standardiziranju bosanskog jezika?

Ovo su dva kljucna pitanja za svaki jezik jednog ili vise naroda. Kod nas se ne moze dati odgovor, jer se jezik ne razvija prirodnim, nego politickim putem.
Cinjenica da je srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik u standadrni jezik usvojio novostokavsku varijantu narjecja dovoljno govori o rasprostanjenosti ovog tipa na prostorima bivse drzave. Da su bosanski/hrvatski/srpski identicni jezici svjedoce i sama ova narjecja, koja se isticu i u Srbiji i u Bosni i u Hrvatskoj.
Da su ove dzave kroz povijest tezile ka licnom identitetu svog jezika, mozda vise zbog situacije i udaljenosti u kojima su se nalazili, svjedoci i sama povijest ovih drzava.
Ovo je za ove tri drzave vise politicko pitanje, nego dio lingvistike, kojom se separatisticke politike sluze, tu naravno ne mislim samo na Hrvatsku i Srbiju, nego i BiH. Na kraju je za svaku od ovih drzava bitna vrijednost njihovog jezika u smislu: "koji je od kojeg nastao - koji lingvista je bio Srbin, a koji Hrvat - gdje su Bosnjaci u tom svemu -...". Na kraju se sve svodi na logicno pitanje identiteta tj. dokazivanja razlicitosti, a u najpovoljniju ruku za ovakvu vrstu lingvista i razlicit identitet samih naroda. No dovoditi u pitanje porijeklo ovih jezika, koji ustvari po svakoj logici cine samo jednu cjelinu nekadasnjeg srpskohrvatskog. Sasvim je jasno da se kod Slovenaca i Makedonaca radi o srodnim jezicima, ali ne o istom korijenu. Mi ne zelimo pricati o zajednickim osobinama, mi se sluzimo razlicitosti!

No da se radi o jednom narodu u razlicitim kulturnim i duhovnim obicajima nije jos nikome pronmaklo. To je i *jedini* i najtezi razlog ovih separatistickih naroda i njihovih drzava. Radi se o narodu, koji se ne okrece sebi, nego onoj idelogiji nametnutoj od strane velikih imperija. Dok se Srbija, navodno ,ka EU krece, na drugoj strani se mnogi krecu ka ruskom istoku i velikom pravoslavnom prijatelju grckom uzoru, Boanci, koji su nazalost u manjini se okrecu svojim navikama, koje su se razvile kroz cijelu historiju BiH, i njih bi mogao nazvati noramlnim, dok se Bosnjaci isto tako kao i Srbi okrecu istocnim muslimanskim drzavama s kojima mnogi gaje osjecaj pripadnosti. Hrvati na drugoj strani imaju malo bolju poziciju i blizinu EU. To je jedan od najbitnijih razloga razvijenosti njihovog jezika. No ako se vratimo u prostlost vidjecemo o kakvoj liguistickoj politici se ovdje radi. Cisti hrvatski jezik, proklamiran jos u NDH, dozivio je svoj vrhunac tek poslije 1992.

Bosanski jezik Hrvatska i Srbija priznaje samo pod terminom "bosnjacki" dok sama definicija ovog jezika govori da se radi prvenstveno o jeziku Bosnjaka i svih onih, koji ga osjecaju svojim. No u praksi je to naravno sasvim drugacije. Ovim jezikom prica sigurno vise od 80% stanovnistva BiH.
Problem same definicije se nalazi i kod samih Bosnjaka, koji su ga i pokrenuli. Na pitanje Bosnjaka, koji jezik pricaju, u razdoblju poslije 18. stoljeca oni bi uvijek odgovarali "bosanskim" kao sto bi radije rekli "Bosanac", nego "Bosnjak" za svoj identitet.
S obzirom da u BiH postoje razliciti dijalekti, a ne razliciti jezici nije logicno sluziti se jezicima susjednih drzava.
No iz ovako izfrustriranih zakljucaka ne moze se izvesti nista pametno, ili ipak moze, no rjesavanjem ovog problema se ne bave lingvisti, nego politicari.
Dobro poznato je da nauka kod nas nema skoro pa nikakvog znacaja.

