Recikliranje plasticnih boca/flasa

[teAMICA]

gdje mogu vrecu papira (oko 80l) da odnesem?

Papir i karton nosi (ti odneseš) u "papir servis", traži broj na informacijama

[karanana]

papir servis se nalazi u halilovicima odmah prije skretanja za carinski terminal

[*miara*]

izgleda da cu ja ovo morati baciti u kontejner. nemam auto, a zbog 70-80l mi sigurno nece niko pred vrata dolaziti.

[kmirsad]

mislim da ce doci...obzirom da imaju mala vozila koja ionako obilaze grad, čiste male i velike trgovine, sakupljaće...zašto ne bi došli...
U Tuzli stari papir (40 km/t), staru pvc foliju ( 250 km/t), tvrdi PVC (300 km/t), PET ambalažu ( 250 km/t), staru gajbu tvrdu (350 km/t), meku gajbu tkz voćnu ( 100 km/t) otkupljuje dd Angrosirovina Tuzla... tel 035 263-115 i 263-032....
pa ko voli...bujrum

[*miara*]

e jbg, ja maloprije bacila vrecu u obicni kontejner... ipak ne vjerujem da bi dosli, to je ipak bila neka manja vreca. nije meni bilo do para, nego sam se osjecala ko da sam drvo iz zemlje iscupala i na deponiju poslala... valjda ce mi bog oprostiti.

[Toto]

Mozda ce surovo zvucati: ali je bolje vidjeti nekoga da kopa po kontejneru, da bi sakupljao otpad i tako zaradjivao, nego da trazi hranu po otpadu.

ZA nas je sretna okolnost sto je EU od otpada razvila profitabilan biznis i sto se mi u taj biznis mozemo odmah ukljuciti na profitnim osnovama. Profit ostvaren na ovome se moze investirati u razvoj ekoloske svijesti i u industriju gospodarenja otpadom.
Nekoliko informacija ako se otpad zeli analizirati kao biznis.
Tona zita u BiH se otkupljuje za 350 km. A @kmirsad nam je dao cijene otkupa otpada u Tuzli pa se moze vrsiti usporedba.

U Tuzli stari papir (40 km/t), staru pvc foliju ( 250 km/t), tvrdi PVC (300 km/t), PET ambalažu (250 km/t), staru gajbu tvrdu (350 km/t), meku gajbu tkz voćnu ( 100 km/t)

Ako se izveze tona nesortirane otpadne pet ambalaze u EU dobije se oko 350 km, za sortirani otpad PET ambalaze se dobije 580 km/t; ako se sortirana pet ambalaz samelje u granule moze se postici minimalna cijena oko 1500 km/t.
Prozivodnja plasticne ambalaze i ostalih plasticnih proizvoda je idealna za mali biznis i mnogi od ovih kompanija koje startaju sa biznisom reciklaze pet ambalaze prosiruju posao na izradu plasticnih proizvoda. Gracanica je "carsija od posla" i ona je centar PVC binisa u BiH .

Srednje velike firme koje se bave sortiranjem i briketiranje PET ambalaze imaju godisnji kapacitet od oko 10000 tona.Sto zanci da godisnje mogu da obrnu oko 3.5 miliona km na nesortiranoj ambalazi; oko 5.8 miliona na sortiranoj ambalazi i oko 15 miliona ako samelju otpad u granule. Ovakve firme mogu zaposlajavati 40-80 radnika, zavisno do stepena automatizacije procesa prerade.
Cijena plasticne ambalaze pa i otpadne je vezana za cijenu nafte, jer je nafta osnovna sirovina. Recikliranjem jedne tone otpadne plastike ustede se 4 barela nafte i oko 20 l vode sto je samo jedan od indirektnih koristi.

[Toto]

Umjesto u kantu a otpatke: otpad ide u novi biznis












Malko jednostavnog alata. Modificirani sklapeli za produktivno i sigurno rezanje traka od flasa






Upustvo za rad.

[Eborg]

Dakle, govorimo samo hipotetski i volio bih čuti mišljenja drugih ljudi. Primijetio sam da neki već imaju iskustva s ovim pitanjem pa tim još bolje. Stalno gledam emisije na Discovery Channelu kako ljudi sve recikliraju i očito iz toga izvlače profit.

