Forum Klix.ba

Ima li možda neko da je tražio ili pronašao tartufe u BiH,ima ih u našem okruženju a zašto ne i kod nas?

ja sam citao da je bilo pronalazaka kod nas, i to kapitalaca od 400-500 grama. cini mi se da je bilo par slucajeva oko olova i kladnja. to ne bi bilo lose traziti u slobodno vrijeme, samo na zalost mene je strah mina.

joj bila je tema o njima jednom, dajte ko ima detalje o tartufima sad kad odem kuci da idem sa babom i ostalim njegovom pemzionisanm rajom da ubijam vrijeme po sumi al bi bila gotiva dignut sve pemzionere da traze tartufe

Treba vam dresirano krme da ih pronadjete, kazu da su svinje najbolje za tartufa!
Prema tome, pazite kada ih budete vodali na lancu oko slobodarskog i nikad pokorenog Olova, da vas ne zajme!

Bilo je u Bugojanskom i _D:Vakuf podrucju....1.200 grama, covjek prodao za 250 KM, a nakupac ga izlevatio rekao mu EVO TI 200 a ovaj skonto da moze i vise kaze 300 i nakupac kaze POSLJEDNJA PONUDA 250 KM...
Slusah svojim usima...

chuchumbamayumbe wrote:Treba vam dresirano krme da ih pronadjete, kazu da su svinje najbolje za tartufa!
Prema tome, pazite kada ih budete vodali na lancu oko slobodarskog i nikad pokorenog Olova, da vas ne zajme!

s krmetom il' sa chukom, nemojte vi kakve "pastete" od tartufa da nadjete, po sumama oko olova...

mIRCerka wrote:Bilo je u Bugojanskom i _D:Vakuf podrucju....1.200 grama, covjek prodao za 250 KM, a nakupac ga izlevatio rekao mu EVO TI 200 a ovaj skonto da moze i vise kaze 300 i nakupac kaze POSLJEDNJA PONUDA 250 KM...
Slusah svojim usima...

a kako ih je pronašao,inače krme se više ne koristi,samo psi.To jeste cijena za tartufe,ljetne,crne.

znaci kila oko 200km? sto sam ja mislio da je puno-puno vise, konto sam da je oko tisucu kila.

jaaa wrote:

mIRCerka wrote:Bilo je u Bugojanskom i _D:Vakuf podrucju....1.200 grama, covjek prodao za 250 KM, a nakupac ga izlevatio rekao mu EVO TI 200 a ovaj skonto da moze i vise kaze 300 i nakupac kaze POSLJEDNJA PONUDA 250 KM...
Slusah svojim usima...

a kako ih je pronašao,inače krme se više ne koristi,samo psi.To jeste cijena za tartufe,ljetne,crne.

Tako sto je isao brati Vrganj, i vodio kerce sa sobom, inace su psi tamo potrosna roba, i ko biva bolje pas da nagazi nego ja, nejse, skonto bio mozda je mass grave, pas poludio, a nije dresiran...obzirom da su to beraci koji su obuceni kako se beru gljive i imaju prirucnike ljekobilja i gljiva i drugih sumskih plodova, sa sve slikama u koloru, cikica je skonto sta je nasao, samo se zajebao u cijeni momacki...nejse, iznad sela Vesela, u sumarku s medjedima je to nadjeno...

tartufi inace traze spec. mikroklimatske uslove , a gornjevrbaski region je pun takvih zona..

Covjek kod kojeg smo iznajljivali apartman na moru je tragac za tartufima i koristi pse, i jos kaze da s obzirom na sve ulozeno, i ne isplati se toliko, vise se isplati biti preprodavac

nebojeplavo wrote:Covjek kod kojeg smo iznajljivali apartman na moru je tragac za tartufima i koristi pse, i jos kaze da s obzirom na sve ulozeno, i ne isplati se toliko, vise se isplati biti preprodavac

kupis od cikice za 200, ti prodas za 2K

karanana wrote:znaci kila oko 200km? sto sam ja mislio da je puno-puno vise, konto sam da je oko tisucu kila.