Hrvatski i srpski lingvisti bosanskom jeziku cesto prepisuju turcizme kao ono sto ga cini razlicitim od tzv. srpskog knjizevnog i hrvatskog knjizevnog jezika.
Radi se o rijecima, koji su vremenom postali dio svakodnevne upotrebe domaceg stanovnistva, bilo muslimanskog, katolickog ili pravoslavnog.
Eh sada, ovdje vec pocinjemo ulaziti u sam korijen problema, a to je nacionalizam, i na drugoj strani, mozda na prvi pogled nevazna, ali na drugi odlucujuca religijska opredjeljenost glavna tri naroda Bosne i Hercegovine.
Bosanski Srbi i Hrvati po pisanju njihove knjizevnosti, koja dolazi iz Zagreba i Beograda, mozda cak i od njih samih, onih koji zavrsavaju fakultete u susjednim drzavama, nikada se nisu koristili turcizmima. Radi se o ideologijama cistoce jezika, koje su pocele da se razvijaju poslije drugog svjetskog rata.
Posto ni jedni ni drugi nemaju dovoljno argumenata o razlikama svog od bosanskog jezika, najcesce se samo navedu turcizmi, koji su jako rijetki u poredjenju sa ostatkom balkana, pa cak i Srbije. Glavne razlike su kao sto sam naveo u narjecju, a germanizmi ili turcizmi nisu ni u kakvu ruku bitni ili kljucni faktori bilo kojeg jezika.

No ovakva argumentacija ponekad i nije cudna, jer i sami Bosnjaci, pogotovo oni iz ruralnih sredina ne znaju ni sami sta usvari cini njihovu kulturu tj. duhovni i kulturni zivot. U jednoj normalnoj BiH, koja je u mnogim periodima proslosti i postojala, cinila ju je razlicitost religija, osjecaj povezanosti naroda -> i samim tim njihova zajednicka kultura, koja se cesto navodi kao razlicita kultura, no kada pricamo o kulturi u cjelini, onda mora da nam bude pri svjesti da se ovdje radi o jednoj kulturi. Kada idete u teatar i gledate neku dramu, ona je najcesce vezana i za Josipa, i za Mirzu i ostale.
Ne mozemo mi izmisljati price, na kraju ce nas sve price odvesti zajedno, ali se mrzimo, tako da ce mo tesko doci zajedno, no koliko god se pretvarali da se radi o razlicitoj kulturi, toliko god ce mo kroz knjige, kroz filmove itekako osjetiti duboku ukorijenjenost povezanosti bosanskih muslimana, katolika i pravoslavaca, koji se eto po religiji razlikuju, samim tim i u mnogim navikama i obicajama, ali koji su barem nekada cinili jednu kulturu kao cjelinu Bosne i Hercegovine i dozvolili sebi da ih osobe, koje su najvecim djelom odrasle u tzv. cistim prostorima BiH, i dugo vremena gajili ideje separatizma, da bi ih onda u ratu i pokazale.

Ja mislim da je u citavoj ovoj prici najbitnija istina.

Bosanski jezik je po svom karakteru bio i ostao jezik Bosanaca, mozda nekada i stranaca, no dok se ne rijese unutarnji problemi, ne znam kako da se govori o strancima.
Ideja i pouka prvog udjbenika bosanskog jezika je jasna: "standardizirati jezik, kao i svaka normalna civilizovana nacija".
Na kraju, nazalost, nista ne bi od toga. Onoga cega smo se najvise bojali, to se i desilo. Hrvati svoje, Srbi svoje, Bosnjaci svoje.

