#1 Bankari i kamatne stope
Posted: 16/05/2008 02:15
Interesantan clanak
Tamni oblaci se nadvili nad bh. bankare
Napokon je neko iz nadležnih institucija reagirao na pravi način: Haris Ihtijarević, novoimenovani predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo, odaslao je početkom sedmice upozorenje ovdašnjim bankarima da bi morali biti daleko oprezniji s najavljenim povećanjem kamatnih stopa
Odavno jedan službenik neke državne institucije u našoj zemlji nije tako pravovremeno i tako energično reagirao kao što je to nedavno učinio novoimenovani predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo FBiH Haris Ihtijarević. Samo nekoliko dana nakon najave ovdašnjih bankara da kamatne stope na kredite u BiH "nažalost" moraju rasti, Ihtijarević je izjavio za Dnevni avaz da "banke moraju biti oprezne s povećanjem kamatnih stopa" te naveo čitav niz argumenata koji ne idu baš u prilog ovdašnjim bankarima.
Uprkos činjenici da je stopa povrata kredita u BiH veća nego u većini evropskih zemalja te da je stopa inflacije niža nego u svim zemljama EU, bh. bankari su našli nekakve razloge za povećanje kamatnih stopa. Međutim, Ihtijarević ukazuje i na činjenicu da su neto profiti svih ovdašnjih banaka prošle godine iznosili 152 miliona KM, što predstavlja godišnji rast od 30 posto.
I zaista, zašto bankari onda traže da rastu kamate ako je stopa povrata kredita kod nas takva kakva jeste, inflacija na veoma niskom nivou i izuzetno dobro kontrolirana i ako im pri tome profiti rastu po godišnjoj stopi od 30 posto? Razumnih argumenata na strani bankara nema, osim činjenice da je na evropskom međubankarskom tržištu došlo do porasta Euribora.
Međutim, da bi se spriječili negativni efekti te činjenice, Ihtijarević razumno predlaže da se razmisli o prelasku na fleksibilniju monetarnu politiku koja je trenutno ograničena valutnim odborom te da se Centralnoj banci BiH omogući da domaćim bankama ponudi kupovinu novca u BiH umjesto da ga nabavljaju skupo u inozemstvu. Druga mogućnost koju je naveo predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo FBiH je da to čini buduća Razvojna banka FBiH.
Ihtijarević se osvrnuo i na odnos profita i kamata. Ukupni profiti prošle godine na nivou bankarskog sektora su, kako smo rekli, iznosili 152 miliona KM, što je rast od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. "U tom povećanju dobiti upravo najznačajniju ulogu imaju kamate na kredite, s učešćem od 82,4 posto. Uprkos aktivi od 14,2 milijarde KM, dobit svih banaka je samo 115 miliona KM, što je manje od BH Telecoma jer se ogromne svote novca ostavljaju u rezerve, neraspoređenu dobit i ostale fondove. Zato očekujem od banaka da oprezno i argumentirano donose odluke o povećanju kamatnih stopa na kredite", rekao je doslovno Ihtijarević. Uh, i pogodio je u samu srž cijelog "problema". Nakon ove izjave, većina ovdašnjih bankara neće tako mirno spavati kao do sada.
Ako bankarima treba prevod gornje rečenice, onda uradimo i to. Ona otprilike glasi ovako: "Gospodo, ako hoćete da povećate kamatne stope na kredite, šta kažete da malo i mi detaljnije pregledamo način na koji vi iskazujete dobit? I da li je godišnji rast dobiti banaka baš 'samo' 30 posto?"
I zaista, ako se poslužimo koeficijentom povrata na aktivu ROA (Return On Assets), kojim se u zapadnoj ekonomiji mjeri efikasnost menadžmenta, onda dođemo do poražavajućeg podatka da je prosječna efikasnost menadžmenta u bh. bankama, brojčano iskazana, deset do trideset puta manja nego u slučaju BH Telecoma, kompanije u većinskom državnom vlasništvu! Gdje su sada oni hvalospjevi o privatizaciji i dolasku novih tehnologija i menadžmenta u kompanije? Evo, prodali smo sve banke moćnim evropskim grupacijama, ali kvalitetniji i efikasniji menadžment nije došao. Ili je možda došao, ali su s njim stigle i nove knjigovodstvene vještine preusmjeravanja profita!?
