Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SAA) za Brisel će biti prioritet izmjena Ustava BiH kako bi se lakše ispunile obaveze za priključenje evropskim integracijama, tvrdi Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
"Pisanje novog ustava je najveća opasnost za BiH. Zato često upozoravam na nezrelost političke elite koja nudi novi ustav i ne bih im preporučio da idu u tu avanturu", kaže Špirić i preporučuje korekcije postojećeg ustava.
Kaže da mu je žao što je prolongirano potpisivanje sporazuma s EU, ali da ne treba stvarati histeriju zbog datuma za potpis, već se okrenuti ispunjavanju obaveza koje je postavio Savjet za implementaciju mira (PIC).
Špirić očekuje da će parlament podržati smjene članova Savjeta ministara koji su u sukobu interesa i poslati poruku da niko nije iznad zakona.
NN: Prolongirano je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Kakve su Vaše informacije, kada će sporazum biti potpisan i jesu li problemi isključivo tehničke prirode?
ŠPIRIĆ: Žao mi je zbog prolongiranja i različita su nagađanja, ali moramo se zapitati zašto smo se četiri godine nadmudrivali da bismo nešto usvojili 15 dana prije inaugurisnog datuma potpisivanja sporazuma? Kada smo bili na zasjedanju PIC-a u Brisleu rečeno nam je da im treba mjesec i po za prevod sporazuma. Mislim da datum sada i nije toliko važan, osim u psihološkom smislu. Bitno je da ćemo sporazum potpisati, pa da li za dvadeset dana ili mjesec i po, nije presudno. Ja insistiram da se ponašamo kao da smo već potpisali sporazum i da radimo dalje. Ima još obaveza koje nisu bile uslov za sporazum, a moramo ih ispuniti po zaključcima PIC-a. To je status državne imovine, raspodjela fiskalnih prihoda, Javni RTV sistem i ostalo. Treba da se bavimo time i pokažemo Briselu da smo ozbiljni partneri, svjesni svojih obaveza, a ne da sada stvaramo histeriju da li je potpisivanje 26. maja ili 12. juna ili da li je neko prije nas potpisao. Sada je glavno pitanje zašto je Srbija prije BiH potpisala, a da smo u isto vrijeme pitali bismo se zašto nas drže u paketu sa Srbijom. BiH je imala prilike i prije Srbije. U tom kontekstu može se reći da ovo u EU i jesu i nisu tehnički razlozi. Gotovo je sigurno da je Srbija kao velika država, kao stub Balkana, od velikog interesa za EU. Ja poštujem taj princip, ali mi moramo sve učiniti da ne budemo moneta za potkusurivanje. Baš zato, pozivam da radimo na obavezama koje su članice PIC-a postavile, a ne da se bavimo datumima koji su uskoro pred nama.
NN: Nakon potpisa slijedi niz obaveza za BiH. Ima li Savjet ministara kapacitete za predstojeće zakonske izmjene i procedure koje propisuje EU?
ŠPIRIĆ: Imamo kapacitete ako se svi ministri poistovijete s ulogom koju imaju u skladu sa zakonom i Ustavom. Ali ako se budu bavili vanustavnim aktivnostima po nalogu šefova stranaka, onda će Savjet ministra biti u ulozi mini-parlamenta. Godinu i po s teškom mukom nastojim da Savjet ministara pretvorim u operativno tijelo, kao što je vlada svake zemlje. Dakle, kapaciteti postoje, ali zavise od političke atmosfere. Postoje i uska grla koja proističu iz nedorečenosti akata na kojima počiva rad Savjeta ministara. Postoji usko grlo u ustavnim rješenjima, ali je to sada manje bitno jer Savjet ministara može da učini više. U ovom trenutku smo jedina institucija koja bi mogla dobiti prolaznu ocjenu u kreiranju zakonskih projekata koje od nas očekuju u Briselu i koji su od interesa za sve ljude u BiH.
NN: Pretpostavljam da ne mislite na kvantitet, jer prema planu Savjeta ministara trebalo je do sada da budu usvojeni zakoni koji regulišu spoljne poslove, kontrolu granice, Pravobranilaštvo...