Termin "bosanski jezik", koji ni u kom slucaju nije samo bosnjacki, nego jezik svih Bosanaca, dolazi u konflikt sa terminom "bosnjacki", koji ne samo da odgovara mnogim Hrvatima i Srbima, nego i mnogim ultranacionalistickim Bosnjacima.
Ovdje vidim jedan problem, koji negira bosanski identitet, bas ono sto je bio i cilj same podjele BiH.
Mislim da bosanski jezik ni u kom slucaju ne smije da ide u tzv. bosnjackom pravcu, a to bi bio maHrama i uvodjenje nekih autenticnih starobosnjackih stvari, koje ni savremeni njemacki jezik ne uvodi, jer su besmisleni. Uvodjenje stvari iz proslosti su besmislene, kao i same nacije iz proslosti. U nasem slucaju "Bosnjaci". Jasno je da se ovdje radi o etnickoj podjeljenosti, ali ko bi rekao da ce ova tri etnicka termina u potpunosti zamjenuti termine Bosanac, bosanski... mnogi Bosnjaci su se nakon rata poceli koristiti pretjeranim turcizmima, kojima mozda vise od polovine ne znaju ni pravo znacnje.
Cesto se moze cuti kako oni te rjeci prisvajaju kao okvir Bosne, tj. poitovjecuju sa Islamom i svom identitetu, koji se ja se nadam nikada nikada nije bazirao na populaziranju muslimanskog Istoka. Ovo se kod Bosnjaka i dan danas primjeti, odvajanje od tzv. srpskohrvatskog i kretanje prema alternativi, a nalaze je u povecanim islamskim ili turskim izrazima, koji po njihovom misljenju govore sve o njihovom duhovnom i kulturnom identitetu, a ja bi rekao vise ideoloskom identitetu. Kod Bosnjaka se ovaj proces kretao polako, danas je dobro izrazen... Zbog neznanja mnogih i zbog zbunjenosti s kim da se poistovjecuje, na kraju se ide na religiju, politika to naravno maksimalno koristi, a Musatafa ef. Ceric se nato samo nasmjesi.
Bosnjaci nemaju razloga da se brinu, ali Bosanci imaju itekako. Ovo dokazuje i cinjenica pisanja jednog naseg autora udzbenika cetvrtog gimnazije srednje skole iz bosanskog jezika u kojem se o Bibliji i Judizmu prica kao historijskim vrijednostima, a Islamu kao vjeru u koju nema nikakve sumnje, znaci ne po historijskom aspektu, kako to cini svaka normalna civilizacija, koja ostavlja prostora za kritiku i sumnju. No nasao se neki nas Bosnjo, koji ovdje vise pise o svojim uvjerenjima, nego o historijskim dogadjajima.

Od kulture, koju gore navodim kao zajednistvo nece ostali nista.
Gdje vodi ova separazacija? Ja mislim u propast, u rat, ili vjekovne konflikte, nikako prema dobrom ili naprednom svijetu.
Ne zelim zivjeti u svojoj drzavi, u kojoj uskoro necu pricati ni svoj MODERNI standardni bosanski jezik, koji se razvija, i koji ne nastavlja na zakljucke nekih Bosnjaka iz 18.vijeka!



Ja ovdje vidim tri smjera, ni jedan ne vodi ka bosanskom jeziku, niti ka BiH. Na kraju krajeva, BiH je i na papiru i u realnosti podjeljena. Podpisi njene podjele uneseni su davno u crnu knjigu smrti BiH.


Zbunjenost naoda
Kako razgraniciti religiju, drzavu, identitet u BiH. Nikako! Psotoje samo termini, kojima se sluzimo, u praksi je to nemoguce.
No ako udjemo dublje u razmisljanja samog obicnog naroda, koji kroz svoje oci, oci koje su nas dovele do rata, vidi sasvim nesto drugo.
Ja bih kao glavnog krivca religiju, onu koja bi u pozitivnom smislu trebala da doprinese obogacivanju kulture, za nas je znacila podjeljenost.
Tu podjeljenost su mnogi osjetili na vlastitoj kozi.



