Forum Klix.ba

Ne danasnje, nego one prve s pocetka 20. stoljeca. Prva bh. stranka je bila Muslimanska narodna organizacija, koja je osnovana 1906. godine u Slavonskom Brodu i bila pod vodstvom Ali-beg Firdusa. O svim strankama skoro sve znam, ali me interesuje Hrvatska narodna zajednica koju je osnovao dr. Ivo Pilar iz Tuzle. Ona je tada bila najjaca hrvatska stranka u BiH (pored Stadlerove Hrvatske katolicke udruge). Srecko Dzaja tvrdi da je HNZ bila veliko-hrvatska stranka, no liberalne orijentacije, dok jedan drugi izvor tvrdi da su se odlucili za Kállayevo bosnjastvo. Ima li netko prijedloge gdje mogu naci vise informacija o ovoj stranci? Na njhovoj sluzbenoj stranici nema nista o povijesti stranke. Hvala unaprijed.

Jazz_Junkie wrote:Ne danasnje, nego one prve s pocetka 20. stoljeca. Prva bh. stranka je bila Muslimanska narodna organizacija, koja je osnovana 1906. godine u Slavonskom Brodu i bila pod vodstvom Ali-beg Firdusa. O svim strankama skoro sve znam, ali me interesuje Hrvatska narodna zajednica koju je osnovao dr. Ivo Pilar iz Tuzle. Ona je tada bila najjaca hrvatska stranka u BiH (pored Stadlerove Hrvatske katolicke udruge). Srecko Dzaja tvrdi da je HNZ bila veliko-hrvatska stranka, no liberalne orijentacije, dok jedan drugi izvor tvrdi da su se odlucili za Kállayevo bosnjastvo. Ima li netko prijedloge gdje mogu naci vise informacija o ovoj stranci? Na njhovoj sluzbenoj stranici nema nista o povijesti stranke. Hvala unaprijed.

nije tačno

osnovana je u Livnu

tačno je to za HNZ
a HKU je bila velikohrvatska stranka koja je zagovarala pokatoličavanje muslimana
a HNZ je bila liberalna, kako da kažem probosanski orijentirana

a šta te konkretno zanima

Umjetnik a wrote:

Jazz_Junkie wrote:Ne danasnje, nego one prve s pocetka 20. stoljeca. Prva bh. stranka je bila Muslimanska narodna organizacija, koja je osnovana 1906. godine u Slavonskom Brodu i bila pod vodstvom Ali-beg Firdusa. O svim strankama skoro sve znam, ali me interesuje Hrvatska narodna zajednica koju je osnovao dr. Ivo Pilar iz Tuzle. Ona je tada bila najjaca hrvatska stranka u BiH (pored Stadlerove Hrvatske katolicke udruge). Srecko Dzaja tvrdi da je HNZ bila veliko-hrvatska stranka, no liberalne orijentacije, dok jedan drugi izvor tvrdi da su se odlucili za Kállayevo bosnjastvo. Ima li netko prijedloge gdje mogu naci vise informacija o ovoj stranci? Na njhovoj sluzbenoj stranici nema nista o povijesti stranke. Hvala unaprijed.

nije tačno

osnovana je u Livnu

tačno je to za HNZ
a HKU je bila velikohrvatska stranka koja je zagovarala pokatoličavanje muslimana
a HNZ je bila liberalna, kako da kažem probosanski orijentirana

