Forum Klix.ba

.. da li bi se mogla malo pomjeriti, molim te. Zaklanjas mi Sunce, a bez njega ja ne mogu sijati. Par centimetara nije dovoljno, idealno bi bilo kada bi zakoracila na Sjeverni pol, ili cak do Amerike da se tamo obogatis, nadjes ljubav svog zivota, a meni ostavis moje sunce da me grije.
Znas, dugo sam bila izlozena njegovim zrakama, tako da sam dobila jednu vrstu suncanice, sto znaci, da moram svakodnevno biti izlozena njegovom sjaju inace ce poceti da boli, a ti se vec poduze ne mrdas i mogu ti reci da bol vec osjecam.

I jos nesto... ah zvoni mi telefon, ali moja prijateljica ti je napisala jedno pisamce, procitaj ga molim te.

Ti koja imas nevinije ruke od mojih
i koja si mudra kao bezbriznost.
Ti koja umijes s njegova cela citati
bolje od mene njegovu samocu,
i koja otklanjas spore sjenke
kolebanja s njegova lica
kao sto proljetni vjetar otklanja
sjene oblaka koje plove nad brijegom.

Ako tvoj zagrljaj hrabri srce
i tvoja bedra zaustavljaju bol,
ako je tvoje ime pocinak
njegovim mislima, i tvoje grlo
hladovina njegovu lezaju,
i noc tvojega glasa vocnjak
jos nedirnut olujama.

Onda ostani pokraj njega
i budi poboznija od sviju
koje su ga ljubile prije tebe.
Boj se jeka sto se priblizuju
neduznim posteljama ljubavi.
I blaga budi njegovu snu,
pod nevidljivom planinom
na rubu mora koje huci.

Seci njegovim zalom. Neka te susrecu
ozaloscene pliskavice.
Tumaraj njegovom sumom. Prijazni gusteri
nece ti uciniti zla.
I zedne zmije koje ja ukrotih
pred tobom ce biti ponizne.

Neka ti pjevaju ptice koje ja ogrijah
u nocima ostrih mrazova.
Neka te miluje djecak kojega zastitih
od uhoda na pustom drumu.
Neka ti mirise cvijece koje ja zalijevah
svojim suzama.

Ja ne docekah najljepse doba
njegove muskosti. Njegovu plodnost
ne primih u svoja njedra
koja su pustosili pogledi
gonica stoke na sajmovima
i pohlepnih razbojnika.

Ja necu nikada voditi za ruku
njegovu djecu. I price
koje za njih davno pripremih
mozda cu ispricati placuci
malim ubogim medvjedima
ostavljenim u crnoj sumi.

Ti koja imas nevinije ruke od mojih,
budi blaga njegovu snu
koji je ostao bezazlen.
Ali mi dopusti da vidim
njegovo lice, dok na njega budu
silazile nepoznate godine.

I reci mi katkad nesto o njemu,
da ne moram pitati strance
koji mi se cude, i susjede
koji zale moju strpljivost.

Ti koja imas nevinije ruke od mojih,
ostani kraj njegova uzglavlja
i budi blaga njegovu snu!

Od davnina je stajalo, kada zelis rijesiti misteriju, zagonetku ili ko-zna-sta-vec, kreni joj u susret i sukobi se sa njom.
Ja sam velika djevojka, odavno sam rasplela pletenice i skinula kikice. Odavno su mi koljena i laktovi bez oziljaka. Odavno mi je vjetar prestao mrsiti kosu, odavno sam naucila rijesavati misterije koje su me okupljale.
Rasla sam, rasle su i misterije.
Ne zanimaju me misterije piramida, niti svemir, cak ni od cega je napravljena argeta.

Zanima me tvoja misao. Je li brza, ili pak spora, ima li tezinu ili je vazno samo da svijet cuje za njih.

Zanima me tvoja koza. Je li mehka i mirisljava ili je pak tvrda i radnicki ispucala.

Zanimaju me tvoje oci. Da li bistro gledaju na svijet, da li su njezne i blage ili pak lukave i mutne.

Zanima me striptiz tvoje duse. Da poskidas sa nje sve do posljednjeg barijere, zastora i brave, da je vidim ispred mene kao staklo tek ocisceno Ajaxom. Da vidim sta je to na njoj posebno, sta je to sto privlaci.

Zanima me sto je izabrao tebe, a ne mene...

lijepo.... ...razocarana ?