No, na kraju je novi predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo FBiH naveo i jedan izuzetno važan detalj. Govoreći o tome kako bi razvojna banka na tržištu mogla nuditi kredite s nižim kamatnim stopama, Ihtijarević je naveo i da trenutno tri komercijalne banke "drže više od 50 posto tržišta FBiH, što ipak otvara prostor za monopolističke dogovore".
U ovom trenutku je zaista teško procijeniti da li je slučajnost što su bankari najavili povećanje kamatnih stopa na pres-konferenciji Udruženja banaka BiH. Dakle, direktori nekoliko vodećih banaka u našoj zemlji susreli su se u svom strukovnom udruženju i odaslali javnosti poruku o rastu cijena kapitala. Da li se to slučajno desilo ili ne, teško je procijeniti. No, bankari su, ipak, morali biti svjesni te činjenice i posebno mjesta i prilike odakle su odaslali te poruke.
Podsjetimo se da su nadležne institucije u Austriji prije sedam-osam godina kaznile sve tamošnje banke kaznama u rasponu od 50 do 250 miliona eura zbog dogovaranja kamatnih stopa, što je i kod nas zabranjeno Zakonom o konkurenciji. Ako su austrijski i talijanski bankari (a riječ je o vlasnicima ovdašnjih banaka) to prije nekoliko godina bili spremni uraditi svojim sugrađanima, zašto bismo mi bili naivni pa povjerovali da se oni ne bi složno dogovorili da i nama "oderu kožu"? Evo, dakle, sjajne prilike i za agencije za bankarstvo da se ispitaju imaju li najave naših bankara baš uporišta u njihovim rezultatima poslovanja, ali evo i prilike za Konkurencijsko vijeće da ispita da li i u BiH inozemni bankari rade ono što su navikli raditi kod kuće i za šta su svi - ali bukvalno svi - kažnjeni u svojim matičnim zemljama.
Tamni oblaci se nadvili nad bh. bankare
Napokon je neko iz nadležnih institucija reagirao na pravi način: Haris Ihtijarević, novoimenovani predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo, odaslao je početkom sedmice upozorenje ovdašnjim bankarima da bi morali biti daleko oprezniji s najavljenim povećanjem kamatnih stopa
Odavno jedan službenik neke državne institucije u našoj zemlji nije tako pravovremeno i tako energično reagirao kao što je to nedavno učinio novoimenovani predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo FBiH Haris Ihtijarević. Samo nekoliko dana nakon najave ovdašnjih bankara da kamatne stope na kredite u BiH "nažalost" moraju rasti, Ihtijarević je izjavio za Dnevni avaz da "banke moraju biti oprezne s povećanjem kamatnih stopa" te naveo čitav niz argumenata koji ne idu baš u prilog ovdašnjim bankarima.
Uprkos činjenici da je stopa povrata kredita u BiH veća nego u većini evropskih zemalja te da je stopa inflacije niža nego u svim zemljama EU, bh. bankari su našli nekakve razloge za povećanje kamatnih stopa. Međutim, Ihtijarević ukazuje i na činjenicu da su neto profiti svih ovdašnjih banaka prošle godine iznosili 152 miliona KM, što predstavlja godišnji rast od 30 posto.
I zaista, zašto bankari onda traže da rastu kamate ako je stopa povrata kredita kod nas takva kakva jeste, inflacija na veoma niskom nivou i izuzetno dobro kontrolirana i ako im pri tome profiti rastu po godišnjoj stopi od 30 posto? Razumnih argumenata na strani bankara nema, osim činjenice da je na evropskom međubankarskom tržištu došlo do porasta Euribora.
Međutim, da bi se spriječili negativni efekti te činjenice, Ihtijarević razumno predlaže da se razmisli o prelasku na fleksibilniju monetarnu politiku koja je trenutno ograničena valutnim odborom te da se Centralnoj banci BiH omogući da domaćim bankama ponudi kupovinu novca u BiH umjesto da ga nabavljaju skupo u inozemstvu. Druga mogućnost koju je naveo predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo FBiH je da to čini buduća Razvojna banka FBiH.
