Forum Klix.ba

Zna li neko neku firmu u BiH koja se bavi solarnim krovovima?

Ja sam isto tražio i nisam ništa našao... Hrvatska i Srbija najbliže odredište.

Pretpostavljam da ste u problematiku upućeniji od mene, pa vas molim za par podataka - koja su minimalna ulaganja da bi se jedan objekat (kuća na moru) osposobio uređajima za pretvaranje solarne energije u grijanje i struju? Koji su odnosi ulaganja i vremena kada se investicija počinje isplaćivati? Hvala...

NKVD wrote:Pretpostavljam da ste u problematiku upućeniji od mene, pa vas molim za par podataka - koja su minimalna ulaganja da bi se jedan objekat (kuća na moru) osposobio uređajima za pretvaranje solarne energije u grijanje i struju? Koji su odnosi ulaganja i vremena kada se investicija počinje isplaćivati? Hvala...

Ulaganje u ovakve sisteme u EU se uglavnom isplati zbog subvencioniranja. Veoma je tesko davati neku procjenu bez blizih podataka.
Npr. u kojoj drzavi? Koji sistem i sl.... Ja mislim da je to kod nas jos dosta neisplativo. Upravo zbog nedostatka subvencioniranja. Mozda se i varam.

Zna li neko neku firmu u BiH koja se bavi solarnim krovovima?

"INFOKOMERC" u Bihaću ima solarne panele snage po 3,2kw.

Serenity wrote:Zna li neko neku firmu u BiH koja se bavi solarnim krovovima?

vidi ako mozes sta na vjetar. sunce je pusiona. totalno nerentabilno.
ulozices hiljade i hiljade ako hoces neku ozbiljniju snagu.
imas u conradu solarne panele pa uporedi cijene:
conrad.ba
conrad.de

NKVD wrote:Pretpostavljam da ste u problematiku upućeniji od mene, pa vas molim za par podataka - koja su minimalna ulaganja da bi se jedan objekat (kuća na moru) osposobio uređajima za pretvaranje solarne energije u grijanje i struju? Koji su odnosi ulaganja i vremena kada se investicija počinje isplaćivati? Hvala...

da napravimo razliku
pretvaranje solarne energije u toplotnu moze biti isplativa investicija, a u elektricnu ne, samo u slucaju nuzde.

Ako je ova ideja sa solarnim krovom jos aktuelna vrijedi pogledati kako dovitljivi ljudi griju kucu sa pivskim limenkama i to u sred snijezne planine.







a moze i sa limenkama na krovu

ja se divim ovim ljudima.

u sred snijezne planine da, ali u dolini poput gorazdanske i slicnih gradova gdje od 5-6 mj. zime ukupno bude 30-60 suncanih dana, ne...

pošto je usko povezano sa temom, ima li neko informacije, jesu se počelepraviti tzv. pasivne kuće u BiH?

http://www.valdez.hr/promocije/pasivne- ... tska-kuca/

U HR i SR se već uvelike priča o unosnom biznisu na zapadu i već se najavljuju neki projekti sa Njemcima (prošle godine sam slušala nešto o tome na dnevniku)...

BarbaDue wrote:u sred snijezne planine da, ali u dolini poput gorazdanske i slicnih gradova gdje od 5-6 mj. zime ukupno bude 30-60 suncanih dana, ne...

Tehnicki gledano stvarno stanje i nije ovako crno bijelo u smislu da-ne. Ako zima traje 90 dana a -sam kazes da -Gorazde ima 60 suncanih dana onda: situacija nije nikako takva da se odmah treba prelomiti preko koljena i reci ne. Cak sta vise. 60 suncanih dana u zimskom periodu je izvanredna sa stanovista insolacije, tj. kolicine sunceve energije potrebne za zagrijavanje fluida. Ako se uzme u obzir da se grijanje prostora vrsi i u jesenjem periodu kada je ne samo veci broj suncanih dana nego je i inoslacija veca onda se jednostavnom racunicom moze doci do zakljucka da bi ovakvi - dopunski nacini - grijanja prostora mogli biti rentabilni i u Gorazdu.
Ovakvi solarni kolektori za zagrijavanje fluida nikako nisu glavni i jedini sistemi za zagrijavanje prostorija. Njigov smisao je usteda u osnovnom energentu koji se koristi za zagrijavanej prostora(struja, plin, cumur).