To je cijena za kg crnog ljetnog dok kvalitetnije vrste koštaju i više a bijeli i više hiljada eura

mIRCerka wrote:

nebojeplavo wrote:Covjek kod kojeg smo iznajljivali apartman na moru je tragac za tartufima i koristi pse, i jos kaze da s obzirom na sve ulozeno, i ne isplati se toliko, vise se isplati biti preprodavac

kupis od cikice za 200, ti prodas za 2K

Upravo tako jos kaze, njegov rodjak se tako obogatio, ima lanac radnji, a on jadan luta po motovunskim sumama

a more li se to kako posadit i uzgajat?
vjerovatno ne more jer ne bi ovoliko kostale, a zna li neko zasto ne more?

jaaa wrote:

karanana wrote:znaci kila oko 200km? sto sam ja mislio da je puno-puno vise, konto sam da je oko tisucu kila.

To je cijena za kg crnog ljetnog dok kvalitetnije vrste koštaju i više a bijeli i više hiljada eura

Tocno, crni bez obzira na velicinu ide ista cijena po kg

karanana wrote:a more li se to kako posadit i uzgajat?
vjerovatno ne more jer ne bi ovoliko kostale, a zna li neko zasto ne more?

svinje sve pojedose

Može se uzgajati i uzgaja se u Francuskoj,Italiji Hrvatskoj,Srbiji,samo na rod se čeka 4-5god.,nego znate li nekog ko se bavi ili ga interesuje to.

hocel ko postirat kako to izgleda dje raste otpirlike itd...????

Bosanac sa dna kace wrote:hocel ko postirat kako to izgleda dje raste otpirlike itd...????

ima ih u istri, nama najblize, a evo kazu ima ih oko olova , da ih nadjes treba ti svinja il' dresiran cuko, ima ih raznih, najskuplji su crni, raste ispod zemlje, probo nisam, a kazu da se od njih dize ona stvar

pa valjda da su zato i skupi jer su se pokazali da dizu one stvari iz mrtvila najbolje!

izgledaju kao klichci od krave.
a znaci oni rastu u zemlji, zato ih je tesko naci, jer se ne vide.
ahaaaa, jos sam nesto skonto, znaci kad ih pojedes dize ti se, ima ih oko kladnja, a u kladnju izvire i ona poznata muska voda od koje ti se isto valjda dize. mozda je to povezano.

karanana wrote:izgledaju kao klichci od krave.
a znaci oni rastu u zemlji, zato ih je tesko naci, jer se ne vide.
ahaaaa, jos sam nesto skonto, znaci kad ih pojedes dize ti se, ima ih oko kladnja, a u kladnju izvire i ona poznata muska voda od koje ti se isto valjda dize. mozda je to povezano.

ovo je dobra ideja, natocis u kanister kladanjske vode, pa po sumi zalivas, onda svinju na uzicu pa nek rovi....

Da trznemo temu.

Tartufi su me uvijek fascinirali zbog svoje rijetkosti te konsekvetno visoke cijene. Nisam veliki gurman, jednom sam probao čini mi se pilav sa sosom od tartufa (domaći iz Istre ako se ne varam) i nije me se nešto posebno dojmilo.

Međutim, iznenadilo me kada sam vidio da su tartufi "pasivni" urod, dakle ne treba se ništa oko njih raditi već samo tražiti oko hrastova, šta li. Francuzi kada nađu jedan hrast oko kojeg rastu tartufi onda koriste žireve tog istog hrasta jer onda valjda i oko korijenja tog drugog hrasta rastu tartufi.

Evo članak sa Wikipedije, dosta interesantno:

http://en.wikipedia.org/wiki/Truffle_%28fungi%29

A evo i isječak iz friškog Sarajevo-x članka:

Na sajmu su ove godine prisutni i prvi proizvodi od tartufa. Najskuplja gljiva čiji kilogram košta i do 8.000 eura.

"Nakon što je u BiH pronađen prvi tartuf počeli smo praviti proizvode od tartufa. Oni imaju pristupačnu cijenu. Recimo 100 grama tartufa pakovanog u medu košta 16 KM", kazala je Almija Spahić uime društva "Hodžić" koje je jedno od izlagača na sajmu.

S obzirom da mi imamo ovoliki broj šuma koje variraju od suhih do vlažnih mislim da bi BiH mogla pronaći svoje mjesto ovdje. Ako mogu Hrvati i Slovenci možemo i mi, nije nešto klima bitno drugačija.