IZVOR-> BH DANI:
[...]
Prof. dr. Werner Lehfeldt, slavistika, Göttingen, Njemacka: Za mene je nesumnjivo da postoji bosanski jezik. To proizlazi iz moga uvjerenja da svaki narod ima pravo obiljezavati jezik kojim se sluzi onako kako on drzi ispravnim. Smatram potpuno razumljivim da osobito muslimanski stanovnici Bosne i Hercegovine nisu vise spremni upotrebljavati za svoj jezik naziv "srpskohrvatski" ili "hrvatskosrpski", jer u tom nazivu oni sami bivaju istovremeno negirani, iako dijalektalnu osnovicu zajednickoga jezika stokavaca, za kojim je tezio Vuk Karadzic, treba traziti upravo u Hercegovini. Naziv "srpskohrvatski" ili "hrvatskosrpski" za jezik muslimanskih stanovnika Bosne i Hercegovine, Bosnjaka dakle, danas je utoliko nepodobniji ukoliko se u Hrvatskoj odnosno Srbiji upotrebljavani standardni jezici sve vise udaljuju od bivsega "srpskohrvatskog" odnosno "hrvatskosrpskog" jezika. Sto se tice definicije bosanskoga jezika, drzim se stava Senahida Halilovica u Pravopisu bosanskoga jezika (Sarajevo 1996, str. 6). Prema njemu je bosanski jezik materinski jezik Bosnjaka i drugih naroda Bosne i Hercegovine, kao i onih koji zive izvan ove zemlje ako oni prihvataju bosanski jezik kao svoj jezik. Bitno je, i ja to veoma pozdravljam, da Bosnjaci ne zahtijevaju da bosanski jezik postane iskljucivo njihovom "svojinom" nego da namjeravaju govoriti i pisati jezikom zajednickim svim ostalim narodima njihove zemlje. Da li i koliko ce se ova zelja moci ispuniti zavisi u prvom redu od toga jesu li Srbi i Hrvati u BiH spremni prihvatiti ovu "ponudu" i, dalje, od toga kako ce izgledati norma i uzus bosanskoga jezika. Ja zato mislim da bi forsirano "bosnjakiziranje" bosanskoga jezika pridonijelo otudjivanju Srba i Hrvata u BiH od ovoga jezika tako da bi Bosnjaci tada ostali sami s bosanskim jezikom. Tesko je nekomu ko ne zivi u zemlji korektno ocijeniti sadasnju jezicnu situaciju u BiH. Moje predstave o tome zasnivaju se iskljucivo na lektiri bosanskih novina i casopisa koji se mogu kupiti u Njemackoj. Time je obuhvacena samo jedna oblast primjene jezika - druge oblasti ostale su mi nepristupacnima. U svakom slucaju, cine mi se vaznim sljedeca zapazanja: U brojevima novina i casopisa iz BiH, koje sam do sada analizirao - Ljiljan, Oslobodjnje, Dani - nisam mogao ustanoviti tragove forsiranoga "bosnjakiziranja", osobito nikakve forsirane primjene tzv. turcizama. Fonem h se u njima takodjer ne upotrebljava ni svuda niti konsekventno tamo gdje bi mu prema kodificiranoj normi bilo mjesto. Cak je i Alija Izetbegovic upotrijebio u jednom intervjuu lako umjesto lahko i sl. Osim toga, primijetio sam da naporednost "srbizama" i "kroatizama" u jeziku novina, poznata iz vremena prije 1990. god., i dalje zivi, iako se pojedinacni clanci u ovome veoma razlikuju. Ovi zakljucci bi se jos morali provjeriti obimnim istrazivanjima. Cini mi se, dakle, da se u jezicnoj supstanci do sada malo sto izmijenilo. Bosanski jezik je znatno manje "bosnjakiziran" no sto je hrvatski jezik "kroatiziran" i srpski jezik "srbiziran". Izgleda, ipak, da ce bosanski jezik tokom vremena dobiti samostalnu, nezamjenljivu fizionomiju i to jednostavno zbog toga sto se hrvatski i srpski jezik sve vise od njega udaljuju. Nastala je neobicna situacija: oba naroda, koja su "srpskohrvatskome" jeziku dala svoje ime, ne zele vise imati posla s tim nevoljenim djetetom i prepustaju ga jednom trecem narodu o cijem imenu se nikako nije vodilo racuna pri nazivanju jezika do raspada Jugoslavije.
[...]