Ukoliko bi neko mjesto u BiH (evo recimo Žepče ili tako neki manji "zapušteni" grad) u saradnji sa razvojnim fondovima EU napravilo fabriku za reciklažu papira, stakla i plastike da li bi to bilo efikasno? Naravno, uz pomoć države putem subvencija.

Mi možda nismo ogromno tržište poput jedne Velike Britanije i slično gdje je moguće reciklirati mobitele, kompjutere i slično no da li bi mogli ove silne flaše, novine, najlonske kese i plastično smeće reciklirati za vlastite potrebe? Nažalost, ionako imamo ljudi koji kopaju po smetljištima ne bi li našli nešto da prežive a te "sirovine" leže svuda oko nas, samo ih treba uzeti i iskoristiti. U Hrvatskoj su otkupom flaša barem iz moje perspektive smanjili broj smeća na ulicama a i određene ugrožene kategorije stanovništva radije pokupe nešto otpada i zarade nego da kaljaju obraz (profesionalne prosjake ne brojim).

Dakle, mislite li da bi neka manja fabrika sa recimo 100-njak radnika, 5 kamiona, 10-tak caddya i stanicom za otkup otpada uspjela da opstane a i samim time nešto zaradi? Nešto u našim uvjetima ne vjerujem u privatnu inicjativu.

Ovo je isječak sa Wikipedije:

"In 2008, the prices of recyclable waste plummeted before rebounding in 2009. Cardboard averaged about £53/tonne from 2004-2008, dropped to £19/tonne, and then went up to £59/tonne in May 2009. PET plastic averaged about £156/tonne, dropped to £75/tonne and then moved up to £195/tonne in May 2009."

[zonbirile]

e to su sretne zemlje,imaš neke koje niti šta piju ,a pogotovo iz PVC ambalaža,a opet imaš neke koje imaju domaće muflone.Ove dvije nisu sretne zemlje.

[Toto]

Dakle, govorimo samo hipotetski i volio bih čuti mišljenja drugih ljudi. Primijetio sam da neki već imaju iskustva s ovim pitanjem pa tim još bolje. Stalno gledam emisije na Discovery Channelu kako ljudi sve recikliraju i očito iz toga izvlače profit.

Ukoliko bi neko mjesto u BiH (evo recimo Žepče ili tako neki manji "zapušteni" grad) u saradnji sa razvojnim fondovima EU napravilo fabriku za reciklažu papira, stakla i plastike da li bi to bilo efikasno? Naravno, uz pomoć države putem subvencija.


Dakle, mislite li da bi neka manja fabrika sa recimo 100-njak radnika, 5 kamiona, 10-tak caddya i stanicom za otkup otpada uspjela da opstane a i samim time nešto zaradi? Nešto u našim uvjetima ne vjerujem u privatnu inicjativu.

Svaka fabrika kao tehnoloska linija je projektovana da bude efikasna i produktivna. Da li ce biti profitabilna to ne zavisi od "fabrike".
Industrija otpada je profitabilan biznis i prema njemu se treba odnositi i planirati ga kao i svaki drugi biznis. Ulazne sirovine imamo- to je nesporno. Trebalo bi vidjeti kakva je situacija sa ponudom i traznjom "proizvoda" takve fabrike na EU trazistu, te kakve su mogucnosti da se dio njene prozivodnje "plasira na nase trziste". Kao razvojna sansa iste te carsije -gdje bude fabrika za preraduotpada- je i dalja prerada otpada. Niko u BiH ne proizvodi papirne case ze Starbaksove kafe, koje se skoro 100 % mogu raditi o reciklaze a takvih finalnih proizvoda -gdje je otpadna sirovina na ulazu- ima na stotine. U takvoj fazi prerade se uzima i veca lova.

Arhitekte su odavno pocele koristiti mljeveno staklo (stakeno kamenje), kao materijal kod uredjenja parkova "landscape architecture", plinskih kamina i mnogih drugih stvari. Kad se kupuje takvo staklo na kilo, dodje oko 5 $/kg. Tehnologija mljevenja i poliranja stakla je jako jednostavna i jeftina.




