Forum Klix.ba

Jesmo li mi prvo Bosnjaci pa onda muslimani ili obrnuto,
prvo muslimani pa onda Bosnjaci?


To pitanje naizgled lako za odgovor i nebitno za nas svakodnevni "mali" zivot, u stvari je od sustinskog znacenja za nas narod bosnjacki. Odgovor nije lak. Odnosi se na cijeli jedan narod ali ga svaki pojedinac iz tog naroda mora sam sebi odgovoriti. Neko ce reci " To nije toliko ni bitno". Eeee, upravo obrnuto. Veoma je bitno. Neko ce reci "Ja sam i Bosnjak i musliman podjednako". Paaa, da ali i ne. Jesi li prvo Bosnjak pa onda musliman ili musliman pa Bosnjak? Pazite pitanje nije lako za odgovoriti. Trebate dobro razmisliti.


Odgovor na to pitanje, od sustinske vaznosti za nas narod (da ne kazem - opstanka naseg naroda), nalazi se u odgovoru na jedno drugo pitanje.


Muslimani ili "ostali"? Bosna i Hercegovina ili Jugoslavija? Domobrani ili partizani? Komunisti ili "begovi"? Austro-Ugarska ili Kraljevina SHS? Turska ili Austro-Ugarska? Husein-kapetan Gradascevic ili Turci? Turci ili stari Bosnjani? To pitanje je pitanje koje se postavlja svuda i u svakoj prilici.


Nekada u prikrivenoj i indirektnoj formi a nekada sasvim otvoreno i direktno. Takodje se sugerisu i odgovori uglavnom orijentisani prema aktualnoj politickoj potrebi. Medjutim zasto je odgovor na to pitanje uopste toliko i bitan? Pa, iz prostog razloga sto na pragu novog milenijuma, kao posljednji narod na kugli zemaljskoj, a svakako u Evropi, mi Bosnjaci jos uvjek nismo nacionalno sazreli.


Jedan veliki dio nas jos uvjek veze svoje religijsko osjecanje prema naciji te tako ispada da smo mi isti narod kao naprimjer Iracani.


Vjerujte mi na rijec to i Iracanima suludo zvuci. Kad smo vec slucajno kod Iracana spomenuo bih da su oni velikim dijelom muslimani ali da su u ratu sa Kuvajtom uvijek bili prvo Iracani. Nasuprot njima Kuvajt je zemlja sa jednim od naj extremnijih tumacenja islamskih zakona i obicaja ali su u ratu protiv Iraka uvjek bili prvo Kuvajcani.


Odredjivanje nas samih prema tom pitanju dovesce nas u ravnopravan polozaj sa drugim evropskim narodima u smislu zastite i odredivanju nasih nacionalnih interesa. Jer kako sada stvari stoje mi smo jedini u ovom dijelu svijeta koji nemaju odredjen i ozbiljno osmisljen nacionalni interes. Samim tim ne mozemo imati niti veceg ekonomskog prosperiteta kao ni prosperiteta u drugim bitnom oblastima. Mi kao takvi sigurno nemamo mjesta u ovoj sadasnjoj Evropi, Evropi bez unutrasnjih granica i sa veoma jakim vanjskim granicama.


Vezivanje nacije za religiju dovodi i do pogresnog i nejasnog tumacenja nase historije. Tako se vec zadnjih stotinjak godina nase porijeklo objasnjava apsolutno historijski neutemeljenim i do krajnjih granica naucno banalnim teorijama.


"Bosnjaci su nastali od Srba i Hrvata, Bosnjaci su nastali od Ilira, Bosnjaci su Turci koji govore slavenski jezik.


Da bi smo mi sami objasnili ostalome svijetu svoje porijeklo, svoju kulturu i svoj jezik moramo prvo sami sa sobom rascistiti neka pitanja. Jedno od tih pitanja, najbitnije, je i ono pitanje sa pocetka teksta.


Zapitajte se i sami. Ali, pazite odgovor nije lak!


JESMO LI MI PRVO BOSNJACI PA ONDA MUSLIMANI ILI
PRVO MUSLIMANI PA ONDA BOSNJACI?

Topla voda wrote:ja mislim da te vi bosnjaci,prvo muslimani pa onda bosnjaci.
a mi bosanci smo prvo bosanci,a onda budale.

Prof. mr. Sevko Kadric


Husein beg Gradascevic - pokret, ideja i inspiracija


Eho pokreta i borbi Husein bega Gradascevica protiv turske carevine 1830. godine imao je dalekosezne posljedice po narode Balkana. Cak daleko vise po ostale narode nego same Bosnjake, (Srbe, Albance, Bugare..)


Gradascevic je suprostavljajuci se mocnom turskom carstvu i pobjedama koje je izvojevao goneci vojsku Porte pokazao da je ono ranjivo. (Na Kosovu, mjestu Stimaja blizu Pristine, uz vojno sadejstvo Albanaca - Arnauta, pobjedjuje vezira Rasid - pasu). Zahtjevima koje je iznio Porti pokazao je da je samostalnost drzava okupiranih od mocnog Otomanskog carstva alternativa. Podsjetimo se da su Bosnjaci tada trazili da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca, da sultan promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima, da sultan natjera Srbe da poniste sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u smederevskom sandzaku, da sami biraju svoga gospodara, i da sva pitanja koja se ticu Bosne oni sami rjesavaju...