Ihtijarević se osvrnuo i na odnos profita i kamata. Ukupni profiti prošle godine na nivou bankarskog sektora su, kako smo rekli, iznosili 152 miliona KM, što je rast od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. "U tom povećanju dobiti upravo najznačajniju ulogu imaju kamate na kredite, s učešćem od 82,4 posto. Uprkos aktivi od 14,2 milijarde KM, dobit svih banaka je samo 115 miliona KM, što je manje od BH Telecoma jer se ogromne svote novca ostavljaju u rezerve, neraspoređenu dobit i ostale fondove. Zato očekujem od banaka da oprezno i argumentirano donose odluke o povećanju kamatnih stopa na kredite", rekao je doslovno Ihtijarević. Uh, i pogodio je u samu srž cijelog "problema". Nakon ove izjave, većina ovdašnjih bankara neće tako mirno spavati kao do sada.
Ako bankarima treba prevod gornje rečenice, onda uradimo i to. Ona otprilike glasi ovako: "Gospodo, ako hoćete da povećate kamatne stope na kredite, šta kažete da malo i mi detaljnije pregledamo način na koji vi iskazujete dobit? I da li je godišnji rast dobiti banaka baš 'samo' 30 posto?"
I zaista, ako se poslužimo koeficijentom povrata na aktivu ROA (Return On Assets), kojim se u zapadnoj ekonomiji mjeri efikasnost menadžmenta, onda dođemo do poražavajućeg podatka da je prosječna efikasnost menadžmenta u bh. bankama, brojčano iskazana, deset do trideset puta manja nego u slučaju BH Telecoma, kompanije u većinskom državnom vlasništvu! Gdje su sada oni hvalospjevi o privatizaciji i dolasku novih tehnologija i menadžmenta u kompanije? Evo, prodali smo sve banke moćnim evropskim grupacijama, ali kvalitetniji i efikasniji menadžment nije došao. Ili je možda došao, ali su s njim stigle i nove knjigovodstvene vještine preusmjeravanja profita!?
No, na kraju je novi predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo FBiH naveo i jedan izuzetno važan detalj. Govoreći o tome kako bi razvojna banka na tržištu mogla nuditi kredite s nižim kamatnim stopama, Ihtijarević je naveo i da trenutno tri komercijalne banke "drže više od 50 posto tržišta FBiH, što ipak otvara prostor za monopolističke dogovore".
U ovom trenutku je zaista teško procijeniti da li je slučajnost što su bankari najavili povećanje kamatnih stopa na pres-konferenciji Udruženja banaka BiH. Dakle, direktori nekoliko vodećih banaka u našoj zemlji susreli su se u svom strukovnom udruženju i odaslali javnosti poruku o rastu cijena kapitala. Da li se to slučajno desilo ili ne, teško je procijeniti. No, bankari su, ipak, morali biti svjesni te činjenice i posebno mjesta i prilike odakle su odaslali te poruke.
Podsjetimo se da su nadležne institucije u Austriji prije sedam-osam godina kaznile sve tamošnje banke kaznama u rasponu od 50 do 250 miliona eura zbog dogovaranja kamatnih stopa, što je i kod nas zabranjeno Zakonom o konkurenciji. Ako su austrijski i talijanski bankari (a riječ je o vlasnicima ovdašnjih banaka) to prije nekoliko godina bili spremni uraditi svojim sugrađanima, zašto bismo mi bili naivni pa povjerovali da se oni ne bi složno dogovorili da i nama "oderu kožu"? Evo, dakle, sjajne prilike i za agencije za bankarstvo da se ispitaju imaju li najave naših bankara baš uporišta u njihovim rezultatima poslovanja, ali evo i prilike za Konkurencijsko vijeće da ispita da li i u BiH inozemni bankari rade ono što su navikli raditi kod kuće i za šta su svi - ali bukvalno svi - kažnjeni u svojim matičnim zemljama.