Forum Klix.ba

Sedam kilometara bh. obale nezakonito pripalo Crnoj Gori
Sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine, bh. teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori.

BANJA LUKA, SARAJEVO - Republici Srpskoj i BiH oduzet je sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zaljevu i to područje danas je ucrtano kao teritorij Crne Gore, saznaje "Glas Srpske" iz izvora bliskih Parlamentarnoj skupštini BiH.

Iako su prilikom razdruživanja republika bivše SFRJ, kao države priznate avnojevske granice, ovo je narušeno na teritoriji Bokokotorskog zaljeva.

Sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine, bh. teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori.

Odmah nakon izbora 2006. godine, hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Haris Silajdžić, izjavili su kako će naložiti novoformiranoj Vladi FBiH pokretanje procesa arbitraže i povratka Sutorine, drugog bh. izlaza na more pred međunarodnim sudom.

Tada su naveli kako će se postaviti i pitanje Igala i Njivica, mjesta koja je također Crna Gora oduzela BiH, što se do danas nije dogodilo.

Glasnogovornik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Damir Arnaut, rekao je kako mu je poznato sve u vezi sa pitanjem Sutorine, ali kako o detaljima mora razgovarati sa Silajdžićem.

- O Sutorini sve znam ali prvi put čujem da su gospoda Silajdžić i Komšić 2006. godine izjavili da će od Vlade FBiH tražiti da proces arbitraže pokrene pred međunarodnim sudom - rekao je Arnaut i dodao da će više informacija o ovome imati danas.

Glasnovornik Vijeća ministara BiH Mirjana Micevska kaže kako do sada nije stigao nikakav zahtjev Predsjedništva BiH u vezi sa tim pitanjem.

- Procedura je takva da bi to pitanje trebalo pokrenuti Predsjedništvo, a o daljim postupcima razmatralo bi se na sjednici Vijeća ministara BiH. Ne znam da je išta po tom pitanju rađeno u Vijeću ministara. Znam za vijest da su Komšić i Silajdžić izjavili kako će taj zahtjev uputiti Vladi FBiH, pa to treba provjeriti tamo - istakla je Micevska.

Međutim, federalni premijer Nedžad Branković rekao je kako ne zna ništa o tome i da informaciju treba tražiti na državnoj razini.

Profesor Vladimir Lukić, koji je u Daytonu bio u svojstvu stručnjaka za karte i razgraničenje, kaže da najradije ne bi govorio o tom problemu.

- Nisam mnogo u to upućen. Možda bi trebalo kontaktirati nekoga iz Trebinja - rekao je Lukić.

Na Berlinskom je kongresu 1878. godine potvrđeno kako BiH ima dva izlaza na obalu Jadrana utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine, jedan kod Neuma, a drugi na ulazu u Bokokotorski zaljev, u predjelu zvanom Sutorina.

Austrougarski car Franjo Josip sastao se u tom mjestu sa mostarskim pašom, tako da je Sutorina bila prvo mjesto u BiH koje je car posjetio.

Na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno je da kao kriterij za granice BiH bude stanje određeno Berlinskim kongresom. Po tom kriteriju Neum i Sutorina pripali su BiH.

7.5.2008.
Pincom.info

omar little wrote:Samo par postova nize ima ista tema

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... =3&t=50420

bijelo_dugme wrote:

Sedam kilometara bh. obale nezakonito pripalo Crnoj Gori
Sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine, bh. teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori.

BANJA LUKA, SARAJEVO - Republici Srpskoj i BiH oduzet je sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zaljevu i to područje danas je ucrtano kao teritorij Crne Gore, saznaje "Glas Srpske" iz izvora bliskih Parlamentarnoj skupštini BiH.

Iako su prilikom razdruživanja republika bivše SFRJ, kao države priznate avnojevske granice, ovo je narušeno na teritoriji Bokokotorskog zaljeva.

Sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine, bh. teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori.

Odmah nakon izbora 2006. godine, hrvatski i bošnjačkkome je jos do i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Haris Silajdžić, izjavili su kako će naložiti novoformiranoj Vladi FBiH pokretanje procesa arbitraže i povratka Sutorine, drugog bh. izlaza na more pred međunarodnim sudom.

Tada su naveli kako će se postaviti i pitanje Igala i Njivica, mjesta koja je također Crna Gora oduzela BiH, što se do danas nije dogodilo.

Glasnogovornik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Damir Arnaut, rekao je kako mu je poznato sve u vezi sa pitanjem Sutorine, ali kako o detaljima mora razgovarati sa Silajdžićem.

- O Sutorini sve znam ali prvi put čujem da su gospoda Silajdžić i Komšić 2006. godine izjavili da će od Vlade FBiH tražiti da proces arbitraže pokrene pred međunarodnim sudom - rekao je Arnaut i dodao da će više informacija o ovome imati danas.

Glasnovornik Vijeća ministara BiH Mirjana Micevska kaže kako do sada nije stigao nikakav zahtjev Predsjedništva BiH u vezi sa tim pitanjem.

- Procedura je takva da bi to pitanje trebalo pokrenuti Predsjedništvo, a o daljim postupcima razmatralo bi se na sjednici Vijeća ministara BiH. Ne znam da je išta po tom pitanju rađeno u Vijeću ministara. Znam za vijest da su Komšić i Silajdžić izjavili kako će taj zahtjev uputiti Vladi FBiH, pa to treba provjeriti tamo - istakla je Micevska.