Ono sto je najznacajnija poruka Gradascevicevog ustanka, odnosno bosnjackog pokreta kog on simbolizuje, jeste cinjenica da Bosanci tada Turskoj opciji slicnosti po vjeri nude novu evropsku opciju slicnosti po prostoru.


Latas, Gradascevicev osvetnik


To kako je sam ustanak zavrsio ovdje ne treba posebno isticati ali interesantnim smatram jedan detalj koji ce kasnije imati velikog znacaja za sudbinu Bosne i Bosnjaka. Naime u strahu pred silom i idejom Gradascevica koja se silovito priblizavala samom Carigradu, Porta trazi odgovor kako zaustaviti duh i vojsku Gradascevica. U Stambolu je tada na skolama bio jos jedan Bosnjak tad anoniman Omer Latas, kasnije pasa. On je ponudio rijesenje za Bosnu i Gradascevica jamceci svojom glavom. `Posaljite telala Gradascevicu i porucite mu da dobija vlast u tuzlanskoj nahiji, njega Stambol ne interesuje, a drugog telala saljite u Hecegovinu i obecajte tamosnjim begovima vlast ako ga presretnu i potuku na povratku.`


Znamo da je Gradascevic stvarno odustao od borbi prema Stambolu i vratio se prema Tuzli, znamo i da su ga sa ledja kod Sarajeva napale hercegovacke age (Smail-aga Cengic i Ali-pasa Stocevic - Rizvanbegovic). Znamo i to da je tada u Bosni porazen duh o samostalnosti Bosne a pobjedio duh turkofila cengica i rizvanbegovica. Ovdje dodajmo i to da je dvadesetak godina kasnije u Bosnu stigao Omer - pasa Latas sa svim ovlastima da kazni i umiri Bosnu. On je to tako vojnicki i strasno radio da je posjekao bosnjacku elitu tog vremena od cega se, kako tvrdi akademik Muhamed Filipovic Bosnjaci nisu oporavili do dana danasnjeg. Glumac Josip Pejakovic glumeci godinama Latasa tvrdi da je Latas svojim progonima bosnjacke elite svetio samog Husein - bega Gradascevica.


Bilo kako bilo poslije Gradascevica, sve do danas, Bosnjaci nisu uspjeli da profiliraju svoje zahtjeve, sami sebe, prostor po kom se zovu niti ostvarili jedinstvo oko tih pitanja. O jedinstvu Bosnjaka u pokretu Gradascevica svjedoci cinjenica da je sam program pokreta naglasavao "da je najvaznije ostvariti puno jedinstvo u Bosni". To potvrdjuje i i carski izaslanik u Bosni, koji u vapaju moli sultana da odobri ono sto Bosnjaci traze, jer to oni zasluzuju, a onda zakljucuje: "Aman sultane, za ime Boga, grehota je razbiti ovo jedinstvo."


U surovoj borbi sa samoodrzanje politicki protivnici, rivali za prostor Bosne su im nametali kriterije odredjenja po tome sta oni nisu, a ne ono sta oni jesu. Naprimjer i danas ako pitate Bosnjaka sta nije, on ce kao iz topa znati da nije ono sto su njegovi neprijatelji prije svega Srbi i Hrvati, (interesantno je da u te svoje neprijatelje ne ubraja Turke) ali ako ga pitate ko jeste, to ne zna. Malo je onih medju Bosnjacima koji ce vam znati da je "Bosanac germansko ime za vlasnika zemlje Bosne (Bosnier = Bosanac), a Bosnjak njegova latinizirana izvedenica (Bosnjaq = Bosnjak = Bosanac).


Malo je onih koji znaju da u tom imenovanju religijska pripadnost ne igra ulogu.


Malo je onih kod Bosnjaka koji ce iz ove cinjenice izvuci i poruku da je u Evropi pitanje svih pitanja odrediti se prostorno.


Vjera Albanca je albanstvo


Ono sto Bosnjaci nisu izvukli kao poruku iz svog pokreta kog simbolizuje Gradascevic izvukli su Albanci ( o Srbima sam pisao u drugom kontekstu "Bosna u ideji velike Srbije" , S.K: "Bosnjastvo na vjetrometini" ) Albanski pjesnik Pashko Vasa nosen idejom samostalnosti Albanije i jedinstvom Albanaca u XIX vijeku, poslije bitke Gradascevica na Kosovu ce ispjevati stihove "Nemojte gledati crkve i dzamije, vjera Albanca je albanstvo".


U cijelom dvadestom vijeku svi oni koji su se doticali albanstva doticali su se i poruke Pashka Vasa. Ta poruka ce u intelektualnim krugovima Albanaca dobiti i znacenje svojevrsnog ekstrakta i sustine etnickog i kulturnog identiteta Albanaca, uz nastojanje da joj se pridaju i atributi svetosti.


Djeluje nevjerovatno ali i komunisticki lider Albanaca u Albaniji Envera Hodze, poruku Pashka Vasa prihvata kao politicku poruku njemu ostavljenu.


U danasnjem kontekstu nacionalnih i prostornih uoblicavanja Albanaca mozemo primjetiti da je sama ideja slicnosti po albanstvu, ne po vjeri, konstanta.