ŠPIRIĆ: Ne govorim o kvantitetu, već kvalitetu. U četiri mjeseca ovog kvartala usvojili smo sedam-osam sistemskih zakona za koje se nije vjerovalo da će se naći u proceduri. Znate da su prošli svi zakoni o obrazovanju, visoko, srednje, osnovno i predškolsko obrazovanje, zatim zakoni o lijekovima, sportu, ruralnom razvoju, vinu, te kretanju naoružanja i vojne opreme, ali i zakon o Fiskalnom vijeću. Ovi su zakoni u parlamentarnoj prceduri. Ovo što smo uradili ne pravda ono što nije urađeno i tačno je da je rok za zakon o vršenju spoljnih poslova trebalo da bude gotov u januaru ove godine i volio bih da je MIP to uradio. Upozorio sam sva ministarstva koja su radila na zakonima da poštuju rokove koje su sami predložili. Vjerujem da će biti skoro završeno i da se to neće odraziti na naše obaveze prema Evropi. Vrlo brzo po potpisivanju sporazma s EU imaćemo usvojene i te zakone. Nakon potpisa očekujem relaksiraniju političku atmosferu da bismo otvorili priču o važnim pitanjima, kao što je promjena Ustava.
NN: Upravo je reforma Ustava izvor nadmudrivanja. Jedni tvrde da je Dejtonski ustav prepreka integracijama, drugi da mora ostati decentralizovana država.
NN: Gdje je usko grlo? Da li u parlamentu ili u Savjetu ministara?ŠPIRIĆ: Sigurno je da korekcija Ustava ne znači centralizaciju države. Po mom mišljenju je poboljšanje Dejtonskog ustava najbolje rješenje za ovu zemlju i zato se traže promjene Ustava da ne bismo imali ta uska grla na putu ka EU. Pisanje novog ustava je najveća opasnost za BiH. Zato često upozoravam na nezrelost političke elite koja nudi novi ustav i ne bih im preporučio da idu u tu avanturu. Postoji prostor za nadogradnju i korekciju postojećeg ustava, koji će stvarati komociju i državi i entitetima. Najveći gubitnik je BiH zbog neusvajanja aprilskog paketa ustavnih amandmana. To je mogla biti prva faza reforme Ustava, a da sada razgovaramo dalje. Nažalost, ovdje idu po principu sve ili ništa i obično bude ništa. Moguće je doći do reforme Ustava koja nije negacija ni države ni entiteta, jer svaka negacija biće poraz. Zato u ovaj posao moramo ući da bismo otklonili uska grla na putu ka EU.
ŠPIRIĆ: Znate da smo zemlja koja će imati iste obaveze prema EU kao i region, a imamo najmanji parlament od 42 poslanika. U modernim parlamentima suština je rasprava u komisijama i radnim tijelima parlamenta, a plenarno izjašnjavanje je kao svečana sjednica. Kod nas je obrnuto, pa rasprava nastaje u plenumu jer ne mogu poslanici u 10 komisija ni pročitati sve, a ne da uđu u suštinu. Treba kapacitirati državni parlament, ali i poboljšati pravila igre u Savjetu ministara. I Predsjedništvo ima problem u funkcionisanju i to je aprilski paket dobro riješio. Sada imamo kapacitet za zakone, ali nemamo jake institucije za implementaciju zakona. Zato nama potpis SAA znači mnogo, jer tada moramo spremiti institucije da preuzmu sve obaveze. Ozbiljan posao je tek nakon potpisa. Radimo na reformi javne uprave i jačanju institucija koje imaju svoj dio nadležnosti u tome. Ne smijemo zaboraviti da sporazum podrazumijeva i obaveze za entitete. Kada se kaže da je državni parlament donio malo zakona, zabravlja se da su zakoni iz oblasti ekonomije najvećim dijelom u nadležnosti entitetskih parlamenata i oni rade svoj posao. Zato nam treba dnevna komunikacija.
NN: Šta je s najavljenim čestim sastancima entitetskih premijera s Vama?
ŠPIRIĆ: Ovih dana opet radim na tome. Potrošili smo dosta vremena na reformu policije i bilo je, naravno, neformalnih susreta premijera. Sada radimo na pripremi "Trans-montana foruma", gdje će BiH biti domaćin, a radi se o otvaranju mogućnosti za strane investicije. Nije mi teško da ih viđam svaki dan, ali treba ista spremnost i entitetskih premijera.
NN: Smijenili ste jednog ministra i dva zamjenika zbog sukoba interesa. Da li će to narušiti rad Savjeta ministara dok se čeka odluka parlamenta?
