#1 Kako su Bosnjaci 1948 odlazili u dzihad u Jeruzalim
Posted: 24/05/2008 17:06
Zašto su Bošnjaci '48. branili Jerusalem od Izraelaca?
Američki list "San Francisco Sentinel" prošle je sedmice objavio priču izraelskog autora Seta Frencmana (Seth J. Frantzman), inače stručnjaka za arapsko-izraelska pitanja, koji je podsjetio na malo poznatu činjenicu da se 1948. godine grupa bosanskih muslimana borila na strani Palestinaca u odbrani Jerusalema.
Bojno polje
Zapisi o Bošnjacima koji su branili Jerusalem u ratu nakon kojeg je država Izrael, poslije međunarodnog priznanja, dobila teritoriju, postoje u listovima koji su u to vrijeme izlazili u Izraelu, ali i u arapskim državama.
Tako je "Palestinian Post" pisao o tome kako je novinar i dopisnik tog lista Emilo Traubner, nekoliko mjeseci nakon sukoba na ratištu kod Jafe, pronašao dnevnik izvjesnog Jusufa Begovića sa Pala kod Sarajeva.
On je u dnevniku detaljno opisivao aktivnosti i borbu protiv izraelskog okupatora.
- Nas 35 bosanskih muslimana bit ćemo prvi koji ćemo džihadom odbraniti Jerusalem i osloboditi Tel Aviv - napisao je tada Begović.
Navodeći podatke o bosanskim muslimanima u ratu za Jerusalem, Frencman u svom tekstu pokušava provući tezu da se radilo o Bošnjacima koji su se, nakon predaje Handžar divizije Britancima, rasuli po arapskom svijetu te su neki od njih završili u stroju sa Arapima, koji su se borili protiv izraelske okupacije Svetog grada.
No, za takvu, ali i za drugačije teorije, premalo je dokaza, a ono malo pisanog materijala govori da se radilo o malom broju ljudi, koji su se, kako se pretpostavlja, iz čisto vjerskih pobuda odlučili priključiti odbrani Jerusalema kao grada koji je jednako svet i važan i muslimanima kao i Jevrejima.
Autor članka navodi da su arapski agenti tokom cijele 1948. godine radili na regrutovanju Bosanaca za borbu u Palestini te navodi da su Bosanci dolazili u grupama od po 40 ili 25 boraca, koji su se priključivali otporu.
Jedan članak izraelskih novina navodi da je samo u aprilu te godine skoro 200 Bosanaca stiglo u Bejrut i prijavilo se u palestinske redove. Ipak, manji broj njih se, na koncu, našao na bojnom polju zbog teške političke situacije i nejedinstva arapskih snaga pa su mnogi bili vraćeni u Siriju.
Prekid opsade
Listovi navode nekoliko bitki, od kojih je jedna od ključnih pokušaj prekidanja opsade Jerusalema, u kojima su dobrovoljci iz BiH učestvovali tokom rata. Nije potpuno jasno šta se dogodilo sa ljudima koji su preživjeli rat.
Jedan od njih Kemal Rustemović, kako je navedeno na osnovu njegove izjave jednom listu, nastanio se u Libanu, gdje je postao oficir tamošnje vojske i njihov državljanin.
Frencman pretpostavlja da je dio dobrovoljaca otišao u Sjedinjene Američke Države i Australiju, ali s obzirom na to da je većina tih osoba "već sada vjerovatno u devedesetim godinama, to je teško provjeriti".
Tito i Naser
Postoji i priča čiju je istinitost teško provjeriti, a spominje se među malo onih koji su išta znali o tim događajima, da se grupa Bošnjaka koji su branili Jerusalem poslije rata naselila u Egiptu.
Obavještajne službe Jugoslavije su to saznale pa je, navodno, jedan od prvih zahtjeva Josipa Broza Tita tadašnjem predsjedniku Egipta Naseru - u vrijeme kada su dogovarali formiranje Pokreta nesvrstanih - bio da se ti Bošnjaci vrate Jugoslaviji. Navodno je Naser poslušao Tita i sve one koje je uspio pronaći, izručio Jugoslaviji, nakon čega im se gubi svaki trag.
Obilježavanje Dana katastrofe
Palestinci širom svijeta protekle su sedmice - 15. maja - obilježili dan "Naqbe", odnosno, godišnjicu osnivanja države Izrael, koja je osnovana nakon arapskog poraza u ratu 1948. godine.