Uticaj velikosrpske ideje i terora prema Albancima na samu ideju velikoalbanstva treba posebno elaborirati ovdje samo istaknimo da je ona cinjenica, cak mozemo sagledavati pozajmljivanje, kopiranje nekih stavki iz srpskog veliko nacionalniog projekata. Takodje pitanje za sebe je i pitanje albanskog jezika kao zastitnog i prepoznatljivog znaka albanske posebnosti jedinstva, kao i pitanje tradicionalnog albasnkog zivota. Tu dodajmo i pitanje poklapanja interesa velikih sila da ostvare neke od svojih interesa na Balkanu sa idejom Albanaca da se nacionalno i prostorno uoblice. (SAD prije svega. Bombardovanje Milosevica tek kad je pocinio genocid na Kosovu ali i izgradnja vojne baze na Kosovu)


Bosna i bosanstvo


To zasto se Bosanci nisu prepoznali u bosanstvu kao svojoj vjeri pitanje je za sebe. Svakako dio te price je poraz Gradascevica i duha gradascevica ali i cinjenica da sve kalkulacije susjeda (Srba, Hrvata, Crnogoraca) sa Bosnom neminovno vode unistavanju i same pomisli o bosanstvu. ( igre sa imenom "muslimani", "Muslimani", progon bosnjacke elite, vidi S.K. "Kob bosanske pameti").


Turskom politickom imidju slicnosti po vjeri Srbija na teritoriji koju pravi suprostavlja imidz slicnosti po prostoru tim da u narednim fazama stanovnistvo posrbljava.


Ali na prostoru Bosne i Hercegovine primjenjuje turski princip slicnosti po vjeri da bi opet dosla do prostora Bosne. To prakticno znaci da od 1864. godine pocinje nazivati Bosanca pravoslavca "Srbinom" dok Bosanca muslimana naziva "muslimanom".


Poenta je da se Bosanac pravoslavac naziva prostornom kategorijom "Srbin" a Bosanac musliman duhovnom kategorijom "musliman". Ili jos preciznije Srbin je vlasnik prostora a "musliman" vlasnik neba. Sva nastojanja od pada turskog carstva i idu u tom pravcu da se Srbin i Hrvat ustolice na prostoru Bosne i Hercegovine a da se "musliman" podigne u nebo, protjera...


Istini za volju ovdje treba istaci i cinjenicu da se ideji bosanstva suprostavlja i klerikalna islamska struja samih Bosnjaka koja svaku ideju o bosanstvu posistovjecuje sa idejom deislamizacije dijela Bosnjaka (muslimana). Drastican primjer je primjer politike SDA stranke i Izetbegovica koji ideji slicnosti po prostoru u odbrani Bosne suprostavljaju ideju slicnosti po vjeri.


Pitanje opstanka i Bosne i Bosanaca ne poznaje druge nacine osim identifikacije njenih gradjana sa njima samima. U onoj mjeri u kojoj su Bosanci vise pravoslavci, Srbi, katolici, Hrvati, muslimani, Bosnjaci u suzenom (Izetbegovicevom obliku), komunisti i sl.... to je manje Bosne a njihova sudbina neizvjesnija, ili je nema.


Bosna je najjaci argument koji Bosanci mogu imati, bosanstvo moguca vjera nad vjerama a granice Bosne jedini garant njihova opstanka. Getoizacija Bosanaca po nacionalnim getima zvanim entiteti (zvanicno 2, nezvanicno 3) je drugo ime za nove krvave i genocidne rasplete za dogledno vrijeme.


Nesto se pitam: Da li ce neko od Bosanaca izpjevati poput Pashka Vasa inspirisanog duhom Gradascevica :"Nemojte gledati crkve i dzamije, vjera Bosanaca je bosanstvo".

cyprus wrote:Hm, iskreno mislim da su Bošnjaci među najneosvješćenijim narodima u Evropi. Kod većine ostalih naroda, eto uzeću naprijemjer narode iz regije i okruženja njima je poprilično jasno koji su oni narod i šta ih definira. Istina, ovi iz okruženja iako to znaju brkaju to sa državama i njihovim granicama, te oni to ne mogu razumjeti (iako će mnogi reći da oni savršeno razumiju sve to, te svjesno žele tuđe). Ali to je sad druga priča. Nacionalna svijste Bošnjaka, ma što to bilo je trenutno raspršena na sve strane. Jednima je biti Bošnjak i tako se nazivati über alles, drugi uzimaju državu BiH kao osnovu svoje između ostalog i etničke pripadnosti, treći gledaju u Tursku kao u velikog brata, za četvrte je Islam glavno identifikacijsko sredstvo, a postoje Bošnjaci koji nemaju veze sa Bosnom, ali govore slavenskim jezikom i pripadaju islamskoj vjeroispvjesti, te se deklarišu kao Bošnjaci. Dakle, kako se može vidjeti jedna opšta zbrka.Recimo da je veliku zbrku u sve to unio i pojam "nacionalnost" koji se imam osjećaj i više nego prečesto koristi, al u stvari niko ne zna precizno šta je to. U društvu kakvom živimo, ovo sve nažalost dovodi Bošnjake do prije svega političke, a zatim i kulturološke dezorjentiranosti. Doduše, pojam Bošnjak je relativno rečeno tek nedavno uveden, te je i normalno očekivati, određenu dozu zbunjenosti u narodu. No, ipak za korist samih Bošnjaka, a i ostalih naroda u okruženju, bilo bi dobro da što skorije oni preciziraju i definišu svoj etnicitet. To možda ne bi bilo bitno da žive recimo u Americi, gdje etnička pripadnost gubi svaki smisao, ali na kontinentu kakav je Evropa, gdje je etnička pripadnost i dalje važan dio čovjekovog identiteta, mislim da je ovo neophodno. Naravno, pod svaku cijenu treba minorizirati, kao i kod svakog naroda, uticaj negativnog nacionalizma. Zašto kažem negativnog? Zato što nacionalizam sam po sebi nije negativna pojava, ali u 99% slučajeva nacionalizam dolazi zajedno sa šovinizmom. Mislim da ne moram pojašnjavat u čemu se nalazi destruktivnost istog.