a šta te konkretno zanima

Muslimanska narodna organizacija je osnovana u Slavonskom Brodu, ali je Ali-beg Firdus bio iz Livna. Ta stranka ce poslije krenuti na pro-srpski kurs radi cega je 1908. godine osnovana Muslimanska napredna stranka kao opozicija. Ova stranka je opet bila pro-hrvatski nastrojena i preimenovana je u Muslimansku samostalnu stranku (1910. godine). Tu se opet vide slicnosti kao u hrvatskom lageru: MNO je konzervativna i pro-srpska, MNS/MSS liberalna i pro-hrvatska. Jedan od osnivaca ove stranke je bio i Safvet-beg Basagic.
Clanovi MNO ce uskoro preuzeti vodstvo unutar "Gajreta" i nastaviti srbizaciju bosanskih muslimana na kulturnom tlu, nakon cega dolazi do raskola i osnivanja novog muslimanskog kulturnog drustva, "Narodne uzdanice". Ona je kao MNS bila takodjer u sluzbi hrvatstva. Cak je kasnije nakon osnivanja NDH "Gajret" ugasen, a "Narodna uzdanica" bjese favorizirana od ustaske vlade.
Za Stadlerovu stranku je jasno da je bila veliko-hrvatska, ali on je nije zalagao za pokatolicavanje muslimana. Liberalno orijentirana hrvatska inteligencija je podrzavala muslimane koji su se deklarirali kao Hrvati, dok je to Stadler odbijao. On je htio cisto katolicko hrvatstvo i cak se smatrao politickim predstavnikom svih Hrvata u BiH u cemu nije uspio. Problem njegove stranke je bio taj, da su vrh stranke cinili iskljucivo Hrvati iz Hrvatske, sto u narodu nije proslo. Kada je 1900. godine osnovano Hrvatsko pjevacko drustvo "Trebevic", Stadler je dosao da pokrsti zastavu na otvarajucoj manifestaciji, nakon cega je uklonjen i donesena odluka, da je svim klerikalcima zabranjen pristup kulturnim manifestacijama. To je bio veliki udarac za Stadlera od strane hrvatskih prvaka tadasnje bh. politicke i kulturne scene.
Poslije ce doci do zaostravanja odnosa nakon sto je njegov zastupnik u Bosanskom saboru, Ivan Saric, izjavio da HKU ne priznaje nijedan narod, nijedno obiljezje i nijedan jezik sem hrvatski. Od ovog ispada su se cak ogradili drugi zastupnici HKU. Nije nikakvo cudo sto je HKU od 16 mogucih osvojio samo 5 mandata, jer je Stadler agresivno postupao. U BiH su franjevci vodili brigu o vjerskom zivotu katolika, sto je on namjeravao iz temelja promijeniti. Franjevci su podrzavali HNZ. No, jos uvijek mi ostaje otvoreno pitanje o ulozi HNZ-a. Dzaja pise, da su HNZ-ovci podrzavali Hrvate muslimane i nadali se ujedinjenju sa Hrvatskom-Slavonijom i Dalmacijom, dok je HKU bila cisto klerikalna stranka koja je otvoreno trazila prikljucenje BiH Hrvatskoj i lobirala protiv Srba. Moj profesor tvrdi da je HNZ bila spremna prihvatiti Kállayev koncept bosnjastva. Sto je sad tocno?

Jazz_Junkie wrote:

Umjetnik a wrote:

Jazz_Junkie wrote:Ne danasnje, nego one prve s pocetka 20. stoljeca. Prva bh. stranka je bila Muslimanska narodna organizacija, koja je osnovana 1906. godine u Slavonskom Brodu i bila pod vodstvom Ali-beg Firdusa. O svim strankama skoro sve znam, ali me interesuje Hrvatska narodna zajednica koju je osnovao dr. Ivo Pilar iz Tuzle. Ona je tada bila najjaca hrvatska stranka u BiH (pored Stadlerove Hrvatske katolicke udruge). Srecko Dzaja tvrdi da je HNZ bila veliko-hrvatska stranka, no liberalne orijentacije, dok jedan drugi izvor tvrdi da su se odlucili za Kállayevo bosnjastvo. Ima li netko prijedloge gdje mogu naci vise informacija o ovoj stranci? Na njhovoj sluzbenoj stranici nema nista o povijesti stranke. Hvala unaprijed.

