#1 Obruc oko Sarajeva 1992-1995
Posted: 27/05/2008 13:20
Malo sam ja sam "istrazivao",kako bi se strucno reklo ,pa da Vam postavim na forum i da procitate.Zanimaju me jedinice i lokacije koje su zaposjedale jedinice JNA i "dobrovoljacke",odnosno cetnicke jedinice na pocetku agresije na Sarajevo.U dosta knjiga i na internetu sam nasao na razlicite jedinice i lokacije, pa bi volio da mi pomognete i da se zna koje su jedinice ucestvovale u napadu na Sarajevu.
Izvinjavam se ako ima pravopisnih gresaka
Zona odgovrnosti 4. korpusa JNA je obuhvatala teritoriju na sjeveru do Doboja, na jugu i jugo-istoku do rijeka Neretve i Drine, na sjevero-istoku i istoku do linije Vlasaenica - Han Pjesak - planina Devetak i na zapadu i jugo-istoku do linije Travnik - Bugojno - Posušije - Duvno - Lištica - Mostar. Komandant 4. korpusa JNA je bio general Vojislav Durdevac. U organizacijsko-formacijskom sastavu SRK-a, od jedinica 4. korpusa JNA, usle su samo 49. motorizovana brigada-mtbr, komandant brigade potpukovnik Enver Hadzihasanovic, je imala u svom sastavu 1 tenkovski bataljon, a petogodisnjim planom razvoja OS SFRJ 1990-1995, bilo je predvidjeno da se motorizovane brigade preformiraju u mehanizovane, te bi neke imale i po 2 tenkovska bataljona u svom sastavu, (reorganizovana i preimenovana u 1. sarajevsku mehanizovana brigadu, nastala od 49. motorizovane brigade-mtbr i 149. mehanizovane brigade, sa sjedistem u kasarni ”Slaviša Vajner Čiča” u Lukavici. Angažovana je na sarajevskom ratistu pocetkom aprila 1992 i to kao 49. mehanizovana brigadu 4. korpusa JNA. Nalazila se na liniji fronte koja se proteza od Gornjeg Kotorca nalijevo, te kod Knjeginca nadesno ili od Lukavice do Grbavice i zauzimala je položaje prema Butmiru, Dobrinji, Mojmilu i Hrasnom ili rejoni Vraca, Mojmila, Lukavice i Vojkovića, , 4. auto bataljon u Lukavici, 120. laka pješadijska brigada iz Zenice je rasporedena u selo Vojkovice. Jedinica je tu popunjena ljudstvom i nazvana Vojkovićka brigada, a kasnije ce ona biti preimenovana u 2. sarajevsku laku pješadijsku. Njen zadatak je bio kontrola pravca Sokolovic-kolonija-Hrasnica i tu ce ostati tokom cijele agresije ili bila je na frontu od Kotorca do Krupca?, okrenuta prema Hrasnici i Butmiru? ili je kontrolisala dio fronte od Gornjeg Kotorca do Krupca, te vanjski krug od Krupca do Jagodnice (front dužine 14 km) ili rejoni Vraca, Mojmila, Lukavice i Vojkovića, 216. brdska brigada iz Han Pijesak, preimenovana u 1. romanijsku pješadijsku brigadu (Trnovska i Novosarajevska stvaljene pod njihovu komandu) koja se nalazila istočno od Sarajeva, sa sjedištem na Palama, zauzimala je front od Knjegince do Pašinog brda (fronta dužine 65 km) ili od Grbavice do Knjegince ili Trebević – Hreša ili rejoni sela Mrkovići, Borije i Lapišnicana sjeveru i istoku Sarajeva 14. motorizovana brigada iz Zenice (prebazirana iz Ljubljane) preimenovana 2. romanijsku motorizovanu brigadu i razmjestena na Sokolac, odnosno Romanijski plato (stavljena pod komandu Drinskog korpusa krajem novembra 1992.).Pored navedinih zdruzenih taktickih jedinica koje su usle u sastav SRK-a, u sastav ovog korpusa je uslo jos 9 brigada za cije su formiranje posluzili dijelovi raspadnute TO Sarajevo i naoruzani odredi i seoske straze koje su bile namjenjene da cuvaju srpska naselja. Ratnu tehniku i oruzije za te brigade da ce 49. motorizovana brigada-mtbr Te novoformirane brigade koje nisu postojale u ranijem 4. korpusu JNA bile su: Blažujska, Hadžićka, Koševska, Vogošćanska, Ilijaška, Rajlovačka, Ilidžanska, Igmanska, Rogatička, Paljanska i Trnovska laka brigada će kao bataljoni uci u sastav 1. romanijske pješadijske brigade, sto ce ukupan broj brigada SRK-a smanjiti za 2 brigade. Takode, poslije formiranja Drinskog korpusa, 2. romanijska motorizovana brigada i Rogatička ce uci u njegov sastav, krajem novembra 1992, sto ce broj brigada smanjiti za nove 2 brigade.