ima i onih (istina minoran broj) koji se osjećaju još kao Srbi ili Hrvati

Jazz_Junkie wrote:Evo ja cu pokusati dati nekakav doprinos ovoj aktualnoj temi. Ja sebe licno gledam kao Bosanca i termin Bosnjak mi nikada nije nesto znacio iako poznajem njegovu povijest. Bosnjastvo nije produkt jedne politike od 1993. godine, ali je zloupotrijebljeno ako to gledamo sa jednog aspekta. Izvorno bosnjastvo kao nacionalna ideja u duhu ilirizma i generalno tzv. "nacionalnog preporoda" iz epohe romantizma je zapoceto od strane ljudi poput fra Ivana Frane Jukica, koji je bio jedan od malobrojnih "iliraca" porijeklom iz Bosne. Njegovo bosnjastvo je bilo iznad konfesije, tako da je on zagovarao bosnjacki narod sa tri vjere. Jedan od protagonista te ideje je bio i sam Mehmed-pasa Ljubusak.
Medjutim, danasnje bosnjastvo (utemeljeno 1993. godine) slici vise hrvatstvu prvog sarajevskog biskupa Josipa Stadlera koji je priznavao samo katolicko hrvatstvo, odnosno protivio se prihvacanju muslimana u hrvatski nacionalni korpus, a takvih je tada bilo veoma mnogo. Po tom pitanju se njegova klerikalna Hrvatska katolicka udruga sukobila sa tada najjacom hrvatskom strankom u BiH, Hrvatskom narodnom zajednicom. Naime HNZ je pozdravljala ideju Hrvata muslimana iako je cak podrzavala i donekle zagovarala bosnjastvo. Stadler je radi svojih agresivnih postupaka bio iskljucen iz svih kulturnih i politickih djelovanja mahom liberalno umjerene hrvatske inteligencije. Jos jedan razlog zasto Stadler nije imao uspjeha medju bh. Hrvatima je njegovo strano porijeklo. On kao i vecina njegovih stranackih aktivista nije bio iz BiH nego Hrvatske.
Uglavnom, da ne ulazim previse u hrvatstvo, zelim se vratiti predmetu teme. Nakon Jukicevog i Ljubusakovog kulturno-prosvjetnog bosnjastva, imamo drugu fazu bosnjastva - politickog. To ne smijemo izdvojiti iz konteksta politickog ilirizma ili jugoslavizma koji pocinje sa Josipom Stadlerom i Franjom Rackim. Iako je vec Ljudevit Gaj bio politicki aktivan radi cega je doslo do raskola medju ilircima (Ljudevit Gaj vs. Stanko Vraz), ova metoda sirenja jugoslavizma bitne rezultate pokazuje tek nakon kraja Bachova apsolutizma, znaci od 1860. godine. To znaci da je i propagiranje bosnjastva nakon romantizma bilo cisto politicki motivirano. To je poslije izvodio Benjamin Kállay, tadasnji guverner BiH, ali mu nije uspjelo, jer bosnjastvo cak ni kod muslimana nije naislo na jak odjek. Medju muslimanima su postojali tradicionalisti kojima je islam bio jedini identifikator i onda dvije frakcije muslimanske inteligencije: intelektualci okupljeni u "Gajretu" u kojem nakon njegova preuzimanja od strane prosrpske struje dolazi do raskola i pokretanja prohrvatske "Narodne uzdanice". Znaci, imate samo muslimane, Srbe muslimane i Hrvate muslimane dok je bosnjastvo izgubilo bilo kakvu bitnu poziciju u tom sveukupnom procesu.
Pogotovo poslije nakon unutrasnje krize u SHS kraljevini odnosno kraljevini Jugoslaviji se nitko vise nije ozbiljno bavio bosnjastvom. Pocela je dilema oko toga da li su juzni Slaveni jedan narod sa tri plemena, jedan narod sa tri imena ili jednostavno tri naroda. Srpski polticari medju kojima je najisticaniji bio Nikola Pasic se nisu htjeli odreci srpskog imena nego su cak poslije isli do te mjere da nisu priznavali ni Slovence, ni Hrvate nego iste smatrali Srbima. U skolskoj lektiri u Srbiji se pisalo o "prelijepoj renesansnoj srpskoj knjizevnosti Dubrovnika" gdje su pisce poput Ivana Gundulica svrstavali u srpsku literaturu. Slovenski jezik su spominjali kao "prelijep dijalekt srpskog jezika". Kriza je bila za ocekivati, tako da su politicari oko Stjepana Radica zahtijevali autonomnu Hrvatsku i odstupili od jugoslavenske ideje. U tom konfliktu je bosnjastvo naravno potpuno nestalo iz svih sfera.
O NDH periodu uopce ne trebamo raspravljati. Nakon ponovno ozivljenog nacionalizma u SFRJ, Tito potpomaze Dzemala Bijedica i Branka Mikulica po pitanju priznavanja muslimana kao posebnog naroda - Muslimana. Svrha toga je bila razgranicenje Srba i Hrvata i smanjivanje apetita prosirenja srpske ili hrvatske drzave na racun BiH. Tito ponovo pokusava stabilizirati BiH i tako osigurati njezinju opstojnost kao sto je to uradio i na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Danas mu se bosnjacki nacionalisti zahvaljuju pljuvajuci po njemu.
No, da je postojala jedna intelektualna struja medju ljudima koji se danas nazivaju Bosnjacima, koja je forcirala nacionalnu (bosnjacku) svijest: sorry, ali nije. Bosnjaci to tek danas pokusavaju, ali bas kako Mesa Selimovic rece, kasne 200 godina. I ovo sto danas rade postaje kontraproduktivno, jer Bosnjaci svoju posebnost medju susjedima definiraju kroz islam. Njima je pripadnost islamskoj vjeri jedini razlog da se izjasnjavaju kao Bosnjaci. Nista drukciji slucaj nije kod Srba i Hrvata, ali hrvatstvo i srpstvo su sireni kulturnom prosvjetom u sto spadaju knjizevnost, tisak, nacionalna glupost zvana mitologija, njegovanje jezika i narodnih imena itd. Bosnjaci ne "ispunjavaju" ni minimalne kriterije po kojima bi ih covjek prepoznao kao svjestan narod. Slavenska narodna imena iz naseg dijalekta su u svijesti vecine Bosnjaka "vlaska, katolicka, pravoslavna, internacionalna, krstaska" iako to nema smisla, jer su ta imena proizasla iz njihovog maternjeg jezika. Kada bi jedan Bosnjak svom djetetu radije dao ime Tarkan nego npr. Tvrtko, onda covjek mora malo sumnjati u njihov nacionalni preporod, a isti taj Bosnjak tvrdi kako jeste juzni Slaven i nije Turcin. Mnogi ljudi svako orijentalno ime smatraju muslimanskim iako se fakticki radi o arapskim, perzijskim i turskim imenima. Svako ime ima korijen u jednom jeziku. Turci su itekako svjesni toga i medju njima preovladavaju njihova narodna imena, koja su opet postala tek sa Ataturkom opca praksa.
Za kraj zelim samo reci da danasnje bosnjastvo ide u suprotni smijer. Mozda su ga ideolozi iz 1993 kao takvog zamisljali? Radi se o kreiranju jednog naroda jedne vjere (sjetite se opet Stadlera), jer ne zele pripadati narodu koji je druge. To je nazalost tako. Jedno pogresno i pogano razmisljanje koje determinira drustvenu podjelu BiH, ali ako covjek skrene paznju na specifican slucaj BiH koja nije etnicki homogena poput Srbije i Hrvatske, odma ce biti optuzen da je antibosnjacki nastrojen. A oni ljudi koji se izjasnjavaju samo kao Bosanci, jer su svjesni koliko je to potrebno da bi zemlja opstala, ce biti difamirani kao "Jugoslaveni" i izdajice. Koliko je ljudima u Bosni generalno stalno do ocuvanja BiH pokazuje cinjenica da su Bosanci svedeni na nivo "ostalih". I ne smijete mijesati ideolosko bosnjastvo sa onim iz doba osmanskog vladanja, jer nacionalni pojam tada uopce nije postojao. Bosnjacima su se tada zvali ljudi porijeklom iz Bosne sto mozete usporediti sa danasnjom regionalnom identifikacijom (Posavci, Slavonci, Hercegovcim, Krajisnici...). Isto tako nije postojao ni srpski ni hrvatski narod u ovoj danasnjoj formi.