Glavni princip kod proracuna rentabilnosti je: ako je temperatura fluida na izlasku iz sistema veca od temperature na ulasku u sistem - postize se usteda, jer je emergent(sunceva energija) besplatan.
NA primjeru iz filma se vidi: da je temparatura zraka na vani oko 0 C; da je temparatura unutar prostorije prodavnice oko 13 C, a da je temperatura zraka na izlasku iz kolektora oko 54 C. Razlika je oko 40 C - sto i nije tako malo. Ne treba biti termodinamicar pa skontati kolike se ustede mogu napraviti na prostoj cinjenici da ste zrak zagrijali za 40 stepeni C- potpuno besplatno.
Kod izrade solarnih kolektora najveci trosak u materijalu i u radu je kod izrade absorbera (izmjenjivaca toplote) jer se najcesce koristi bakar koji je skup, a potrebno je biti i bravar pa napraviti sisteme cijevim krilaca. Ovo rjesenje sa prazanim limenkama je genijalno zbog jednostavnosti te mogucnosti da ga napravite u kucbnoj radinosti, te niske cijene izrade i repromaterijala.
Radni vijek ovakvog sistema je preko 30 godina. Ako vam je i kredit za kucu taman toliko godina onda je investicija koja donosi par hiljada maraka ustede vrijedna paznje, malko slobodnog vremena i stoju maraka repromaterijala.
Ako je kolektor uradjen u kucnoj radinosti i ako ste 70 % repromaterijala nasli na otpadu (stari stok od vrata, prazne limenke, stiropol za izolator, sper-ploca sa starih regala itd) onda vam se investicija moze vratiti za 3-5 godina i naredni 25-27 godina imate cistu ustedu i zaradu.
Ako se ovakvi kolektori napravite montazno demontaznog tipa oni se u ljetnom periodu mogu koristiti za jednostavne solarne susnice u kojima se moze: susiti voce, povrce, ljekobilje; praviti domaci kecap/ paradajz sos; vrsiti pasterizaciju tegli za pekmeze, humusa od kalifornijskih glisata za ljubicice i kaktuse nasih majki i nena; moze se i riba osusiti ako ste kakv ribarski predator i ne znate kud sa lovinom.

Insolacija ne zavisi samo od toga da li ste na planini ili u kotlini vec najvise zavisi od osuncanosti lokacije na kojoj smjestate solarni kolektor, te od broja suncanih dana, geografske sirine i godisnjeg doba, tj. polozaja sunca, oblacnosti. Cak i za oblacnih dana insolacija postoji i moguce je u sloranom kolektoru zagrijati fluid.
Sezona grijanja u kontinentalnim podrucjima moze da traje i do 6 mjeseci. Ako u tih 180 dana bude bar 100 suncanih dana i ako solarna grijalica radi 10 h dnevno onda imamo: 1000 sati besplatnog rada solarnih grijalica godsinje. Ako rentabilnost racunama na 30 godina onda imamo 30000 sati rada sorane grijalice besplatno. Na interenetu je moguce naci besplatnih brosura -cak i na nasim jezicima- u kojima su date formule za proracune: energetskih parametara; normativa materijala i rada za samoizradu kolektora i planiranje svih troskova, te proracuna rentabiliteta.

Imao sam prilike posjetiti privatnu planisku kucicu koja energije prirode koristi za zadovoljavanje energetskih potreba tog objekta. Solarna energija iz kolektora i celija se koristi: sa zagrijavanje prostora i vode; pokretanje televizora, radija, laptopa, mobilnih telefona; hrana se kuha u solarnim "pretisima". Osim solarne energije koristi se i energija vjetra koja uglavnom preuzima posao kada sunce zadje, a preko dana puni baterije strujom iz vjetra. Mene je najvise odusevila pumpa koja sa obliznjeg potoka pumpa vodu na 10 m visine a da je pokrece sam potok. Nema struje, agregata, motora, baterija i ostalih hardvera i gvozdjarija. Vodu pumpa potok i znanje.
Ova pumpa bi se mogla genijalno iskoristiti za navodnjavanje plantaza kupusa u dolini Lasve i Vrbasa ; pipuna i lubenice u dolini Bregave i Bune; krastavaca i tikvica u dolini Krivaje; bamje iz Gradaca i sljivika oko Gracanice.

ružmarin-a wrote:pošto je usko povezano sa temom, ima li neko informacije, jesu se počelepraviti tzv. pasivne kuće u BiH?

http://www.valdez.hr/promocije/pasivne- ... tska-kuca/

U HR i SR se već uvelike priča o unosnom biznisu na zapadu i već se najavljuju neki projekti sa Njemcima (prošle godine sam slušala nešto o tome na dnevniku)...

Ima jedna Firma u RS-u koja proizvodi tu vrstu kuca. Uglavnom je izvoze u Austriu, Njemacku i Dansku.

Treba ovu temu citati bas sad kad sunce ubitacno pici i podjeca na svoje energetske potencijale i to da je dzaba.