Da li ce neka nasa carsija prepoznati svoju razvojnu sansu u mljevenju stakla, reciklazi papira - to je do carsija. Takodje je jako vazna cinjenica da se iz razvojnih fondova EU -za ovakve tipove fabrika- mogu dobiti jako povoljni krediti i nepovratna sredstav. Sumnjam da su nase carsija sposobne da primjene neophodan model da "jamiju pare" iz tih fondova. Carsije ne mogu biti 100% vlasnici takvih biznisa ali mogu biti dionicari i u sve ovo mora biti upetljan privatni biznis u onim fazama naredne prerade koje komunalci ne rade, a sve treba biti i profitabilno. To je, bojim se, previse komplokovan model za nase carsija. Dok svako u lancu jamije svojih "10%": dobijemo da BiH industrija otpada dodje skulja od americke svemirske tehnologije.

Sa stanovista privatnog biznisa: ovaj posao ima problem prikupljanja otpada tj, sirovine za ovakve fabrike. Za organizovanje takvog segmenta posla potrebna su velika ulaganja, koje mali biznis nema. Taj posao rade gradska komunalna preduzeca, koja se finansiraju iz "narodnih para" - jer narod i pravi smece.
Potrebno je da se komunalci organizuju tako da je dio otpada -kojeg pokupe- sirovina za njihovu fabriku i njihov poluproizvod za trziste, a ne za deponije. Kad se komunalci tako postave mogu se pojaviti privatnici koji bi kupovali njihove proizvode i od njih dalje previli biznis. Da bi komunalci mogli profitabilno raditi svoje proizvode potrebno je ucesce "lokalne zajednice" u segmentu selekcije i prvog stepene odlaganja otpada, jer zajednica pravi otpad i prva je u tehnoloskom lancu pravljenja otpada. Ovaj lanac: lokalna zajednica-komunalci-privatni biznis-trziste je jako kompleksan za organizirati i za drustva sa vecim stepenom organizacije, ekoloske kulture, svijsti, smisla za biznis i poslovnost a ne za nase zajednice.
U ovaj lanac treba jos ukljuciti jednu jako vaznu kariku koja je mozda i kljuc uspjeha a to je nauka.
I nauka je razvojana sanas koju treba prepoznati.
Da bi se pristupilo razvojnim fondovima EU: mora se imati par sepeta razvojnih projekata i to za svaku carsiju ponaosob.
Ovaj biznis je po meni razvojna sansa i za kolone nezaposlenih fakultetlija po biroima, koji su naucili kako da prave razvojne studije, ali ne znaju da prepoznaju u cemu je sansa za njih i nece to svoje znanje da investiraju sami u sebe.

EU fondovi placaju i razvojne projekte i to tako da za svaku stranicu razvojne studije mozete dobiti po 1000 eura. Ako ne znate praviti razvojne projekte: EU ce vam dati pare i kredite da od njih kupite ljude i institucije koje to znaju. EU zna investirati i sama u sebe -sto BiH jos uvjek ne zna.
Razvojnim projektima mogu pristupiti i ekoloske organizacije koje osim sto propagiraju svoje ekoloska ubjedejnja i stite prirodu, trebaju znati napraviti i posao sami sebi i zivjeti od toga. To je sasvim legitimno i mnogo bolje nego drezditi na birou i optuzivat druge za nezaposlenost.
Ekologija je odavno iz volonterskog pokreta prerasla u drustvenu djelatnost ciji se troskovi placaju apostala je i profitabilna.

[michio]

U Bosanskom Petrovcu ima tvornica plasticne ambalaze Bosnaplast pa bi eto oni mogli ocistiti bosanske rijeke.

[Toto]

U Bosanskom Petrovcu ima tvornica plasticne ambalaze Bosnaplast pa bi eto oni mogli ocistiti bosanske rijeke.

oni prizvode pet ambalazu pitanje je mogu li je reciklirati

[michio]

Mozda i ne mogu, ali bave tom strukom.

[Toto]

Ima takvih postrijenja jos u BiH. Oni se ne bave preradom otpada. Oni ga proizvode kao i mnogi deugi. Oni kupuju plastiku u granulatima koju griju i tako zagrijanju ubrizgavaju u kalupe. Mozada bi oni mogli da investiraju u neku fabriku koja bi proizvodila ulaznu sirovinu za njih a koja bi u svom procesu proizvodnje reciklirala dio plastike. Ne moze sa svaka plastike recikirati.

[vratnik]

ako imate para za oprati, ili ste "blizu" neke agencije za razvoj, ovo je jedna od adresa na koju se mozete obratiti.