Prvo, jezik je u hrvatskom narodu oduvijek imao veze s politikom, pa tako i kad se prihvaćao novosadski dogovor, odnosno srpskohrvatski jezik.
Drugo, ni dan danas ne postoji isključivo jezično pravilo koje bi razlikovalo jezik od dijalekta. Možda najtočnija je tvrdnja da je jezik ono što ima vojsku ili mornaricu. Tako je nekako i sa srpskim i hrvatskim. Povijesni razlozi postoje za obje strane: nazovimo ih unitarističkom i separatističkom stranom. Problem je u tome što se zadnjih 50ak godina politički i pravopisno radilo na unitarizmu.
I treće, bošnjački je po meni upravo ono najbliže srpskohrvatskom (sa svojim začinima naravno), i taj jezik je zapravo jedino što veže sve narode u toj zemlji. Drugim riječima, uvoditi bošnjački jezik opravdano je više iz političkih nego jezičnih razloga, i zato će njegova možebitna standardizacija biti veliki problem.

Jedan od zvaničnih jezika u BiH se zvanično zove bosanski ( ne bošnjački), a u Crnoj Gori bošnjački ( ne bosanski).

odlicna tema

Bosanski i bošnjački je jedno te isto, pitanje je samo kako se izvodi pridjev od imenice Bosna. Isto je i kod imena naroda.

Najdraze su mi teme sa nacio elementima u naslovu.
Sad ja malo spammam a vi nastavite

fsdance wrote:Bosanski i bošnjački je jedno te isto, pitanje je samo kako se izvodi pridjev od imenice Bosna. Isto je i kod imena naroda.

Nije upitno kako se jezik trenutno zove. On u Hrvatskoj i Srbiji nije priznat kao "bosanski".

Ja se samo pitam gdje ide bosanski jezik, u proslost i u politiku bosnjackog naroda. Ja sam uvjeren, a svi dobro znamo da se ovim jezikom koristi vecina stanovnistva BiH uz trenutno dodate hrvatske ili srpske epitete. Bosanski jezik nije bosnjacki ili muslimanski, zato nema smisla da se kao takav razvija.
Mislim da ova politika, koja se vodi kod bosnjackih knjizevnika, jednim djelom pametnim, drugim djelom "glupim" knjizevnicima, koji su nam i uveli ono "H" i koji se trude da bosanski jezik bude samo jezik Bosnjaka. Ako cemo pricati o jeziku starih Bosnjaka, onda to sigurno nije danasnji bosanski jezik. Trud ovakvih knjizevnika je uvodjenje bosnjackih elemenata u bosanski jezik, elemenata iz davne proslosti, elemenata kojih je razvijala bosnjacka pismena elita.
Medjutim moderni bosanski jezik bi trebao da ide u buducnost, a ne proslost i da se fokusira na Bosance za koje je i predvidjen.
Svima treba da bude jasno da sve tri religije cine kulturu ovog jezika, tako da se ne iznenadite kada odete u teatar, te imena vam pocnu zvucati cudno.
Ja samo kazem da se ovdje radi o dva razlicita termina: "jer bosnjacki jezik, kao jezik Bosnjaka" danas vise ne postoji.

Bosanski jezik mora nastaviti putem, kojim je krenuo, i izgovori poput onih, kojima se Srbi i Hrvati krive za sve su postali dosadni, jer to je nije razlog da se bosanski jezik prepisuje Bosnjacima, niti mu je to bila ideja, a jos bitnija stvar je to sto mu je i sama literatura hajde da se danas izrazim pravilno "multietnickog" karaktera. Nadajmo se samo da SDA nece preuzeti i bosanski jezik, njeni clanovi su ga davno preradili, ali evo zapinju na standardizaciji, jer su polupismeni!

Na kraju sam htio samo da posjetim sve Bosance da je vazno da se okrenumo sebi, jer zajedno moramo. Nece nama niko pomoci dok sami sebi ne pomognemo. I ovdje ne mislim na zatucane Bosnje, Hrvatine i Srbe, jer mi se ja se nadam ne spustamo na njihov nivo, ovdje mislim na Bosance i sve ljude dobre volje, kojima je stalo do bosanke kulture, razvijanja nauke(sto u prvoj liniji znaci otvaranja institucija, koje se bave naucnim pitanjima) i BiH.