nije tačno

osnovana je u Livnu

tačno je to za HNZ
a HKU je bila velikohrvatska stranka koja je zagovarala pokatoličavanje muslimana
a HNZ je bila liberalna, kako da kažem probosanski orijentirana

a šta te konkretno zanima

Muslimanska narodna organizacija je osnovana u Slavonskom Brodu, ali je Ali-beg Firdus bio iz Livna. Ta stranka ce poslije krenuti na pro-srpski kurs radi cega je 1908. godine osnovana Muslimanska napredna stranka kao opozicija. Ova stranka je opet bila pro-hrvatski nastrojena i preimenovana je u Muslimansku samostalnu stranku (1910. godine). Tu se opet vide slicnosti kao u hrvatskom lageru: MNO je konzervativna i pro-srpska, MNS/MSS liberalna i pro-hrvatska. Jedan od osnivaca ove stranke je bio i Safvet-beg Basagic.
Clanovi MNO ce uskoro preuzeti vodstvo unutar "Gajreta" i nastaviti srbizaciju bosanskih muslimana na kulturnom tlu, nakon cega dolazi do raskola i osnivanja novog muslimanskog kulturnog drustva, "Narodne uzdanice". Ona je kao MNS bila takodjer u sluzbi hrvatstva. Cak je kasnije nakon osnivanja NDH "Gajret" ugasen, a "Narodna uzdanica" bjese favorizirana od ustaske vlade.
Za Stadlerovu stranku je jasno da je bila veliko-hrvatska, ali on je nije zalagao za pokatolicavanje muslimana. Liberalno orijentirana hrvatska inteligencija je podrzavala muslimane koji su se deklarirali kao Hrvati, dok je to Stadler odbijao. On je htio cisto katolicko hrvatstvo i cak se smatrao politickim predstavnikom svih Hrvata u BiH u cemu nije uspio. Problem njegove stranke je bio taj, da su vrh stranke cinili iskljucivo Hrvati iz Hrvatske, sto u narodu nije proslo. Kada je 1900. godine osnovano Hrvatsko pjevacko drustvo "Trebevic", Stadler je dosao da pokrsti zastavu na otvarajucoj manifestaciji, nakon cega je uklonjen i donesena odluka, da je svim klerikalcima zabranjen pristup kulturnim manifestacijama. To je bio veliki udarac za Stadlera od strane hrvatskih prvaka tadasnje bh. politicke i kulturne scene.
Poslije ce doci do zaostravanja odnosa nakon sto je njegov zastupnik u Bosanskom saboru, Ivan Saric, izjavio da HKU ne priznaje nijedan narod, nijedno obiljezje i nijedan jezik sem hrvatski. Od ovog ispada su se cak ogradili drugi zastupnici HKU. Nije nikakvo cudo sto je HKU od 16 mogucih osvojio samo 5 mandata, jer je Stadler agresivno postupao. U BiH su franjevci vodili brigu o vjerskom zivotu katolika, sto je on namjeravao iz temelja promijeniti. Franjevci su podrzavali HNZ. No, jos uvijek mi ostaje otvoreno pitanje o ulozi HNZ-a. Dzaja pise, da su HNZ-ovci podrzavali Hrvate muslimane i nadali se ujedinjenju sa Hrvatskom-Slavonijom i Dalmacijom, dok je HKU bila cisto klerikalna stranka koja je otvoreno trazila prikljucenje BiH Hrvatskoj i lobirala protiv Srba. Moj profesor tvrdi da je HNZ bila spremna prihvatiti Kállayev koncept bosnjastva. Sto je sad tocno?