Evo još jedan interesantan link:

http://blob.blogger.ba/arhiva/2009/07/31/2269877

Zigante u Istri,odes,vidis,ozderes se

Tartufi - Mogućnosti uzgoja tartufa

Ove zanimljive gljive poznavali su već Egipćani, a spominju ih poznati starorimski i grčki filozofi, pisci i vladari kao što su Dioskorid, Ciceron, Plutarh i drugi. Osim vrhunske gastronomske kvalitete, pripisuju im se i afrodizijačka svojstva. Cijene tartufa rastu jer su količine u prirodnim staništima sve skromnije. Za tartufima vlada iznimno velika potražnja, a postignute cijene vrtoglavo rastu zbog ograničenih i sve skromnijih količina u prirodnim staništima. Postavlja se logično pitanje - mogu li se tartufi komercijalno uzgajati?

No bez obzira na opjevanu i hvaljenu prošlost, tajna o njihovom rastu i načinu života održala se sve do 19. stoljeća, kada je otkriveno da tartufi rastu isključivo u zajednici (simbiozi) s korijenjem određenih vrsta drveća, od kojih se kao najbolji izdvajaju hrast kitnjak i lužnjak. To otkriće otvorilo je vrata istraživanjima o mogućnosti umjetnog uzgoja tartufa.

Tartufi botanički spadaju u rod gljiva gomoljača (Tuber) čija se plodna tijela nalaze ispod zemlje na dubini od 10 do 30 cm, zbog čega ih je teško pronaći u prirodi. U tu se svrhu koriste posebno izdresirani psi koji njuhom otkrivaju mjesto gdje se mogu pronaći zrele gljive.

Dvije najznačajnije vrste tartufa su bijeli (Tuber magnatum) i crni (Tuber melanosporum). Bijeli se tartuf ubraja među najkvalitetnije te postiže najveću tržišnu cijenu. Tartuf ima specifičan jak, prodoran miris po češnjaku i starom siru.

Najbogatija prirodna nalazišta ove gljive u Hrvatskoj nalaze se na području Istre, gdje je prvi put otkrivena 1929. godine. Ta nalazišta smještena su na području slivova cijele tzv. bijele Istre, tj. u dolini rijeke Mirne, najviše u Motovunskoj šumi, u dolini Raše, u slivu Boljunčice, Dragonje i drugdje. U unutrašnjosti Hrvatske pronađeni su u srednjoj Posavini i slivu Kupe.

Za kilogram bijelog tartufa valja izdvojiti oko 750 eura

Po nekim se podacima na području Istre, ovisno o sezoni, izvadi oko dvije tone tartufa godišnje, od čega oko 90 posto kupuju Talijani. Smatra se da istarski bijeli tartuf karakterizira izrazito dobra aroma pa je cijenjen kao jedan od najkvalitetnijih na svijetu. Za kvalitetna plodna tijela bijelog tartufa može se bez problema postići cijena od 750 eura po kilogramu, a za veće primjerke i trostruko više.

Zaprepašćuje podatak da je prošle godine u jednoj zagrebačkoj vinoteci, gdje je organizirana tržnica tartufa, zbog male ponude uzrokovane sušom i velike potražnje svih ponuđenih 500 grama glasovite poslastice prodano po cijeni od oko 4.000 eura za kilogram! Najveći ikad pronađen primjerak tartufa (što je zabilježeno i u Guinnessovoj knjizi rekorda) iskopan je 1999. godine u blizini Buja, a težio je 1,31 kilogram!

10 godina čekanja za prvi tartuf

Osnova postavka umjetnog uzgoja tartufa je stvaranje sadnica hrasta (ili drugih u ovu svrhu pogodnih biljaka, kao što su npr. topola i lijeska) koje su 'obogaćene' micelijem te gljive. Jedan od najjednostavnijih načina dobivanja takvih sadnica (tzv. Mannozzi-Torini metoda) je sljedeći:

Odabere se zreli hrastov žir, potapa se u vodu i uzima samo onaj koji tone. Plivajući žir se odbacuje jer je bolestan ili napadnut raznim parazitskim kukcima. Odabrani se žir radi poboljšavanja klijavosti pohranjuje na hladno, vlažno i mračno mjesto. Nakon toga se ispere i dezinficira (zbog odstranjivanja drugih vrsta gljivica) te ponovo ispere.

Tako se pripremljeni žir umače u vodeni rastvor od smrvljenih zrelih tartufa, a zatim se sadi u posude ispunjene steriliziranom zemljom ohlađenom na 30°C. Biljke klijaju u zaštićenom prostoru i godinu do dvije nakon toga dobili smo sadnice hrasta obogaćene micelijem tartufa, pa se iste presađuju na otvoreno, tj. na površinu za uzgoj. Tlo mora biti rastresito, pa ga prije sadnje treba preorati.