...

CiCi

znas li ti black, sta je sjaj u travi
a nije kutija argete

Sada, kada nista na svijetu ne moze vratiti dane prohujalog ljeta nas sjaj u travi i bljestavost svijeta, ne treba tugovati, vec traziti snage u onom sto je ostalo i s tim zivjeti.

Ono sto ne privlaci je ono cega smo se sami odrekli

padajuca pahuljica
tvoja trepavica....

i vode se odricemo
sve dok zeđ ne dode po strasni danak
i tad na koljenima prosijavamo pijesak..trazeci je

uprkos svemu
vrbe na obali jos uvijek
neko jutrom zaliva bisernom vodom

sekiracija1 wrote:

Mogu li te zamoliti da korigiras svoj post? Vulgarnosti nisu pozeljne.

putnice ispucalih usana.. bolesna srca moraju umrijeti da bi ozdravila

Ko li je V?

Ovo je sjajno

V wrote:Sada, kada nista na svijetu ne moze vratiti dane prohujalog ljeta nas sjaj u travi i bljestavost svijeta, ne treba tugovati, vec traziti snage u onom sto je ostalo i s tim zivjeti.

Ja čašu zadovoljstva nikad ne ispih do kraja....u njoj uvijek ima taloga Volim te
Želim da osjetim miris tvoje kose, toplinu tvojih usana...idi...naša ljubav je neostvariva.....shvatićeš, možda prekasno, ali ljubav je obmana

a ljubavnici oni koji jure za njom

Jesen mi je i tvoj pogled, onako snen
I, naravno, moj mir je nestao poput ljetnih vrucina
A ostala si samo ti, da budes duboko jezero moje jeseni......

regina wrote:Ko li je V?

Ovo je sjajno

Ja
hvala

Svidjas mi se V.

Imas stila. Mozda.

V wrote:Sada, kada nista na svijetu ne moze vratiti dane prohujalog ljeta nas sjaj u travi i bljestavost svijeta, ne treba tugovati, vec traziti snage u onom sto je ostalo i s tim zivjeti.

Nada je nesto sto zivi duboko u nama,poput zivotinje,nadasve
zilave ,koju nikad i niko do kraja nije uspio unistiti.

SAN


Crtas mi mostove
preko kojih trebam da prodjem.
Da stignem do tebe
i ulovim trenutak
Rusis sve zidove
jer zelis da ti dodjem
na zlatnim krilima,nosena vilama
svejedno kad
Osjecam kako ime
zoves mi u snu
i brises suze s ´ lica
privijas se uz nju...
Hladno ce biti ove noci
kad probudis se iz sna
I s ´ jutrom otvoris oci
Ta zena kraj tebe...
Ne,to nisam ja

U OVOJ SOBI (Aug:1998)


U ovoj sobi nesto boli
caruje tuga,igra se tisina
Koga da sada srce voli
kad sveg sem tebe dovoljno ima
Ponovo sjedam u kociju od zlata
letim ka nebu da te dotaknem
I molim da se otvore ta vrata
da zauvijek uz tebe ostanem.
Opet ces nocas u snovima mi doci
Njezno dodirnut´prstima moj dlan
I bicu sretna jos samo dok je noci
jer znam da opet odnosi te dan
U ovom gradu sumorne kise
samoca moja sklapa se k´o knjiga
Nicija necu biti nikad vise
Za sve sam stranac,koga za to briga?!

Laku noc

arci wrote: Laku noc

da barem bude laka koliko ce biti kratka (6 A.M. ))

takodje

Oci ti veselo zare...
iako si sujetna tiha.
neka te misao cini..
sretnom...
zagonetnom...
skrivas pogled od mene...
a to mi mozak muti...
pita me sumnja moja...
otkud ta srca tvoja.
htio bih ja...
al, nemogu...
preskočiti sjenu svoju...
da ne pitam...
sta meni skrivas..
a komu otkrivas ...
dal, si zaista zarka...
il, mene samo varaš.
na lice si navukla sjetu,
a u dusi izgaras.
pa dobro...
neka ti bude
budi sretna i dalje
al, negledaj tako...
molim te...
ocima punim zara...
shvati me...
pripazi malo...
znas, da mi se svjetovi ruse,
sjeti se da sam ti nekad,
duboko gledao u oci,
i saptao izreku mudru...
oci su prozori duse......