nije tačno

MNS je osnovana u tešnju 24-26 augusta 1908. presjednik Ademaga Mešić
u osnovnim društvenim pitanjima program MNS se nije razlikovao od MNO, ali je u nacionalnom pitanju zastupala prohrvatski stav, kasnije kad su vidili da ih bošnjaci ne podržavaju okrenuli su program i prmijenili ime u MSS (Muslimanska samostalna stranka)
bilo je pokušaja ujedinjena MNO i MSS ali su planovi propali zbog ambicija ljudih iz obje stranke

pred prve saborske izbore se iz MNO izdvojila jedna grupa mladih aktivista prosrpski orijentiranih (znači Jazz_Junkie MNO nikad nije bila prosrpski orijentirana)
ta grupa se nije formalno konstinturala kao stranka a taskođer njen kandidat na izborima je propo
ako te zanima nešto o MNO reci

tačno je da su frajevci stali uz orgniziranje jedne stranke i to je bila HNZ
HNZ je tvrdio da je Bosna hrvatska zemlja i da je prirodno da se priključe hrvatskoj
vodstvo HNZ je došlo u sukob sa josipom štadlerom
pošto štadler nije mogao preuzeti vostvo HNZ on je 18.januara osnovo HKU, cilj ujedinjene hrvatske i slovenije tj.da se stvori jedna južnoslavenska katolička nacija


tačno je ovo zadnje crveno i za HNZ i za HKU
ko je dzaja

a ne znam stvarno da li je HNZ htio prihvatiti Kallayev koncept bošnjastva

eto nadam se da sam pomogao
ako još šta treba
a vidim neinteresuju te srbske

Za pocetak socijaldemokratije u BiH se veze 1905. godina koja je godina nastajanja sindikalnog pokreta u BiH, a 1909 je sluzbeno i nastala SDS - socijaldemokratska stranka

Umjetnik a wrote: nije tačno

MNS je osnovana u tešnju 24-26 augusta 1908. presjednik Ademaga Mešić
u osnovnim društvenim pitanjima program MNS se nije razlikovao od MNO, ali je u nacionalnom pitanju zastupala prohrvatski stav, kasnije kad su vidili da ih bošnjaci ne podržavaju okrenuli su program i prmijenili ime u MSS (Muslimanska samostalna stranka)
bilo je pokušaja ujedinjena MNO i MSS ali su planovi propali zbog ambicija ljudih iz obje stranke

pred prve saborske izbore se iz MNO izdvojila jedna grupa mladih aktivista prosrpski orijentiranih (znači Jazz_Junkie MNO nikad nije bila prosrpski orijentirana)
ta grupa se nije formalno konstinturala kao stranka a taskođer njen kandidat na izborima je propo
ako te zanima nešto o MNO reci

tačno je da su frajevci stali uz orgniziranje jedne stranke i to je bila HNZ
HNZ je tvrdio da je Bosna hrvatska zemlja i da je prirodno da se priključe hrvatskoj
vodstvo HNZ je došlo u sukob sa josipom štadlerom
pošto štadler nije mogao preuzeti vostvo HNZ on je 18.januara osnovo HKU, cilj ujedinjene hrvatske i slovenije tj.da se stvori jedna južnoslavenska katolička nacija


tačno je ovo zadnje crveno i za HNZ i za HKU
ko je dzaja

a ne znam stvarno da li je HNZ htio prihvatiti Kallayev koncept bošnjastva

eto nadam se da sam pomogao
ako još šta treba
a vidim neinteresuju te srbske

Ja sam rekao da je MNO osnovana u Slavonskom Brodu, ne MNS/MSS. MNO jeste bila prosrpska partija, radi cega je i doslo do raskola. To izdvajanje mladih prosrpski orijentiranih aktivista se odnosi na kulturno drustvo Gajret, ne na stranku. Naime, aktivisti MNO unutar Gajreta preuzimaju vodstvo i cijelom kulturnom drustvu dodjeluju srpske kulturne aktivnosti, sa krajnijim ciljem srbizacije bosanskih muslimana. Opet dolazi do raskola i osnovana je prohrvatska Narodna uzdanica.
Te muslimanske stranke uopce nespadaju u moj spektrum interesa na ovoj temi posto o njima skoro sve znam, ali mi ostaje misteriozna uloga HNZ-a. Prvo cu odgovoriti na pitanje "ko je Dzaja": Srecko Dzaja je danas jedan od poznatijih bh. povjesnicara, rodom iz Mostara. Nekada je predavao u Sarajevu. On tvrdi da je HNZ ideoloski zastupala ujedinjenje BiH sa Hrvatskom, ali su se mnogi aktivisti ove stranke odlucili za jugoslavizam, odnosno za SHS drzavu koja je osnovana 1918. godine. HKU nije bila za nikakvo ujedinjenje sa Slovenijom nego za prikljucenje BiH Hrvatskoj, ali u sklopu Habsburske monarhije.
Srpske me stranke ne interesuju, posto su tada bile jasne u svojim stavovima i tu nema dvojbe. Naprimjer, SNO uopce nije priznavala Hrvate kao narod, a kamoli Bosnjake. Bili su radikalni u svojim velikosrpskim aktivnostima i isli u otvoren sukob sa Hrvatima.