Next Generation Recyclingmaschinen GmbH
Gewerbepark 22, 4101 Feldkirchen, Austria
Phone +43 (0) 7233 70 107-0, Fax -2
[email protected], http://www.ngr.at

PS: Toto, svaka ti je zlatna, ovaj forum je dobio na kvalitetu s tobom

[jedna tamo]

Ima takvih postrijenja jos u BiH. Oni se ne bave preradom otpada. Oni ga proizvode kao i mnogi deugi. Oni kupuju plastiku u granulatima koju griju i tako zagrijanju ubrizgavaju u kalupe. Mozada bi oni mogli da investiraju u neku fabriku koja bi proizvodila ulaznu sirovinu za njih a koja bi u svom procesu proizvodnje reciklirala dio plastike. Ne moze sa svaka plastike recikirati.

tačno
postoje fabrike u BiH koje recikliraju....znam

[bez_ideje]

Toto ,ovo sa flasama je odlicno.........ja flase obicno sortiram ,poskidam naljepnice,zgnjecim i u one kontejnere za plastiku......al tuga kad otvoris kontejner pa vidis sta je sve u njemu

[karanana]

toto, konkretno pitanje od postavljaca ove teme:

- sta se dobije reciklazom: plasticnih flasa
plasticnih kesa

dakle za sta se taj reciklirani, umrvljeni ili staa vec proizvod moze upotrijebiti?
ili se flase recikliraju u smislu da se samo operu i ponovo koriste za isto pice?

[bez_ideje]

Ja mislim da je plastika u potpunosti "recikliva" ono,moze se iznova praviti ista stvar....il ne?!

[jedna tamo]

nije to baš tako jednostavno kao što mislite....
prvo u fabrike dolazi svega i svačega....uvijek nešto neko pokušava podvaliti...moraš da razvrstaš materijale...to je čitav proces...separacija...pa pranje...pa sušenje pa pravljenje granulata...da sad nedužim...
uglavnom svašta se može praviti samo ti trebaju mašine i kalupi...
ako imaš brizgalice, možeš svašta brizgati...mora se voditi računa o temperaturama znači nije isto brizgati PP. PE ili PET..
onda možeš praviti cijevi, koje koristi naš dragi BH telekom( )...ali te mašine su jako skupe...
et....

[suncica24]

Meni je puna kapa kesa. Iako nosim ceker za kupovinu, opet mi u prodavnici svaki artikal zamotaju u kesu, posebnu, pa sve zajedno stave u kesu, pa jos kesu, pa... i tako u nedogled do cekera...
Puna mi ih je kuca i zaista se trudim da ih makar iskoristim za izbacivanje smeca, ali... to je samo zrno u pjesku
Da je napraviti kakvu kampanju za povlacenje tih kesa iz upotrebe, svi veci marketi vani imaju svoje platnene torbice, sto je polako od korisnog preslo u sferu trenda, a samo kod nas mozes pokupiti paket kesa u centru, pa ga onda zafrljaciti u rijeku, na polje, na ulicu... kesama protiv zelenila...pogledati pod "Mostar u proljece/jesen"...

[Eborg]

@Toto: Zašto misliš da općina (koja je ionako vlasnik komunalnih preduzeća u javnom sektoru) ne može biti investitor/vlasnik fabrike za reciklažu?

Ako izuzmemo naš "jami" mentalitet da li postoji neka zakonska prepreka ili bi takva grupacija bila odviše troma da reaguje na ekonomskom tržištu sa svojim izabranim kadrom?

Iako, moram se složiti da bi dioničarsko rješenje bilo najbolje - općina da zemlju i obezbijedi dovođenje priključaka (struja, voda itd.), kanton to finansijski podrži uz ove razvojne fondove (je li i tu jedina prepreka ljudska jer nismo sposobni?) a država to subvencira. Ostala polovina troškova je na privatnom sektoru.

I imaš li orijentaciju o kojem novcu govorimo za naše uslove, je li to 20 miliona KM ili više (reciklaža papira, stakla i plastike)?