Pozdrav!

Pietje_Bel wrote:

Topla voda wrote:ja mislim da te vi bosnjaci,prvo muslimani pa onda bosnjaci.
a mi bosanci smo prvo bosanci,a onda budale.

Steta sto si dao tako ne kvalitetan prvi odgovor na ovu jako ozbiljnu i korisnu temu.

by Topla voda on 14/07/2008 02:21
ja mislim da te vi bosnjaci,prvo muslimani pa onda bosnjaci.
a mi bosanci smo prvo bosanci,a onda budale.

Istini za volju ovdje treba istaci i cinjenicu da se ideji bosanstva suprostavlja i klerikalna islamska struja samih Bosnjaka koja svaku ideju o bosanstvu posistovjecuje sa idejom deislamizacije dijela Bosnjaka (muslimana). Drastican primjer je primjer politike SDA stranke i Izetbegovica koji ideji slicnosti po prostoru u odbrani Bosne suprostavljaju ideju slicnosti po vjeri.

Pitanje je znaci kako da se organizujemo? Sta bi trebao biti prvi korak prema totalno preporodu Bosanstva u etnickom i narodnom smislu? Ko nas moze podrzati? Imamo li franjevaca koji bi podrzali ovu ideju, imamo li nekih liberalnijih imama? Koje politicka stranke bi ovo podrzavali? Mozda "Nasa stranka"?

obadan wrote:Ideja da će političko organiziranje probosanskih snaga (snaga koje žele sve stanovnike BiH dekretom prozvati nacionalnim Bosancima) riješiti realne probleme života koji živimo je naivna. Multietničke stranke u BiH napravile ama baš ništa osim pomalo SDP koji je podršku birača izvlačio iz polulističkog socijalizma i titoizma i jugonostalgije (oni se nakrali a jadni narod nema ništa i kako se u Tite živjelo).