ŠPIRIĆ: Mislim da neće. Uradio sam ono što bi svaki predsjedavajući uradio u državi koja kani da bude pravna. Poštujući zakon donio sam odluku o smjeni o kojoj treba da se izjasni parlament. Očekujem da će se parlament o tome izjasniti i, ako potvrde moju odluku, iste partije predložiće svoje kandidate za ove pozicije. Ukoliko to ne urade, to neće biti dobra poruka jer će to značiti da se zakoni ove zemlje ne odnose na političare. Ne mogu da vjerujem da parlament koji je donio zakon neće da ga primijeni. Nije mi drago ovo što se desilo, ali svi koji se bave ovim poslom treba da znaju da će se zakon odnositi i na njih. Ovo što govore da sam požurio prije odluke suda je zbunjujuće jer se pred Apelacionim odjeljenjem vodi upravni spor o tome da li je CIK povrijedila procedure, a ne da li ima sukoba interesa.
NN: Svena Alkalaja ste i ranije upozoravali na propuste u radu. Je li Vam to olakšalo odluku o razrješenju dužnosti kada je on u pitanju?
ŠPIRIĆ: Ma, ne. Logično je da kada se radi ima i mimoilaženja. Izrazio sam rezerve prije imenovanja jer je CIK vodila istragu, ali to je prošlo u parlamentu. Nisam čovjek koji kažnjava zbog povrijeđene sujete, ovo je samo zakonska obaveza koju sam ispunio.
Bez zakona o platama nema jakih državnih institucija
NN: Prijedlog zakona o platama Savjeta ministara naišao je na otpor javnosti. Očekujete li da će ovaj zakon biti znatno korigovan u amandmanskoj proceduri u parlamentu?
ŠPIRIĆ: Izgleda da se nismo razumjeli s parlamentarcima i da postoje interesi da se ovaj zakon ne usvoji. To je sistemski zakon i ne razumijem one koji se zalažu za jake državne institucije, a neće ovaj zakon. Ima mnogo amandmana koji znače vraćanje nazad i ostajanje starog sistema. Nekima entropija sistema najviše odgovara jer ih niko ne može kontrolisati i pozivati na odgovornost. Neću govoriti o visini plata jer su time zamijenili teze i zakon koji uređuje sistem počeli koristiti u predizborne svrhe. To nije dobro, ali vjerujem da će poslanici biti na nivou odgovornosti jer je rušenje ovog zakona direktan udar na krhku državnu strukturu. Entiteti su ove zakone usvojili i ne znam ko bi iz RS došao da radi ovdje. Tamo je status tri puta povoljniji nego ovdje. Niko ne govori da će ovaj zakon riješiti i pitanja basnoslovnih primanja u agencijama koje su favorizovale međunarodne institucije. Kako ćemo urediti sistem ako se posebno organizuje pravosuđe ili Regulatorna agencija za komunikacije (RAK)? Radna grupa će nakon šest mjeseci provjeriti koje su neuralgične tačke u zakonu i ako bude nekih odskakanja ispravićemo ih izmjenama zakona.
===================================================================
Za Hrvatsku su prihvatljiva ustavna rješenja u BiH koja su rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda i koja podrazumijevaju očuvanje konstitutivnosti hrvatskog naroda, izjavio je Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.Jandroković: Za Hrvatsku neprihvatljiva nekonstitutivnost Hrvata u BiH
ZAGREB - Za Hrvatsku su prihvatljiva ustavna rješenja u BiH koja su rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda i koja podrazumijevaju očuvanje konstitutivnosti hrvatskog naroda, izjavio je u intervjuu za banjalučke "Nezavisne novine " Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.
"Za nas je prihvatljivo samo ono ustavno rješenje u BiH koje će osigurati ravnopravni položaj Hrvata sa druga dva konstitutivna naroda", kazao je Jandroković.
Govoreći o pomoći Vlade Republike Hrvatske Hrvatima u BiH Jandroković je kazao kako je Hrvatska lani, već zbog same činjenice da je gotovo 10.000 osoba primilo donaciju Vlade Hrvatske, bila najznačajniji institucionalni donator povratka i obnove u BiH uopće.
-Tada smo iz državnog proračuna za Hrvate u BiH izdvojili 27,3 milijuna kuna, od čega je financirano 686 projekata - iz područja kulture 470, obrazovanja i znanosti 187 te zdravstva 29. Ove godine namjeravamo izdvojiti još više, ukupno 28,5 milijuna kuna. Iako smo sada u fazi kad još ne možemo točno reći koji će se projekti financirati, jer tek treba raspisati natječaj, sigurno je da će okvir ostati isti, a da će projekata biti više.