Mnoge nikada nisu uspjeli podjeliti, ja se nadam da ni vas nece podjeliti. Mozda su sl. 15. godina zadnja sansa da se spasi bosanska kulutra.

mIRCerka wrote:Najdraze su mi teme sa nacio elementima u naslovu.
Sad ja malo spammam a vi nastavite

mirci danas si mi legendarna sa tim spamanjem...

fsdance wrote:Bosanski i bošnjački je jedno te isto, pitanje je samo kako se izvodi pridjev od imenice Bosna. Isto je i kod imena naroda.

Ne slazem se sa tobom, bosanski se odnosi na citavu Bosnu i sve pojmove vezane za zemlju, dok bosnjacki implicira samo jednom narodu koji zivi u Bosni, konkretno, bosanskim muslimanima, i tu lezi zamka, koju uporno namecu i susjedi i komsije, potencirajuci da se u Bosni govori bosnjacki, tj. jezik jednog "etniciteta" zasnovanog, prvenstvemo na vjeri.

A to dovodi do jos veceg razdora i jacanja "svog" maternjeg jezika, hrvatskog i srpskog medu bosanskim ne-Bosnjacima.

Pridjev bosanski je izvedeno od imenice Bosna a pridjev bošnjački od imenice Bošnjak...

amrica wrote:

fsdance wrote:Bosanski i bošnjački je jedno te isto, pitanje je samo kako se izvodi pridjev od imenice Bosna. Isto je i kod imena naroda.

Ne slazem se sa tobom, bosanski se odnosi na citavu Bosnu i sve pojmove vezane za zemlju, dok bosnjacki implicira samo jednom narodu koji zivi u Bosni, konkretno, bosanskim muslimanima, i tu lezi zamka, koju uporno namecu i susjedi i komsije, potencirajuci da se u Bosni govori bosnjacki, tj. jezik jednog "etniciteta" zasnovanog, prvenstvemo na vjeri.

A to dovodi do jos veceg razdora i jacanja "svog" maternjeg jezika, hrvatskog i srpskog medu bosanskim ne-Bosnjacima.

tacno,amrica

vec sam usavrsila odgovoriti na pitanje svih mogucih stranaca o jezicima u nasoj zemlji,pa kako,pa zasto,me samo rezimiram,pored lingistike,najvise je o reformi jezika zauzeta politika

Izgleda da je @fsdance zaboravio/la da je Dodik bio legao kao Srbin a probudio kao Bosanac.

U svakom slucaju, bosanski jezik je jezik svih Bosanaca i samo takav moze opstati, inace mu prijeti i unutarnja separacija, sto se vec na neki nacin i dogadja kod Bosanaca, koji se vise osjecaju vezanu za drzavu i cjeloukupnu bh. kulturu i Bosnjaka za koje je bosanski jezik muslimanski, te ga kite novim orijentalizmima i naglasavaju turcizme, sto je smjesno... Ako je to njihov identitet onda sam i sam za separaciju, jer je isto kao i u politici, sto zelenije to bolje.
Bosanski jezik, svidjalo se to nekom ili ne, nije samo dio muslimanskog zivlja, niti katolickog, niti pravoslavnog, niti bi trebao da u buducnosti bude puno vezan za religiju, sto je uspio skoro svaki europski jezik.

Da napomenem, nemojte se vracati u proslost, dovescete i jezik i nas ponovo do konflikata!

ma svi znamo da je riječ o politički uslovljenim odlukama i zdravo...

ja nisam lingvista, ali moj je lični stav da su srpski, hrvatski i bosanski različiti dijalekti jednog istog jezika, i da nemaju dovoljno razlika da bi se smatrali različitim jezicima. pa pobogu, više se razlikuje liverpoolski scouse od londonskog cockneya nego bosanski i srpski.

a ova podjela dovodi i do nekih paradoksalnih rezultata, evo recimo, ja se izjašnjavam kao bosanac i govorim bosanski jezik. neki moj sugrađanin se izjašnjava kao hrvat, i zato se kaže da on govori hrvatskim jezikom. znači, po ovoj podjeli ja i moj sugrađanin hrvat govorimo različitim jezicima, iako koristimo haman 100% istih riječi i izraza...pa ko je tu lud?
dok s druge strane, po ovoj podjeli, purger i splićo govore istim jezikom, ili beograđanin i nišlija...malo nenormalno, složit ćete se?