3. sarajevska laka brigada nastala je krajem 1993., ili početkom 1994 od Koševske,Vogošćanske, Rajlovačka lake brigade.
"Unutrašnji obruc" Sarajeva je bio dužine oko 55 km.
Kasarne u gradu Sarajevu 1992 i jedinice u njoj.
KASARNA na Bistriku - komanda 2. vojne oblasti
KASARNA JAJCE - bataljon veze 2. vojne oblasti
KASARNA MARŠAL TITO - školski garnizon Kopnene vojske, centar vojnih skola kopnene vojske - KoV-a, na direktoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split, artiljerijski školski centar - AŠC, pješadijski školski centar – PŠC, škola i kursevi vetrinarske službe - ŠiK VtSl, srednja vojna škola kopnene vojske - SVŠ KOV, muzička srednja vojna škola - MSVŠ, intendatsko finansijski školski centar – InfnŠC, 744. pozadinska baza - PoB, na direktoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split , kasifikacija tip A.
KASARNA BOSUT - centar stacioniranih veza SSNO-a
KASARNA JUSUF DŽONLIĆ - 4. auto-bataljon - R, 563. auto transportni bataljon - ATB tehnicka radionica za remont
KASARNA VIKTOR BUBANJ – 4 ili 288. bataljon Vojne policije - A. Straža u komandi grada, u Han-Pijesku, skijanje na Jahorini i tereni po Romaniji i neizbjezno Mojmilo (dril). Imala 2 čete, saobračajnu i PT vod koji su bili na ugovor. Ceta je imala komandu, i 2 voda, svaki sa po 3 odeljenja po 10 ljudi. U četi je bilo i odeljenje za protivdiverzantsku zaštitu. Prvi vod je bio sastavljen od podoficira (profesionalci), a drugi od izabranih vojnika), zaštitni puk (zaštitni motorizirani pukovi su jedinice cija je namjena bila osiguranje i zaštita komande vojnih oblasti. Koncipiran je na nacin da su u njegov sastav ušle postojece jedinice izravno vezane za komandu vojne oblasti. U miru se sastojao od: komande, komande stana vojne oblasti, bataljona vojne policije, diverzantskog odreda i voda za izlaganje stanja u vazdusnom prostoru. U ratu bi bio pojacan motoriziranim bataljonom, lakim samohodnim raketnim divizionom PVO, inzenjerijskom cetom i vodom ABHO) i vojni sud
KASARNA NEDŽARIĆI – 321. bataljon veze - BV RV i PVO i 58. bataljon vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja – bVOJIN
KASARNA SLOBODAN PRINCIP - SELJO - 346. laki artiljerijski puk PVO-a - A, drzao polozaje Trebević i Brus, 240. srednji samohodni raketni puk PVO - A (raketni sistem KUB, NATO oznaka SAM – 6. To je mobilni sistem PVO namenjen za protivvazduhoplovnu zaštitu kopnene vojske, ali i važnih državnih objekata. Na lanseru se, inače, nalaze tri rakete zemlja-vazduh, čiji je maksimalni efikasni domet 11 km. Sastav puka je 4 raketne baterije sa po 4 lansera, a na lanseru inace nalaze 3 rakete zemlja - vazduh, BUV - baterija za upravljanje vatrom, ČORT - četa za održavanje raketne tehnike i inženjerijski vod) Premjesten iz Zadra?. Samohodni raketni puk PVO formiran je 1978, a njegova prva baza je bila kasarna u Lukavici u Sarajevu. Krajem juna 1992. on je preseljen u Novi Sad?, bataljon veze 4. korpusa, 2 bataljona iz 398.brigade veze, na direktoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split, klasifikacija tip A. (Ako je jedinica imala "A" kvalifikaciju to je znacilo ima najmanje 4 aktivna bataljona ili diviziona i da je popunjena sa 60 - 100% ratnog brojnog stanja, "B" je imala 2-3 aktivna bataljona ili diviziona i 15-60% i "R" do 15%, bez aktivnih bataljona, u praksi obicno se radilo o minimalnim procentima popunjenosti ili manjim), tenkovski bataljon i 4. pozadinski bataljon. Pocetkom juna 1992. u kasarnu je prebacen dio 63. padobranske brigade i dio 1. Gardijske brigade?.