Pitanje je znaci kako da se organizujemo? Sta bi trebao biti prvi korak prema totalno preporodu Bosanstva u etnickom i narodnom smislu? Ko nas moze podrzati? Imamo li franjevaca koji bi podrzali ovu ideju, imamo li nekih liberalnijih imama? Koje politicka stranke bi ovo podrzavali? Mozda "Nasa stranka"?

Najveća opasnost za ovu ideju je da ona prirodno kliza u velikobošnjački nacionalizam. Zašto stvarani neku novu probosansku stranku kad već imate Harisa Silajdžića koji ima ovakvu političku platformu.

Pietje_Bel wrote:

obadan wrote:Ideja da će političko organiziranje probosanskih snaga (snaga koje žele sve stanovnike BiH dekretom prozvati nacionalnim Bosancima) riješiti realne probleme života koji živimo je naivna. Multietničke stranke u BiH napravile ama baš ništa osim pomalo SDP koji je podršku birača izvlačio iz polulističkog socijalizma i titoizma i jugonostalgije (oni se nakrali a jadni narod nema ništa i kako se u Tite živjelo).

Pitanje je znaci kako da se organizujemo? Sta bi trebao biti prvi korak prema totalno preporodu Bosanstva u etnickom i narodnom smislu? Ko nas moze podrzati? Imamo li franjevaca koji bi podrzali ovu ideju, imamo li nekih liberalnijih imama? Koje politicka stranke bi ovo podrzavali? Mozda "Nasa stranka"?

Najveća opasnost za ovu ideju je da ona prirodno kliza u velikobošnjački nacionalizam. Zašto stvarani neku novu probosansku stranku kad već imate Harisa Silajdžića koji ima ovakvu političku platformu.

Ti nisi bas shvatio ono sto sam ja zelio da kazem. Ono o cemu ja pricam je da ce Srbi ostati Srbi, Hrvati ce ostati Hrvati ali dio nas Bosanaca koji se znaci osjecaju kao Bosanci i koji nisu komunjare i Yugonostalgicari, taj dio bi se trebao staviti u sluzbu nacionalnog osvijescena Bosnjaka. Taj dio bi trebao da prvo postane dovoljno velik i svjestan. Da definise vrlo jasno sta to znaci biti Bosnjak/ Bosanac i da nakon toga sve vise i vise transformise Muslimane u istinite Bosance/ Bosnjake. Posto se taj dio Bosanaca koji bi trebao znaci preporoditi Bosansku narodnost (koja je do nogu potucena zadnji put za vrijeme Gradascevica) mora razlikovati vrlo jasno od Bosnjaka = Mslimana, oni moraju sebe nazivati bar malo drugacijim imenom ali to je samo moj licni stav. Znaci nije nam cilj da nesto radimo sa Srbima i Hrvatima. Oni ce uvijek ostati Srbi i Hrvati. Cilj nam je da od Bosnjaka=Muslimana napravimo istinite nacionalno svjesne Bosance. Nesto poput Bosanskog instituta bi bilo dobro osnovati ili Bosnjanski institut. Vazna je ideja a nije vazna kako cemo se zvati Bosnjani, Bosanci, Bosnevi sve je to isto ali razlikovati se moramo od Bosnjaka.

Pietje_Bel wrote: Vec duze vrijeme se bavim ovim pitanjem. Koliko smo mi Bosnjaci/ Bosanci nacionalno svjesni kao narod? Da li smo mi na prvom mjestu Bosnjaci ili Muslimani? I ako smo mi na prvom mjestu Muslimani (u sto ja ne sumnjam) da li trebamo dici Bosnjastvo/ Bosanstvo iznad Islama i kako to postici? Koji su to procesi koji ce transformirati nase vjersko Bosnjastvo u nacionalno Bosnjastvo u kojem ce nas nacijonalni osjecaj biti daleko iznad nase vjere za prosjecnog pojedinca?

Islam uci da je narodnost podredeno Islamu. Medutim poznat nam je primjer Turske u kojoj imamo vrlo jak Turski nacionalizam i mozemo komotno reci da je u najmanju ruku dosta jaci od Islamista Turske.

popajic wrote:@Obadan
Ideja Bosanstva destruktivna po BiH drzavu ???
Sto ce reci da su ova nacionalno-shovinisticka osvijescenja bila konstruktivna po tu istu BiH ???

Ako je tako onda se ne želim mješati u to. Bujrum. Samo mislim da je to teško ostvarivo i nerealno. Problemi koje mi kao građani BiH i narodi koje žive u BiH osjećamo na svojoj koži traže realnija, ostvariva i hitnija rješenja.Isto mislim da Gradaščeviću nije drajv bio neki dobrohotni bosanski nacionalizam nego zaštita prava aga i begova od zadnjeg pokušaja modernizacije Otomanske imperije ali ne bih sad ulazio u te rasprave.

sve najbolje želim svakoj političkoj, nenasilnoj i demokratskoj ideji rješavanja budućnosti države.

pozdrav

obadan wrote:Ideja Bosanstva kao nacije ima više nedostataka. Najveći je da je neizvodiva a i destruktivna po BiH kao državu. Ja znam da će partiote sad podivlajti na mene ali evo par argumenta.
Ovdje ja vidim konstantno pogrešno razumjevanje pojma NACIJA. Već sam u nekoliko navrata objasnio da postoji više teorija od kojih je barem meni najbliža ona da je NACIJA POLITIČKA ZAJEDNICA DRŽAVLJANA NEKE DRŽAVE što ne negira bilo čije vjerske, kulturne i etničke identitete. Nešto kao što imamo u Švicarskoj, Francuskoj, USA, itd. Možeš biti etnički šta god hoćeš i niko ti to ne negira niti ima pravo, ali ako si državljanin Bosne i Hercegovine, pripadaš Bosanskoj naciji. Ovdje bih razdvojio pojam nacije od etnosa, jer složit ćeš se da su osnove za genezu tih kolektivnih identiteta dosta različite.