[Toto]

Nisam bas vican "plastikama" ali mislim da sa ovoga aspekta postoje dvije vrste polimera. Nesto slicno kao sto stari celik i papir mozemo kristiti kod izrade novog celika i papira, tako isto neki polimeri se ponovo mogu preoblikovati u nove proizvod dok drugi nemaju ta svojstva.
Ne znam u koju kategorijeu spadaju plasticne kese i boce. Problem kesa u koritima nasih rijeka se moze jedino rijesiti totalnom zabranom njihovog koristenja.
Ono sto sam imao prilike vidjeti -a sto je jako jednostavno- je da se stari stiropol vrlo jednostavno moze preoblikovati u nove proizvode. 1kubni metar stiropola se moze reducirati na velicinu kutije cigara ako ga "utopimo" u 2 dcl acetona. Dobijeni materijal se moze jednostavno liti u kalupe bez pritiska i masina. Odlivci su jako dobrog kvalteta. Prilikom "topljenja" stiropola u acetonu mogu se dodati i boje pa se moze igrati i sa time. Dizajneri nakita kada rade male serija unikatnih nakita koriste ovaj proces da jednostavno izrade orginalne forme koje polimeriziraju na sobnoj temeparaturi, koje su jako plasticne i lako se daju modelirati rukom i kalupima.

[holowey]

pravna lica u dublinu, irska, imaju obavezu da sav svoj otpad sortiraju (papir, staklo, aluminij, ostale vrste metala, organski otpad, itd) te komunalno preduzece prilikom prikupljanja otpada vrsi vaganje i zapisuje od koje firme su koliko i kojeg reciklaznog otpada prikupili...na kraju mjeseca se vrsi obracun te se prikupljeni reciklazni otpad smatra "unaprijed uplacenom smetljarinom"... na taj nacin sortiranje otpada je stimulisano te firme cesto mogu da "zaborave" na placanje racuna za odvoz smeca jer na kraju mjeseca cesto budu u plusu koji se moze prenijeti na sljedeci mjesec ili prebaciti na racun firme...

imho, preduslov za uvodjenje slicnog sistema kod nas bi bilo reorganizovanje i transformacija kjkp rad u komercijalno preduzece, naravno uz mogucnost recikliranja u njihovim pogonima...

[vratnik]

Evo ja cu odgovoriti nekoliko pitanja:

Od flasa i kesa (radi se o PE) se pravi granulat koji tada postaje regranulat. Moze se koristiti za sve zasta se koristi i "normalni" granulat, s tim da ga je nemoguce potpuno ocistiti od necistoca (bili to pigmenti, ili prasina, omeksivaci koji se koriste prilikom spricanja, ili ini drugi aditivi).
Moze se koristiti za proizvodnju od: folija (preko 30 µ) do proizvodnje igracaka. Ne vjerujem da se moze koristiti za flase, cisto zato sto se flase prave pod velikim pritiskom i mislim da bi i najmanje necistoce prourokovale pucanje istih u kalupu.

Ne, PET Flase se ne peru, vec se samelju i pretvore u granulat. PE Kese ce nestati onog trena kad i kriticari prestanu uzimati iste. Znaci, neces kesu, to i kazes. Ili pristanes da placas otprilike osmostruku cijenu za bio-plastic (nije SF, sve postoji). (ali, ovo samo izmedju nas, kad se podvuce linija ispod papirne i pe kese, pe kesa je za papirnu kad se uzmu svi faktori u obzir, ekoloski pozitivnija. A problem bio-plastike je kao sto rekoh, cijena.
Ali naravno, najbolje je koristiti istu vrecu vise puta.

Masine za reciklazu.. hmm, cini mi se da ovo vecina ne razumije bas najbolje, nije to sad masina u koju se ubaci flasa, i na drugoj strani izadje granulat. Puno vise je to niz procesa, gore je to jedna_tamo objasnila. A da ne govorim da reciklaza papira i stakla sa plastikom nema nikakve veze.

Ja sam na onoj drugo temi o "pvc kesama" bio postavio cijenu masine, mislim da je bilo nesto oko 8 miliona eura, ex works, sa "mlinom" i sa puzemza foliju i kese, sa ugradnjom, pustanjem u rad, skolovanjem radnika i to. Pa eto, kao sto rekoh, ako imate pare neke za oprati, ili ste pri kakvom developement fonu, go for it.

(naravno de se i druge plastike mogu reciklirati, sasvim sigurno znam za PP i PVC, ali posto se samo u PE razumijem, nisam ostale spominjao)