KASARNA SLAVIŠA VAJNER - ČIČA - 49. motorizovana brigade – mtbr - A . Angažovana je na sarajevskom ratistu pocetkom aprila 1992 i to kao 49. mehanizovana brigadu 4. korpusa JNA. Jedan dio ljudstva i materijalno tehničkih sredstva 140. mehanizovane brigade - mbr su pridodata toj brigadi. Nalazila se na liniji fronte koja se proteza od Gornjeg Kotorca nalijevo, te kod Knjeginca nadesno ili od Lukavice do Grbavice i zauzimala je položaje prema Butmiru, Dobrinji, Mojmilu i Hrasnom ili rejoni Vraca, Mojmila, Lukavice i Vojkovića. Struktura motorizovana brigade 1990: komanda, komanda stana, četa vojne policije, 2 motorizovana bataljona, 1 mehanizovani bataljon - 2 mehanizovane čete (1 mehanizovana ceta - 10 oklopnih transportera) i 1 tenkovsku četu, 1 oklopni bataljon (komanda, odjeljenje veze, pozadinski vod, 3 tenkovska voda (3 tenka i 1 komandni tenk), 3 tenkovske cete (10 tenkova svaka četa, 2 su cete bile aktivne uvijek, a u eventualnim ratnim situacijama pridodavala bi se jos jedna tenkovska ceta, cija su vozila u mirnodopskom periodu bila konzervirana),1 mehanizovana ceta (10 oklopnih transportera) sve skupa oko 280 ljudi).Ukupno 31 tenk i 10 oklopnih transportera), laki artiljerijski divizion PVO, mješoviti protivoklopni artiljerijski divizion, haubicki artiljerijski divizion, izviđačka četa, četa veze, vod ABHO, inžinjerijski bataljon, pozadinski bataljon. Pocetkom juna 1992. u kasarnu je prebacen dio 63. padobranske brigade i dio 1. Gardijske brigade?.
KASARNA RAJLOVAC - 130. vazduhoplovna baza - na direktnoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split, Vazduhoplovno-tehnicki skolski centar -VTŠC RV i PVO, na direktoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split, vazduhoplovno remonti zavod ORAO, 240. srednji samohodni raketni puk PVO (KUB-M ili SAM-6 - ruski mobilni raketni sistem PVO, sastav: 4 raketne baterije sa po 4 lansera, sa 3 rakete svaki, BUV-baterija za upravljanje vatrom, ČORT-četa za održavanje raketne tehnike i inženjerijski vod)¬? Premjesten iz Zadra?
KASARNA ZMAJEVAC - skladiste sredstava veze stacioniranog bataljona 2. vojne oblasti
KASARNA FALETIĆI - skladište naoružanje i municije Teritorijalne odbrane - TO grada Sarajeva
Četničke jedinice koje su drzali obruč oko Sarajeva:
4. MJEŠOVITI ARTILJERIJSKI PUK je bio u Kiseljaku i prebaziran na Pale, a drzao je rejone Ilidže, selo Osijek i Otes
4. MJEŠOVITI PROTIVOKLOPNI ARTILJERIJSKI PUK je bio u Visokom, a prebaziran u Mokrom , na putu Pale – Sokolac ili drzao rejone Ilidže, sela Osijek i Otes
