Forum Klix.ba

Opet ja

Radim jedan projekat za fax na temu "informatizacija medicinskih ustanova". malo sam siromasna za materijal vezano za benefit metode, odnosno pojasnjenje racunanja istih. Bilo bi dobro kada bi mi neko uspio objasniti kako cu racnati kolika je korist informatizacije medicinskih ustanova jer su one neprofitne organizacije. Ne prodaju nista nego samo pruzaju usluge. Napominjem da na google nisam nasla trazeno. Ove metode koje ja imam govore za koliko ce vremena organizacija imati koristi od informatizacije...odnosno za koliko vremena ce se one isplatiti...
Help

Amazonka27 wrote:Opet ja

Radim jedan projekat za fax na temu "informatizacija medicinskih ustanova". malo sam siromasna za materijal vezano za benefit metode, odnosno pojasnjenje racunanja istih. Bilo bi dobro kada bi mi neko uspio objasniti kako cu racnati kolika je korist informatizacije medicinskih ustanova jer su one neprofitne organizacije. Ne prodaju nista nego samo pruzaju usluge. Napominjem da na google nisam nasla trazeno. Ove metode koje ja imam govore za koliko ce vremena organizacija imati koristi od informatizacije...odnosno za koliko vremena ce se one isplatiti...
Help

ogromna je korist. nije mi to primarna struka, ali sam cuo neke radove na konferencijama.

SAmo par primjera:
1. Baza podataka simptoma bolesti, tako da je manji broj pogresnih dijagnoza, i olaksava rad ljekarima.
2. Baza podataka pacijenata, tako da ljekar odmah zna historiju bolesti pacijenta, ima uvid u sve ranije terapije bla bla
3. Efikasnije Upravljanje logistikom : Nabavka medicinske opreme, skladiste med materijala. Alarmiranje ako neki lijek nedostaje.
4. Elektronske uputnice i recepti za lijekove td apoteka odmah zna sta da ti da i koliko.
5. Evidencija uzoraka uzetih od pacijenata, npr krvi...ako se da pogresna krvna grupa moze covjek da umre tako da je evidencija veoma vazna.
5. RFID transmiteri na hirurskim instrumentima za precizno lociranje u svakom u trenutku - da ih slucajno hirurg ne bi zaboravio u pacijentu (da desava se)
7. Roentgen, CT itd...su danas vise racunari nego bilo sta drugo.
8. pracenje bolesti stanovnistva..statisticke analize..
evo par linkova...google! IT sistem, medicina:

http://www.medisoft.biz/index.php?optio ... &Itemid=43
http://www.pcmagazin.co.yu/2007/03/27/s ... radiologa/


pS..a koji je fax u pitanju?

U FBiH kantonalni fondovi zdravstvenog osiguranja zdravstvenim ustanovama daju novac u zavisnosti od nivoa pruzanja usluge i broja registrovanih korisnika zdravstvenog osiguranja. Dio tog novca ide na plate zaposlenih, poreze i doprinose, racune za struju, vodu i druge komunalije, gorivo, opremu, tehnicki materijal, renoviranje, izgradnju novih objekata, edukaciju, za sve sto jednoj zdravstvenoj ustanovi treba za normalan rad, u taj novac je uracunata cijena lijekova sa esencijalne liste, iz te sume se naplacuju pregledi koje pacijenti obave u drugim zdravstvenim ustanovama, npr. domovi zdravlja sklapaju ugovore sa klinickim centrom za vrsenje odredjenih procedura koje nisu u stanju izvesti sami, itd.
Bolje posluje ona zdravstvena ustanova koja vise stedi, najvise novca ce ustediti dobro educirani zdravstveni radnici koji ce vecinu zdravstvenih potreba pacijenata zavrsavati na nivou primarne prakse, dakle, uz dobro medicinsko znanje odrediti dijagnozu bez nepotrebnih pregleda i pretraga, vec pravilno procijeniti stanje pacijenta i sprovesti adekvatnu terapiju.
Informatizacija u zdravstvu, koliko ja znam, u ovj prvoj fazi podrazumijeva elektronsku zdravstvenu knjizicu, pacijent ce u obliku elektronskog cipa nositi podatke iz svog zdravstvenog kartona. Ukidaju se svi moguci suvisni formulari, stedi se vrijeme, a time i novac, podaci pacijenta ce uz odgovarajucu autorizaciju biti dostupni njegovim ljekarima, sada nalaz slijedi pacijenta i iste sekunde kada se objavi, postaje dostupan. Za neka stanja bitne su sekunde. Na ovaj nacin omogucena je i maksimalna kontrola rada zdravstvenih radnika, savjesnost, strucnost i naravno, potrosnja.
Vrijeme je novac, u tome je po meni najveca usteda zdravstvenih ustanova koju ce donijeti informatizacija.

http://www.who.int/healthmetrics/docume ... 080620.pdf

http://www.egov4dev.org/health/evaluation/

Sretno!

E ljudi hvala vam na informacijama, nema sumnje da ce mi koristiti da dopunim svoju viziju informatizacije. Sve to otprilike tako sam i zamislila.
Ono na sta se konkretno odnosilo moje pitanje je kojom metodom (pomocu koje formule) se racuna korist za neprofitne organizacije.
U pitanju je ekonomski fakultet- razvoj poslovnih informacionih sistema a ovo je projekat iz analize i projektovanje sistema.
Ovi podaci o finansiranju su extra korisni.
Ja sam zamislila da se motivacija doktora moze povecati tako sto ce se na njegovu fixnu platu dodavati procenat za veci broj pregledanih pacijenata. Da se dokori nebi svadjali oko pacijenata, rjesenje bi bilo da pacijent ide kod onog doktora kojeg on smatra boljim. Tako isto moze da predje kod drugog ako nije zadovoljan dotadasnjim. Broj pacijenata bi se automatski racunao kada pacijent preda svoju zdravstvenu knjizicu i teta u kartoteci ga evidentira u bazu podataka (prijava kod doktora).

koliko prosjecno kosta pregled jednog pacijenta?

jel to znaci da je jednoj ambulanti trosak ako posalje pacijenta u bolnicu na neke pretrage?

Pregled kosta izmedju 5 i 15 KM, u zavisnosti je li pregled prvi ili ponovni, da li je u pitanju pregled specijaliste ili ljekara opce prakse. Ali to nije jedina usluga na jednom pregledu koja se naplacuje od zavoda, tu su npr. davanje injekcija, previjanje, interpretacija EKG-a i slicno.

Plata ce se od sljedece godine i obracunavati u zavisnosti od broja registrovanih pacijenata i broja obavljenih pregleda. Pacijent ima pravo da nakon 12 mjeseci provedenih u jednoj ambulanti izabere novog ljekara ukoliko smatra da je potrebno.

Ambulanta stedi novac ako pacijent dobija maksimalnu uslugu i njegu na jednom mjestu, sa sto manje pretraga i analiza i pregleda na drugom mjestu. Osnovni set laboratorijskih nalaza- kompletna krvna slika, kosta u prosjeku 20-30 KM, u zavisnosti od laboratorije, zeljezo u krvi negdje i 50 KM, pregled urina na bakterije 30 KM, a potrebna su tri uzastopna testa, itd.

Welcome to Sicko by Michale Moore

Nemjerljivo je koliko mi koriste ove informacije! Hvala