Pa i nisu svi dijalekti jednaki. Čakavice nema nigdje osim u Hrvatskoj.

Ikavicu su sačuvali jedino Hrvati.

To je isti jezik, a zovite ga kako hocete.

Vise razlike ima u govoru Austrijanca iz Beca i Austrijanca iz Tirola nego izmedju mene i beogradjanina ili zagrepcanina. Isto se odnosi na razlike u govoru izmedju Britanca i Amerikanca. Tisucu/hiljadu mu bubnjeva Darkwooda..

JThomas wrote:ma svi znamo da je riječ o politički uslovljenim odlukama i zdravo...

ja nisam lingvista, ali moj je lični stav da su srpski, hrvatski i bosanski različiti dijalekti jednog istog jezika, i da nemaju dovoljno razlika da bi se smatrali različitim jezicima. pa pobogu, više se razlikuje liverpoolski scouse od londonskog cockneya nego bosanski i srpski.

a ova podjela dovodi i do nekih paradoksalnih rezultata, evo recimo, ja se izjašnjavam kao bosanac i govorim bosanski jezik. neki moj sugrađanin se izjašnjava kao hrvat, i zato se kaže da on govori hrvatskim jezikom. znači, po ovoj podjeli ja i moj sugrađanin hrvat govorimo različitim jezicima, iako koristimo haman 100% istih riječi i izraza...pa ko je tu lud?
dok s druge strane, po ovoj podjeli, purger i splićo govore istim jezikom, ili beograđanin i nišlija...malo nenormalno, složit ćete se?

Da, ali ovi zele da naprave od bosankog jezik Bosnjaka, sto je vec i napravljeno, time se iskljucuje postojanje bosanske kulture, samim tim i bosanskog identiteta, koji nikada, ama bas nikada nije imao jedan jedini karakter, nego uvijek "Enver - Marko - Zeljko". To sto se mnogima ne svidja ovakva sudbina, to je druga stvar. Bosanskom jeziku po ovome ne bi pripadao ni Ivo Andric (koji je po mnogima bio neprijatelj muslimana, jer je govorio istinu i sudbinu), ni Aleksa Santic, niti sami veliki zalagaci za ovaj jezik, koje mnoge Bosnje onako iz neznanja nazivaju "vlasima". Vlasi su oni koji su zeljeli da iskorijene islam u BiH. Price za malu djecu, koje danas prolaze kod Bosnjaka, jer su oni izgleda, po njima samima bili kroz cijelu historiju "ZRTVE". To ni u kakvom slucaju nije istina, i ovim napominjem koliko neki ljudi koriste i jezik za svoje politicke i separatisticke ciljeve, koji sa malo logike u glavi ne vodi nicemu dobrom!

Zelim da vas napomenem i upozorim na to sto se moze desiti sa bosanskim jezika!

jezik je dijalekt naoruzan topovima.

Neka me neko ispravi, ali ja sam pod utiskom da je izvjesna verzija bosanskog jezika već tiho i polako ( ali sigurno) postala standard.

Često imam prilike pregledavati dokumente na "tri jezika" i shvatio sam da se tzv. bosanska verzija od tzv. hrvatske razlikuje samo u par rijeći ( ovdje kod nas je ostala "hiljada", recimo, a kod njih je naravno "tisuća"). Većina drugih stvari je ista.

Nije mi stvarno jasno zbog čega su rijeći poput promoviranje, reduciranje, ( i mnoge druge sa nastavkom "iranje"), kao i općina, ured i sl. preko noći zamijenile rijeći koje smo koristili do pred kraj rata otprilike kao što su promovisanje, redukovanje, opština, kancelarija.