4. MJEŠOVITI PJEŠADIJSKI PUK bio je na području Crepoljskog.
ARMIJA - 3 do 7 korpusa
KORPUS - 8 000 do 15 000, a možda i više vojnika (2 do 3 divizije)
DIVIZIJA - oko 6 000 do 8 000 vojnika (3 do 5 brigada)
BRIGADA - 1 000 do 2 000 vojnika (2 do 5 bataljona)
BATALJON - 300 do 600 vojnika - 2 do 4 čete
ČETE - 50 do 100 vojnika - 2 do 4 voda
VOD - 15 do 30 vojnika - 2 do 4 odjeljenja
ODJELJENJE - 5 - 10 vojnika
120 laka pjesšadijaska brigada – R
Komanda 4 korpusa
Komanda vojnog okruga Sarajevo
340 inzp – R
367 pv – A
4 Snb – R
4 inzb – R
4 db – R
4 bv – A
Vojna bolnica
Izvinjavam se ako ima pravopisnih gresaka
Zona odgovrnosti 4. korpusa JNA je obuhvatala teritoriju na sjeveru do Doboja, na jugu i jugo-istoku do rijeka Neretve i Drine, na sjevero-istoku i istoku do linije Vlasaenica - Han Pjesak - planina Devetak i na zapadu i jugo-istoku do linije Travnik - Bugojno - Posušije - Duvno - Lištica - Mostar. Komandant 4. korpusa JNA je bio general Vojislav Durdevac. U organizacijsko-formacijskom sastavu SRK-a, od jedinica 4. korpusa JNA, usle su samo 49. motorizovana brigada-mtbr, komandant brigade potpukovnik Enver Hadzihasanovic, je imala u svom sastavu 1 tenkovski bataljon, a petogodisnjim planom razvoja OS SFRJ 1990-1995, bilo je predvidjeno da se motorizovane brigade preformiraju u mehanizovane, te bi neke imale i po 2 tenkovska bataljona u svom sastavu, (reorganizovana i preimenovana u 1. sarajevsku mehanizovana brigadu, nastala od 49. motorizovane brigade-mtbr i 149. mehanizovane brigade, sa sjedistem u kasarni ”Slaviša Vajner Čiča” u Lukavici. Angažovana je na sarajevskom ratistu pocetkom aprila 1992 i to kao 49. mehanizovana brigadu 4. korpusa JNA. Nalazila se na liniji fronte koja se proteza od Gornjeg Kotorca nalijevo, te kod Knjeginca nadesno ili od Lukavice do Grbavice i zauzimala je položaje prema Butmiru, Dobrinji, Mojmilu i Hrasnom ili rejoni Vraca, Mojmila, Lukavice i Vojkovića, , 4. auto bataljon u Lukavici, 120. laka pješadijska brigada iz Zenice je rasporedena u selo Vojkovice. Jedinica je tu popunjena ljudstvom i nazvana Vojkovićka brigada, a kasnije ce ona biti preimenovana u 2. sarajevsku laku pješadijsku. Njen zadatak je bio kontrola pravca Sokolovic-kolonija-Hrasnica i tu ce ostati tokom cijele agresije ili bila je na frontu od Kotorca do Krupca?, okrenuta prema Hrasnici i Butmiru? ili je kontrolisala dio fronte od Gornjeg Kotorca do Krupca, te vanjski krug od Krupca do Jagodnice (front dužine 14 km) ili rejoni Vraca, Mojmila, Lukavice i Vojkovića, 216. brdska brigada iz Han Pijesak, preimenovana u 1. romanijsku pješadijsku brigadu (Trnovska i Novosarajevska stvaljene pod njihovu komandu) koja se nalazila istočno od Sarajeva, sa sjedištem na Palama, zauzimala je front od Knjegince do Pašinog brda (fronta dužine 65 km) ili od Grbavice do Knjegince ili Trebević – Hreša ili rejoni sela Mrkovići, Borije i Lapišnicana sjeveru i istoku Sarajeva 14. motorizovana brigada iz Zenice (prebazirana iz Ljubljane) preimenovana 2. romanijsku motorizovanu brigadu i razmjestena na Sokolac, odnosno Romanijski plato (stavljena pod komandu Drinskog korpusa krajem novembra 1992.).Pored navedinih zdruzenih taktickih jedinica koje su usle u sastav SRK-a, u sastav ovog korpusa je uslo jos 9 brigada za cije su formiranje posluzili dijelovi raspadnute TO Sarajevo i naoruzani odredi i seoske straze koje su bile namjenjene da cuvaju srpska naselja. Ratnu tehniku i oruzije za te brigade da ce 49. motorizovana brigada-mtbr Te novoformirane brigade koje nisu postojale u ranijem 4. korpusu JNA bile su: Blažujska, Hadžićka, Koševska, Vogošćanska, Ilijaška, Rajlovačka, Ilidžanska, Igmanska, Rogatička, Paljanska i Trnovska laka brigada će kao bataljoni uci u sastav 1. romanijske pješadijske brigade, sto ce ukupan broj brigada SRK-a smanjiti za 2 brigade. Takode, poslije formiranja Drinskog korpusa, 2. romanijska motorizovana brigada i Rogatička ce uci u njegov sastav, krajem novembra 1992, sto ce broj brigada smanjiti za nove 2 brigade.