Pogledajmo kroz povijest. Da ne duljim sa uvodima jer vidim da ovdje ljudi dobro barataju osnovnim pojmovima. Kallayev pokušaj da kao onovremeni Visoki predstavnik na vrhuncu moći jedne od najveći europskih imperija instalira Bosanstvo nije uspio. Znači, iz pozicije naveće sile u zemlji jadnoj, zatucanoj s 80% nepismenih nije prošlo.
Potpuno se slažem da je nepismenost, pogotovo politička nepismenost najveći neprijatelj državljana Bosne i Hercegovine. Čak i mnogi visoko obrazovani pojedinci na političkoj sceni BiH pojma nemaju o elementarnim stvarima iz oblasti politike. Na žalost, ovakvi se aktivno bave politikom i odlučuju o stvarima o kojima nemaju blage veze. Samo pogledaj koliko imamo ljekara u politici, i takvi nam ljudi učestvuju u pričama o Ustavu. Ovo je van pameti. Isto kao da politolozi pročitaju nekoliko knjiga iz oblasti medicine, daš im skalpel u ruke i pustiš ih u operacionu salu.

Drugo. Rat je u BiH/Jugoslaviji dočekalo 5% Jugoslavena. Pazi, nakon 45 godina projugoslavanske politike u državi gdje su poluge moći bile centralizirane u projugoslavenskoj SK nije prošla ideja izgradnje nadnacije.
Nije bilo ni moguće stvoriti nešto što nikada nije ni postojalo i što je imalo potpuno vještački karakter. Prvo, pogrešna je paralela između bivše Jugoslavije i sadašnje Bosne i Hercegovine. Država Bosna je postojala hiljadu godina prije nego se stvorila vještačka država, federacija samostalnih država koje su ugradile svoje suverenitete u tu zajednicu. Zato je projekat jugoslovenizacije stanovništva kroz stvaranje "nadnacije" (tačnije nad-etnosa) u bivšoj Jugoslaviji potpuno propao. Razlog je što većina stanovništva nije bila spremna da se odrekne svog etničkog identiteta u korist drugog. Da je Jugoslovenstvo bilo koncipirano kao NACIJA, a Srpstvo, Hrvatstvo, Slovenstvo, Makedonstvo, Bošnjaštvo, itd. bilo koncipirano (u Ustavu SFRJ) kao etnička odrednica Jugoslovena, onda bi imalo velikih šansi za uspjeh. Međutim, ovo apsolutno nema veze sa Bosanstvom, koje ipak ima puno dužu historijsku podlogu i tradiciju, za razliku od Jugoslovenstva

Rado će se u Bošnjaka sad za ovo okriviti srpska i hrvatska propaganda ali ni Muslimani sve do današnjice nisu bili baš naklonjeni Bosanstvu. Možemo mi ignorantski optuživati Jugoslaviju da im to nije dala ali istina je da na početku stoljeća u BiH imate 120 raznih organizacija Bošnjaka/Muslimana koje nose prefiks Muslimansko i skoro nijednu s prefikosom Bosansko. Nije valjda Kallay branio da se nazovu Bosansko. Nije nego je gurao Bosansku ideju

Postojala je mogućnost formiranja Bosanske nacije negdje daleko u prošlosti ali kako je 400 godina islamizirano stanovništvo koje se smatralo Turcima u BiH bilo politički i socijalno privilegirano nije bilo nikakvih razloga ni uvjeta da formiraju naciju i identitet izvan Turskog.

E sad. Ako Bošnjaci žele svoje nacionalno ime promijeniti u Bosanci ja to poštujem kao što poštujem i njihov izbor Bošnjaci.
Ideje Bosanstva koje idu u smjeru resetiranja Hrvatskog i Srpskog nacionalnog identiteta u BiH pa instaliranja novog bosanskog nacionalnog softvera Developed by Tunjo Filipović su opasne.
Sa ovim se slažem, jer niko nema pravo da određuje drugima da se izjašnjavaju ovako ili onako. Svaki narod ima pravo na samoopredjeljenje, što znači da imaju pravo da se izjašnjavaju i osjećaju kako god hoće. Samoopredjeljenje ne podrazumjeva pravo na "otcjepljenje". Teoretski, pod određenim uslovima i narodi mogu stvoriti svoju posebnu nacionalnu državu, ali se taj proces danas ne može tek tako ostvariti kao što se to radilo na kraju srednjeg vijeka. Danas se taj proces mijenjanja državnih granica ne smije mijenjati silom nego isključivo primjenom međunarodnog prava i nadasve se traži legitimitet i opravdanost tih težnji. Da bi to imalo legitimitet, mora postojati pravni osnov i pristanak drugih faktora, plus međunarodno priznanje velikih sila i ostalih država.