Da budem iskren, smatram da je bosanski bio dobar onakav kakv je bio prije i za vrijeme rata, i sasvim se dovoljno razlikovao i od srpskog i od hrvatskog, pogotovo po intonaciji (mi stvarno imamo intonaciju govor drugačiju i od srpskog i od hrvatskog. To se čak može i doslovno izmjeriti i vidjeti na vokalnom grafičkom audiometru/equalizer-u, vjerovali ili ne. Komšije lijevo i desno imaju mnogo više zajedničkih stvari u intonaciji govora jedni s drugima nego s anama-obratite pažnju. Po meni je sama ta našaintonacija jedno od najtipičnijih odlika našeg jezika i kulture. Evo testirajte recim fraze tipa "ne radi se o tome" pa ćete vidjeti da je tu naša intonacija potpuno drugačija od srpske i hrvatske. Mi imamo duge vokale a oni kratke i mi dajem akcenat na sasvim druge slogove u poređenju sa njima, itd. Zato me nasmijava ona spikerica sa radija stari grad koja stvarno zvuči ko da je sad stigla iz beograda a govori ijekavicom.Isto važi iz sa spikericu i spikera sa rdiaja "m". Stvarno smiješno zvuče. Ko neki Srbijanci koji pokušavaju zvučati bosanski. Eto, obratite pažnju na to. Naravno nemam ništa lično ni protiv njih. ovo je samo jezička opaska.)

Dakle, ja stvarno ne vidim čemu sva ta hrvatizacija jezika. Da se razumijemo, nemam ništa protiv, al se bojim da je taj standard bosanskog jezika nekako hinjski umetnut ( nametnut) kao zvanični/pismeni jezik.

Primijetio sam tendenciju kod nehrvata da koriste tu hrvatizovanu verziju jezika kad žele "ostaviti utisak" tako de se one nekako nametnuo kao pismeni/elitarni jezik. u tom slučaju radi se jednoj političkoj manipulaciji ( podvali) ili nepismenosti onih koji su dopustili da se izgubi onaj prirodni boosanski koji smo govorili u (uglavnom) prije i za vrijeme rata.

Još malo pa ćemo izbacit "hljeb" u potpunosti i zamijenit ga za "kruh", a upravo je "hljeb" pravi izbor za bosanski jezik jer nijei ni "hleb" a nije ni "kruh".

Po meni su se ova jezička pitanja mogla civilizovano riještit da su sjeli jezičari i političari iz BiH, Hrvatske, i Srbije i redali rijeći po različitosti ( budući da bi svi najsretniji bili da im se jezik što više razlikuje od onog drugog). I tako, sjede i tabire riječ po riječ. Tom metodom bi bosanskom jeziku sigurno zapale riječi poput "hljeb" jer nisu ni "hleb" ni "kruh", a sačuvali bismo i našu prepoznatljivu intonaciju.


Eto ja se sit napričah. Ne zamjerite šta

Hitno!!! Trebam pomoć da mi neko prevede ili objasni ove zanate : bakali, kečedžije, nalčadžije, dunđeri, odundžije, hamadžija .Zahvaljujem

Dunđeri su radnici.

Bernardinac wrote:Hitno!!! Trebam pomoć da mi neko prevede ili objasni ove zanate : bakali, kečedžije, nalčadžije, dunđeri, odundžije, hamadžija .Zahvaljujem

na stranici http://www.bascarsija.info/zanati.html klikni na odjeljak ZANATI

i meni živac najviše povlači taj nastavak -irati. Što nam je trebalo nešto što zvuči tako germanski još mi nije jasno...

Nama je izgleda najveći problem što nemamo neku instituciju/tijelo koja će "odobravati" ulazak riječi u jezik. To bi pridonijelo adekvatnijoj standardizaciji jezika u haosu koji trenutno vlada u oblasti (bosanskog) jezika.

A evo, kud ćeš dalje kad nemamo NI JEDNE JEDINE pristojne internet stranice o našem jeziku. I to dovoljno govori o stručnjacima/bosanistima ali i o nama... Eno vidim neki dan je otvorena stranica posvecena samo bosanskom jeziku... Vakat je bio da i mi obični ljudi dobijemo pristojan meeting place za priču o svom vlastitom jeziku.

ljubav_aha wrote:

Bernardinac wrote:Hitno!!! Trebam pomoć da mi neko prevede ili objasni ove zanate : bakali, kečedžije, nalčadžije, dunđeri, odundžije, hamadžija .Zahvaljujem

na stranici http://www.bascarsija.info/zanati.html klikni na odjeljak ZANATI

Hvala,hvala