3. sarajevska laka brigada nastala je krajem 1993., ili početkom 1994 od Koševske,Vogošćanske, Rajlovačka lake brigade.
"Unutrašnji obruc" Sarajeva je bio dužine oko 55 km.
Kasarne u gradu Sarajevu 1992 i jedinice u njoj.
KASARNA na Bistriku - komanda 2. vojne oblasti
KASARNA JAJCE - bataljon veze 2. vojne oblasti
KASARNA MARŠAL TITO - školski garnizon Kopnene vojske, centar vojnih skola kopnene vojske - KoV-a, na direktoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split, artiljerijski školski centar - AŠC, pješadijski školski centar – PŠC, škola i kursevi vetrinarske službe - ŠiK VtSl, srednja vojna škola kopnene vojske - SVŠ KOV, muzička srednja vojna škola - MSVŠ, intendatsko finansijski školski centar – InfnŠC, 744. pozadinska baza - PoB, na direktoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split , kasifikacija tip A.
KASARNA BOSUT - centar stacioniranih veza SSNO-a
KASARNA JUSUF DŽONLIĆ - 4. auto-bataljon - R, 563. auto transportni bataljon - ATB tehnicka radionica za remont
KASARNA VIKTOR BUBANJ – 4 ili 288. bataljon Vojne policije - A. Straža u komandi grada, u Han-Pijesku, skijanje na Jahorini i tereni po Romaniji i neizbjezno Mojmilo (dril). Imala 2 čete, saobračajnu i PT vod koji su bili na ugovor. Ceta je imala komandu, i 2 voda, svaki sa po 3 odeljenja po 10 ljudi. U četi je bilo i odeljenje za protivdiverzantsku zaštitu. Prvi vod je bio sastavljen od podoficira (profesionalci), a drugi od izabranih vojnika), zaštitni puk (zaštitni motorizirani pukovi su jedinice cija je namjena bila osiguranje i zaštita komande vojnih oblasti. Koncipiran je na nacin da su u njegov sastav ušle postojece jedinice izravno vezane za komandu vojne oblasti. U miru se sastojao od: komande, komande stana vojne oblasti, bataljona vojne policije, diverzantskog odreda i voda za izlaganje stanja u vazdusnom prostoru. U ratu bi bio pojacan motoriziranim bataljonom, lakim samohodnim raketnim divizionom PVO, inzenjerijskom cetom i vodom ABHO) i vojni sud
KASARNA NEDŽARIĆI – 321. bataljon veze - BV RV i PVO i 58. bataljon vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja – bVOJIN
KASARNA SLOBODAN PRINCIP - SELJO - 346. laki artiljerijski puk PVO-a - A, drzao polozaje Trebević i Brus, 240. srednji samohodni raketni puk PVO - A (raketni sistem KUB, NATO oznaka SAM – 6. To je mobilni sistem PVO namenjen za protivvazduhoplovnu zaštitu kopnene vojske, ali i važnih državnih objekata. Na lanseru se, inače, nalaze tri rakete zemlja-vazduh, čiji je maksimalni efikasni domet 11 km. Sastav puka je 4 raketne baterije sa po 4 lansera, a na lanseru inace nalaze 3 rakete zemlja - vazduh, BUV - baterija za upravljanje vatrom, ČORT - četa za održavanje raketne tehnike i inženjerijski vod) Premjesten iz Zadra?. Samohodni raketni puk PVO formiran je 1978, a njegova prva baza je bila kasarna u Lukavici u Sarajevu. Krajem juna 1992. on je preseljen u Novi Sad?, bataljon veze 4. korpusa, 2 bataljona iz 398.brigade veze, na direktoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split, klasifikacija tip A. (Ako je jedinica imala "A" kvalifikaciju to je znacilo ima najmanje 4 aktivna bataljona ili diviziona i da je popunjena sa 60 - 100% ratnog brojnog stanja, "B" je imala 2-3 aktivna bataljona ili diviziona i 15-60% i "R" do 15%, bez aktivnih bataljona, u praksi obicno se radilo o minimalnim procentima popunjenosti ili manjim), tenkovski bataljon i 4. pozadinski bataljon. Pocetkom juna 1992. u kasarnu je prebacen dio 63. padobranske brigade i dio 1. Gardijske brigade?.