Nakon sadnje potrebno je redovito vlažiti tlo, plitko okopavati te uništavati korove. Gnojidba nije potrebna jer je tartufi ne podnose. Ako su svi uvjeti zadovoljeni, prvi se tartufi mogu početi vaditi nakon 10 godina i tako narednih 20 godina s prosječnim prinosom od 0,3 kg po stablu godišnje.

Berba traje od rujna do prosinca, a bere se obično jednom tjedno. Tartufe treba brati samo pomoću dresiranih pasa i nijedan drugi način ne može biti uspješniji. Gnjile i trule gljive ne treba brati jer se njihovim raspadanjem oslobađaju spore koje u pogodno vrijeme kliju te 'obogaćuju' korijen hrasta micelijem.

Zahtjevi prema klimi i tlu

Gledajući atmosferske uvjete, tartufima najbolje odgovara vlažna mediteranska klima, s većim brojem kišnih dana u jeseni i zimi te sa sušnim ljetom. Na područjima s više sunca, što rezultira toplijim tlom, razvit će se plodna tijela jače arome.

Najpogodniji životni prostor za ove gljive nalazi se između 40° i 50° sjeverne geografske širine. Što se tiče tla, tartufima odgovara propusno i rastresito tlo s većim udjelom šljunka i pijeska, a manje gline. Odgovaraju im također tla bogata kalcijem koja nisu kisela, stoga im kisele kiše predstavljaju opasnost jer ih uništavaju.

Tartufi ne podnose dobro tla bogata humusom. Svakako najpogodnije područje za život i rast tartufa u Hrvatskoj je Motovunska šuma, koja se prostire na 986 hektara površine kroz dolinu rijeke Mirne. Motovunska je šuma najzapadnija očuvana šuma hrasta kitnjaka u Europi i najveće je zaokruženo stanište bijelog tartufa uopće.

Iskustva iz svijeta pokazuju da je uzgoj tartufa osjetljiv posao koji traži puno pažnje i stručnosti, pa nije neobično da se na takvu proizvodnju teško odlučiti, tim više što je povrat uloženog kapitala dosta spor. Ipak, s obzirom da je potražnja na tržištu sve veća, a ponuda zbog iscrpljivanja prirodnih nalazišta opada, čini se da će uzgoj tartufa u budućnosti postati prilično unosan posao.

Bijeli tartufi, najskuplja i najcjenjenija vrsta

Godine 1986. Šumarija Buzet u suradnji sa Šumarskim institutom Jastrebarsko pokrenula je pokus umjetnog uzgoja bijelog tartufa na području Motovunske šume u Istri. U laboratoriju instituta umjetno je inicirano klijanje spora te udruživanje micelija gljive s korijenom sadnice hrasta lužnjaka. Oko 1.000 sadnica posađeno je na tri hektara na području Motovunske šume.

Desetak godina nakon toga na pokusnom su području pronađeni tartufi. Voditelj pokusa, inženjer Mladen Ćaleta smatra da je time pokus uspio, premda se djelomično ograđuje zbog činjenice da pokusna površina nije bila izolirana (ograđena) pa je postojala mogućnost unosa materijala iz okolne šume.

No bez obzira na relativan uspjeh provedenog pokusa, prema dostupnim podacima u Hrvatskoj ne postoji nijedan uzgajivač tartufa, pa se cjelokupna produkcija svodi na vađenje iz prirodnih nalazišta. Logična posljedica navedenog stanja je iscrpljivanje staništa, pa ćemo se u budućnosti morati pozabaviti očuvanjem tog hrvatskog bisera, podzemnog gospodina - tartufa.

Najveći proizvođači - Francuska i Italija

U Francuskoj i Italiji, najvećim potrošačima, ali i proizvođačima tartufa na svijetu, moderni uzgoj tartufa prisutan je već nekih tridesetak godina. Prve talijanske plantaže podignute su 1970. godine, i to na površini od 416 hektara. Francuzi imaju godišnju produkciju od oko 30 tona, i to većinom crnog tartufa. U novije vrijeme ovim se uzgojem pokušavaju baviti i druge države, kao što su Španjolska, Australija, Novi Zeland i SAD.