Po meni šansu za razvoj zajedničkog identiteta dugoročno ima osjećaj Bosanskohercegovačke državne pripadnosti naroda i građana koji žive u BiH kao oblik lojanosti zajedničkoj državi i svom zavičaju uz par uvjeta:

1. ustavno uređenje nastalo konsenzusom svih političkih skupina u BiH,što realno znači etničkih političkih elita.
2. svijest da takvo konsenzulano ustavno rješenje je najbolja druga preferencija nacionalnih politika i da za dobro građana i naroda, razvoj države, povećanje životnog standarda i kvalitete života treba političku aktivnost usmjeriti za mirno i produktivno rješavanje svih teških pitanja na dobro svih.
3. Kad ovo profunkcionira, život krene dalje a BiH dosegne životni standard barem Nove Europe ojačat će osjećaj pripadnosti državi BiH ali opet kao državljanstvo i kulturna specifičnost a ne neka nadnacija.

Kao što gore naglasih. Nacija nije isto što i etnička pripadnost. Jedno drugo ne negira. To je jedina dobitna formula za sve državljane BiH jer jedino na taj način može trajno vladati mir i blagostanje u multietničkoj državi poput Bosne, Švicarske, USA, Kanade, Francuske, itd.

da zaključim:
Ako bosanska ideja ide u smjeru veće lojalnosti državi ja je podržavam. Ako Bošnjaci žele postati Bosanci i u to se ne bih petljao. Samo nek se izbjegava kreiranje vlastitog nacionalnog identiteta zadiranjem u nacionalni identitet drugih. (Bogumilski mit. Mit o kontinuitetu, posuđeni identiteti itd.)
To je to...

obadan wrote:

popajic wrote:@Obadan
Ideja Bosanstva destruktivna po BiH drzavu ???
Sto ce reci da su ova nacionalno-shovinisticka osvijescenja bila konstruktivna po tu istu BiH ???

Vidi njega. Šta je u mojim postovima nacional-shovinistichko. Ja želim samo realna poliička rješenja za održivi razvoj BiH i bolji život i viši standard svih u državi i to sutra.
Ako me neko uvjeri da je put u bolju budućnost u roku godina-dvije instalacija bosanske nacije ja ću se složiti.

obadan wrote:Ideja Bosanstva kao nacije ima više nedostataka. Najveći je da je neizvodiva a i destruktivna po BiH kao državu. Ja znam da će partiote sad podivlajti na mene ali evo par argumenta.

Pogledajmo kroz povijest. Da ne duljim sa uvodima jer vidim da ovdje ljudi dobro barataju osnovnim pojmovima. Kallayev pokušaj da kao onovremeni Visoki predstavnik na vrhuncu moći jedne od najveći europskih imperija instalira Bosanstvo nije uspio. Znači, iz pozicije naveće sile u zemlji jadnoj, zatucanoj s 80% nepismenih nije prošlo.

Drugo. Rat je u BiH/Jugoslaviji dočekalo 5% Jugoslavena. Pazi, nakon 45 godina projugoslavanske politike u državi gdje su poluge moći bile centralizirane u projugoslavenskoj SK nije prošla ideja izgradnje nadnacije.

Postojala je mogućnost formiranja Bosanske nacije negdje daleko u prošlosti ali kako je 400 godina islamizirano stanovništvo koje se smatralo Turcima u BiH bilo politički i socijalno privilegirano nije bilo nikakvih razloga ni uvjeta da formiraju naciju i identitet izvan Turskog.

E sad. Ako Bošnjaci žele svoje nacionalno ime promijeniti u Bosanci ja to poštujem kao što poštujem i njihov izbor Bošnjaci.
Ideje Bosanstva koje idu u smjeru resetiranja Hrvatskog i Srpskog nacionalnog identiteta u BiH pa instaliranja novog bosanskog nacionalnog softvera Developed by Tunjo Filipović su opasne.

Po meni šansu za razvoj zajedničkog identiteta dugoročno ima osjećaj Bosanskohercegovačke državne pripadnosti naroda i građana koji žive u BiH kao oblik lojanosti zajedničkoj državi i svom zavičaju uz par uvjeta:

1. ustavno uređenje nastalo konsenzusom svih političkih skupina u BiH,što realno znači etničkih političkih elita.

2. svijest da takvo konsenzulano ustavno rješenje je najbolja druga preferencija nacionalnih politika i da za dobro građana i naroda, razvoj države, povećanje životnog standarda i kvalitete života treba političku aktivnost usmjeriti za mirno i produktivno rješavanje svih teških pitanja na dobro svih.

3. Kad ovo profunkcionira, život krene dalje a BiH dosegne životni standard barem Nove Europe ojačat će osjećaj pripadnosti državi BiH ali opet kao državljanstvo i kulturna specifičnost a ne neka nadnacija.

Jazz_Junkie wrote:
To svi zagovaraju, a mnogi ne argumentiraju. Svatko ima svoj koncept i predstavlja ga kao najbolju opciju za BiH. Dodik tvrdi da je dejtonska BiH najbolje rjesenje dok drugi zagovaraju ukidanje entiteta. Opet ces naici na ljude koji bi pristali na kantonizaciju i onda imas hrvatske struje koje traze treci entitet. Svi oni svoje ideje namecu kao najbolju opciju.