KASARNA SLAVIŠA VAJNER - ČIČA - 49. motorizovana brigade – mtbr - A . Angažovana je na sarajevskom ratistu pocetkom aprila 1992 i to kao 49. mehanizovana brigadu 4. korpusa JNA. Jedan dio ljudstva i materijalno tehničkih sredstva 140. mehanizovane brigade - mbr su pridodata toj brigadi. Nalazila se na liniji fronte koja se proteza od Gornjeg Kotorca nalijevo, te kod Knjeginca nadesno ili od Lukavice do Grbavice i zauzimala je položaje prema Butmiru, Dobrinji, Mojmilu i Hrasnom ili rejoni Vraca, Mojmila, Lukavice i Vojkovića. Struktura motorizovana brigade 1990: komanda, komanda stana, četa vojne policije, 2 motorizovana bataljona, 1 mehanizovani bataljon - 2 mehanizovane čete (1 mehanizovana ceta - 10 oklopnih transportera) i 1 tenkovsku četu, 1 oklopni bataljon (komanda, odjeljenje veze, pozadinski vod, 3 tenkovska voda (3 tenka i 1 komandni tenk), 3 tenkovske cete (10 tenkova svaka četa, 2 su cete bile aktivne uvijek, a u eventualnim ratnim situacijama pridodavala bi se jos jedna tenkovska ceta, cija su vozila u mirnodopskom periodu bila konzervirana),1 mehanizovana ceta (10 oklopnih transportera) sve skupa oko 280 ljudi).Ukupno 31 tenk i 10 oklopnih transportera), laki artiljerijski divizion PVO, mješoviti protivoklopni artiljerijski divizion, haubicki artiljerijski divizion, izviđačka četa, četa veze, vod ABHO, inžinjerijski bataljon, pozadinski bataljon. Pocetkom juna 1992. u kasarnu je prebacen dio 63. padobranske brigade i dio 1. Gardijske brigade?.
KASARNA RAJLOVAC - 130. vazduhoplovna baza - na direktnoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split, Vazduhoplovno-tehnicki skolski centar -VTŠC RV i PVO, na direktoj vezi sa SSNO-a, premjestena iz 1. vojne oblasti - VO ili Vojno pomorske oblasti - VPO Split, vazduhoplovno remonti zavod ORAO, 240. srednji samohodni raketni puk PVO (KUB-M ili SAM-6 - ruski mobilni raketni sistem PVO, sastav: 4 raketne baterije sa po 4 lansera, sa 3 rakete svaki, BUV-baterija za upravljanje vatrom, ČORT-četa za održavanje raketne tehnike i inženjerijski vod)¬? Premjesten iz Zadra?
KASARNA ZMAJEVAC - skladiste sredstava veze stacioniranog bataljona 2. vojne oblasti
KASARNA FALETIĆI - skladište naoružanje i municije Teritorijalne odbrane - TO grada Sarajeva
Četničke jedinice koje su drzali obruč oko Sarajeva:
4. MJEŠOVITI ARTILJERIJSKI PUK je bio u Kiseljaku i prebaziran na Pale, a drzao je rejone Ilidže, selo Osijek i Otes
4. MJEŠOVITI PROTIVOKLOPNI ARTILJERIJSKI PUK je bio u Visokom, a prebaziran u Mokrom , na putu Pale – Sokolac ili drzao rejone Ilidže, sela Osijek i Otes
4. MJEŠOVITI PJEŠADIJSKI PUK bio je na području Crepoljskog.
ARMIJA - 3 do 7 korpusa
KORPUS - 8 000 do 15 000, a možda i više vojnika (2 do 3 divizije)
DIVIZIJA - oko 6 000 do 8 000 vojnika (3 do 5 brigada)
BRIGADA - 1 000 do 2 000 vojnika (2 do 5 bataljona)
BATALJON - 300 do 600 vojnika - 2 do 4 čete
ČETE - 50 do 100 vojnika - 2 do 4 voda
VOD - 15 do 30 vojnika - 2 do 4 odjeljenja
ODJELJENJE - 5 - 10 vojnika
120 laka pjesšadijaska brigada – R
Komanda 4 korpusa
Komanda vojnog okruga Sarajevo
340 inzp – R
367 pv – A
4 Snb – R
4 inzb – R
4 db – R
4 bv – A
Vojna bolnica