Pozdrav i hvala.

Dr. Vojislav Djedo Kecmanovic je bio iz Narodne stranke. google, wikipedia ne nude neke dodatne informacije Mada vjerovatno je djelovala na nivou cijele Jugoslavije ili barem tamo gdje je bilo Srba, ne znam.

Jugoslovenska muslimanska organizacija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije


Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO) nastaje ujedinjenjem bošnjačkih lokalnih političkih organizacija u februaru 1919. godine. Imala je i svoj političko-informativni list - Vrijeme. Prvi predsjednik JMO bio je tuzlanski muftija hadži hafiz Ibrahim Maglajlić, a JMO je na izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS raspisanim novembra 1920. u BiH osvojila najveći broj glasova i 24 mandata. Njen najistaknutiji član zapravo je sve vrijeme bio dr. Mehmed Spaho, koji nakon sporazuma sa radikalsko-demokratskom vladom marta 1921, dobija novi ministarski resor - industrije i trgovine. JMO je ovim sporazumom izborila član 135. u Ustavu Kraljevine SHS, koji je u historiji prepoznat kao "turski paragraf", a kojim se, zapravo, određuje da BiH tada "ostaje u postojećim granicama". Tokom 1923. JMO se raspada na dva krila, Mehmed Spaho ostaje u jednom (JMO), a Ibrahim Maglajlić u drugom (JMNO).

isto st(r)anje
nacionalne stranke uvjek i zauvjek
glupost ba

seldzuk wrote:Jugoslovenska muslimanska organizacija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije


Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO) nastaje ujedinjenjem bošnjačkih lokalnih političkih organizacija u februaru 1919. godine. Imala je i svoj političko-informativni list - Vrijeme. Prvi predsjednik JMO bio je tuzlanski muftija hadži hafiz Ibrahim Maglajlić, a JMO je na izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS raspisanim novembra 1920. u BiH osvojila najveći broj glasova i 24 mandata. Njen najistaknutiji član zapravo je sve vrijeme bio dr. Mehmed Spaho, koji nakon sporazuma sa radikalsko-demokratskom vladom marta 1921, dobija novi ministarski resor - industrije i trgovine. JMO je ovim sporazumom izborila član 135. u Ustavu Kraljevine SHS, koji je u historiji prepoznat kao "turski paragraf", a kojim se, zapravo, određuje da BiH tada "ostaje u postojećim granicama". Tokom 1923. JMO se raspada na dva krila, Mehmed Spaho ostaje u jednom (JMO), a Ibrahim Maglajlić u drugom (JMNO).

Preskocio si period brate, JMO je dosao kasnije.


On topic: doslo je na kraju do ujedinjenja izmedju MNO i MSS i formirana je Ujedinjena Muslimanska Organizacija (UMO). Safvet beg Basagic je bio jedan od glavnih zagovornika ujedinjenja na opce nezadovoljstvo hrvatske politike. Neki clanovi MSS-a, nezadovoljni odlukom o ujedinjenju, osnovali su novu stranku ali tu se zaista radilo o minornoj i posve marginalnoj stranci.