Međutim, federalni premijer Nedžad Branković rekao je kako ne zna ništa o tome i da informaciju treba tražiti na državnoj razini.

Profesor Vladimir Lukić, koji je u Daytonu bio u svojstvu stručnjaka za karte i razgraničenje, kaže da najradije ne bi govorio o tom problemu.

- Nisam mnogo u to upućen. Možda bi trebalo kontaktirati nekoga iz Trebinja - rekao je Lukić.

Na Berlinskom je kongresu 1878. godine potvrđeno kako BiH ima dva izlaza na obalu Jadrana utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine, jedan kod Neuma, a drugi na ulazu u Bokokotorski zaljev, u predjelu zvanom Sutorina.

Austrougarski car Franjo Josip sastao se u tom mjestu sa mostarskim pašom, tako da je Sutorina bila prvo mjesto u BiH koje je car posjetio.

Na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno je da kao kriterij za granice BiH bude stanje određeno Berlinskim kongresom. Po tom kriteriju Neum i Sutorina pripali su BiH.

7.5.2008.
Pincom.info

http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=56801

Za koliko ce Hare prodati ovu priliku?
Nemislim da ce mo ikada dobiti nazad tu obalu i ako je istina ali da bi imali sposobne politicare mozda bi mogli izganjat mjesto za luku ili nesta slicno.

I smjesno je sto Glas Srpske pise da je to pripadalo cetnitetu od 1878. godine
Boze dragi budala...

signature wrote:

bijelo_dugme wrote:

Sedam kilometara bh. obale nezakonito pripalo Crnoj Gori
Sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine, bh. teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori.

BANJA LUKA, SARAJEVO - Republici Srpskoj i BiH oduzet je sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zaljevu i to područje danas je ucrtano kao teritorij Crne Gore, saznaje "Glas Srpske" iz izvora bliskih Parlamentarnoj skupštini BiH.

Iako su prilikom razdruživanja republika bivše SFRJ, kao države priznate avnojevske granice, ovo je narušeno na teritoriji Bokokotorskog zaljeva.

Sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine, bh. teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori.

Odmah nakon izbora 2006. godine, hrvatski i bošnjačkkome je jos do i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Haris Silajdžić, izjavili su kako će naložiti novoformiranoj Vladi FBiH pokretanje procesa arbitraže i povratka Sutorine, drugog bh. izlaza na more pred međunarodnim sudom.

Tada su naveli kako će se postaviti i pitanje Igala i Njivica, mjesta koja je također Crna Gora oduzela BiH, što se do danas nije dogodilo.

Glasnogovornik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Damir Arnaut, rekao je kako mu je poznato sve u vezi sa pitanjem Sutorine, ali kako o detaljima mora razgovarati sa Silajdžićem.

- O Sutorini sve znam ali prvi put čujem da su gospoda Silajdžić i Komšić 2006. godine izjavili da će od Vlade FBiH tražiti da proces arbitraže pokrene pred međunarodnim sudom - rekao je Arnaut i dodao da će više informacija o ovome imati danas.

Glasnovornik Vijeća ministara BiH Mirjana Micevska kaže kako do sada nije stigao nikakav zahtjev Predsjedništva BiH u vezi sa tim pitanjem.

- Procedura je takva da bi to pitanje trebalo pokrenuti Predsjedništvo, a o daljim postupcima razmatralo bi se na sjednici Vijeća ministara BiH. Ne znam da je išta po tom pitanju rađeno u Vijeću ministara. Znam za vijest da su Komšić i Silajdžić izjavili kako će taj zahtjev uputiti Vladi FBiH, pa to treba provjeriti tamo - istakla je Micevska.

Međutim, federalni premijer Nedžad Branković rekao je kako ne zna ništa o tome i da informaciju treba tražiti na državnoj razini.

Profesor Vladimir Lukić, koji je u Daytonu bio u svojstvu stručnjaka za karte i razgraničenje, kaže da najradije ne bi govorio o tom problemu.

- Nisam mnogo u to upućen. Možda bi trebalo kontaktirati nekoga iz Trebinja - rekao je Lukić.

Na Berlinskom je kongresu 1878. godine potvrđeno kako BiH ima dva izlaza na obalu Jadrana utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine, jedan kod Neuma, a drugi na ulazu u Bokokotorski zaljev, u predjelu zvanom Sutorina.

Austrougarski car Franjo Josip sastao se u tom mjestu sa mostarskim pašom, tako da je Sutorina bila prvo mjesto u BiH koje je car posjetio.

Na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno je da kao kriterij za granice BiH bude stanje određeno Berlinskim kongresom. Po tom kriteriju Neum i Sutorina pripali su BiH.

7.5.2008.
Pincom.info

http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=56801

Za koliko ce Hare prodati ovu priliku?
Nemislim da ce mo ikada dobiti nazad tu obalu i ako je istina ali da bi imali sposobne politicare mozda bi mogli izganjat mjesto za luku ili nesta slicno.

I smjesno je sto Glas Srpske pise da je to pripadalo cetnitetu od 1878. godine
Boze dragi budala...

jebo bolan obalu, kome je jos do obale,Bosanci brigu brigaju o danu mladosti i prohujalom nepovratnom vremenu.ako nevjerujes pogledaj komentare.sve im uzmi,i zemlju i obalu, samo im ostavi dan mladosti,Titu i Titov rodjendan.