Dan "Naqbe" na arapskom znači "Dan katastrofe", što govori o tome kako Arapi doživljavaju osnivanje države Izrael. Palestinci navode da su tada desetine hiljada Palestinaca protjerane sa svojih ognjišta kako bi bila formirana država Izrael.
dnevni avaz
Američki list "San Francisco Sentinel" prošle je sedmice objavio priču izraelskog autora Seta Frencmana (Seth J. Frantzman), inače stručnjaka za arapsko-izraelska pitanja, koji je podsjetio na malo poznatu činjenicu da se 1948. godine grupa bosanskih muslimana borila na strani Palestinaca u odbrani Jerusalema.
Bojno polje
Zapisi o Bošnjacima koji su branili Jerusalem u ratu nakon kojeg je država Izrael, poslije međunarodnog priznanja, dobila teritoriju, postoje u listovima koji su u to vrijeme izlazili u Izraelu, ali i u arapskim državama.
Tako je "Palestinian Post" pisao o tome kako je novinar i dopisnik tog lista Emilo Traubner, nekoliko mjeseci nakon sukoba na ratištu kod Jafe, pronašao dnevnik izvjesnog Jusufa Begovića sa Pala kod Sarajeva.
On je u dnevniku detaljno opisivao aktivnosti i borbu protiv izraelskog okupatora.
- Nas 35 bosanskih muslimana bit ćemo prvi koji ćemo džihadom odbraniti Jerusalem i osloboditi Tel Aviv - napisao je tada Begović.
Navodeći podatke o bosanskim muslimanima u ratu za Jerusalem, Frencman u svom tekstu pokušava provući tezu da se radilo o Bošnjacima koji su se, nakon predaje Handžar divizije Britancima, rasuli po arapskom svijetu te su neki od njih završili u stroju sa Arapima, koji su se borili protiv izraelske okupacije Svetog grada.
No, za takvu, ali i za drugačije teorije, premalo je dokaza, a ono malo pisanog materijala govori da se radilo o malom broju ljudi, koji su se, kako se pretpostavlja, iz čisto vjerskih pobuda odlučili priključiti odbrani Jerusalema kao grada koji je jednako svet i važan i muslimanima kao i Jevrejima.
Autor članka navodi da su arapski agenti tokom cijele 1948. godine radili na regrutovanju Bosanaca za borbu u Palestini te navodi da su Bosanci dolazili u grupama od po 40 ili 25 boraca, koji su se priključivali otporu.
Jedan članak izraelskih novina navodi da je samo u aprilu te godine skoro 200 Bosanaca stiglo u Bejrut i prijavilo se u palestinske redove. Ipak, manji broj njih se, na koncu, našao na bojnom polju zbog teške političke situacije i nejedinstva arapskih snaga pa su mnogi bili vraćeni u Siriju.
Prekid opsade
Listovi navode nekoliko bitki, od kojih je jedna od ključnih pokušaj prekidanja opsade Jerusalema, u kojima su dobrovoljci iz BiH učestvovali tokom rata. Nije potpuno jasno šta se dogodilo sa ljudima koji su preživjeli rat.
Jedan od njih Kemal Rustemović, kako je navedeno na osnovu njegove izjave jednom listu, nastanio se u Libanu, gdje je postao oficir tamošnje vojske i njihov državljanin.
Frencman pretpostavlja da je dio dobrovoljaca otišao u Sjedinjene Američke Države i Australiju, ali s obzirom na to da je većina tih osoba "već sada vjerovatno u devedesetim godinama, to je teško provjeriti".
Tito i Naser
Postoji i priča čiju je istinitost teško provjeriti, a spominje se među malo onih koji su išta znali o tim događajima, da se grupa Bošnjaka koji su branili Jerusalem poslije rata naselila u Egiptu.
Obavještajne službe Jugoslavije su to saznale pa je, navodno, jedan od prvih zahtjeva Josipa Broza Tita tadašnjem predsjedniku Egipta Naseru - u vrijeme kada su dogovarali formiranje Pokreta nesvrstanih - bio da se ti Bošnjaci vrate Jugoslaviji. Navodno je Naser poslušao Tita i sve one koje je uspio pronaći, izručio Jugoslaviji, nakon čega im se gubi svaki trag.
Obilježavanje Dana katastrofe
Palestinci širom svijeta protekle su sedmice - 15. maja - obilježili dan "Naqbe", odnosno, godišnjicu osnivanja države Izrael, koja je osnovana nakon arapskog poraza u ratu 1948. godine.
Dan "Naqbe" na arapskom znači "Dan katastrofe", što govori o tome kako Arapi doživljavaju osnivanje države Izrael. Palestinci navode da su tada desetine hiljada Palestinaca protjerane sa svojih ognjišta kako bi bila formirana država Izrael.
dnevni avaz
