Forum Klix.ba

Nekada davno su se ljudi bavili Medicinom, Matematikom, Astronomijom, Astrologijom, Alhemijom, znači promišljali svijetom, i sebe zvali Filozofi. Danas je to skup toretičara koji raspravljaju o teorijama i vrhunac svoga znanja proklamuju nekom novom teorijom. Sve to skupa nema puno veze sa stvarnošću, jer se Filozofi više ne bave Medicinom, Matematikom, Astronomijom, Astrologijom, Alhemijom (Genetikom)...
Ja se pitam: Šta čini profesionalnu deformaciju modernih filozofa

nemogucnost pregleda i "shvatanja" ogomne kolicine novih naucnih saznanja,koja su nerijetko u koliziji sa tradicionalnim shvatanjima svijeta i "prirodnih" zakona (posljedica prije uzroka) i njihovo integrisanje u filozofiju.

.

Moj je prijedlog,da pročitaš "Uvod u filozofiju" Eugen Fink.Mala knjizica ali vrrrrlo znacajna da se prvo nauci sta je uopce apstraktno misljenje(koje ti nazivas "teoretiziranjem").Filozofija se ne bavi otkricima tehnicke naravi,ona je misaona pozadina svega cega se covjek dohvatio.naslov teme je upravo filozofski i moze ga izreci samo onaj ko misli.cinjenicom da si "homo sapiens" (razumni covjek) ostavrio si dispoziciju da slobodno mislis.S druge strane kao "homo faber" mozes praviti razne naprave ili razumjeti svjet kao masinu koju pokrecu znanstveni kotacici ali uvijek imaj u vidu esencijalni karakter misljenja kao takkvog i filozofije kao znanosti o istini.Istina je najvaznije obiljezje misljenja zahvaljujci njoj svijet se moze otkriti i otkrivati na jednoj za covjeka postojanoj i uvjerljivoj razini.U filozofiji jezika ja mogu utvrditi istinitost iskaza i smislenost znacenja koja referiraju neku pojavu.U filozofiji uma pitam o svijesti kao takvoj.Dakle,filozofija neprestano propituje,misaono istrazuje svijet sto nam se nudi kao samorazumljiv,a to znaci da filozofija ne-moze biti mrtva,kao sto je mrtav kamen ,ona samo moze promjeniti ritam i redosljed svojih pitanja a to je trenutno rezultat civlizacijskog uvjerenja da nam nista osim egzaktnih znanosti nije potrebno,da je filozofija samo intelektualni "talog" tih znanosti.Evo,samo se upitaj o pojmu slucajnosti,koja znanost to
i kojim metodama moze utvrditi ? Znanost istine ,ili filozofija ,jedina pita o tome .njoj je ostavljen najtezi zadatak .pozz

vremena kad se čovjek mogao baviti ozbiljno s dvije ili više nauka, su davno prošla.

ti danas stručnjak u pravom smislu te riječi možeš biti samo za jedno ograničeno područje. o ostalima možeš biti u najbolju ruku dobro informisan (a ozbiljni filozofi i filolozi najčešće to i jesu)...ali stručnjak nikako.

Philosophy is dead

Misliš

[Matrix] wrote:Evo,samo se upitaj o pojmu slucajnosti,koja znanost to
i kojim metodama moze utvrditi ? Znanost istine ,ili filozofija ,jedina pita o tome .njoj je ostavljen najtezi zadatak .pozz :sax

slucajnosti su resultat promjena u okolini.

ne postoji idelana istina jer ne postoji ni idealan (apsolutni) uzrok zasto se sve krece. u svakom slucaju filozofija je itekako bitan element svakog sistema, ali ne postoji idealna filozofija jer je ogranicena vemenom, prostorom i silama koje zele da uspostave ravnotezu (equilibrium) - ili stnje mirovanja. Tek u apsolutnom stanju mirovanja bi imali sansu da odgenetnemo apsolutnu istinu.

ako se na tren zamsli da u nekom inercijalnom sistemu sve miruje - promjena polozaja jednog objekat u takvom svijetu ne bi uticala na ostale objekte i mi bi to koristili da zakljucimo istinu. u nasem svijetu to nije tako. u nasem svijetu mi samo radimo 'lump model' i aproksimacije istine.

jOFLA wrote:

Mogly wrote:Nekada davno su se ljudi bavili Medicinom, Matematikom, Astronomijom, Astrologijom, Alhemijom, znači promišljali svijetom, i sebe zvali Filozofi. Danas je to skup toretičara koji raspravljaju o teorijama i vrhunac svoga znanja proklamuju nekom novom teorijom. Sve to skupa nema puno veze sa stvarnošću, jer se Filozofi više ne bave Medicinom, Matematikom, Astronomijom, Astrologijom, Alhemijom (Genetikom)...
Ja se pitam: Šta čini profesionalnu deformaciju modernih filozofa

Ako ništa drugo pročitaj barem Sofijin svijet od Jostein Gaarder pa ne budeš više u takvim uvjerenjima i ne budeš više pitao i zaključivao nebuloze.

Ja sam procitao Sofijin svijet i mogu ti reci da sam bas dosao do istog zakljucka kao pokretac teme. Sve ono sto je dolazilo poslije velike trojice, Sokrata, Platona i Aristotela su varijacije na temu, ali nikakav proboj se nije desio. Moje misljenje je da je to zbog toga sto je svijet izgubio volju za objasnjenjima prirodnih procesa, onog duhovnog aspetka u zivotu, i sve se vise posvetio materijalnom. Uostalom, u to vrijeme si bio "faca", sto si vise znao, a sad si faca sto vise imas. I to je ta tranzicija koja je pocela tada i sve vise napreduje do danas.

Simply_Red wrote:

jOFLA wrote:

Mogly wrote:Nekada davno su se ljudi bavili Medicinom, Matematikom, Astronomijom, Astrologijom, Alhemijom, znači promišljali svijetom, i sebe zvali Filozofi. Danas je to skup toretičara koji raspravljaju o teorijama i vrhunac svoga znanja proklamuju nekom novom teorijom. Sve to skupa nema puno veze sa stvarnošću, jer se Filozofi više ne bave Medicinom, Matematikom, Astronomijom, Astrologijom, Alhemijom (Genetikom)...
Ja se pitam: Šta čini profesionalnu deformaciju modernih filozofa

Ako ništa drugo pročitaj barem Sofijin svijet od Jostein Gaarder pa ne budeš više u takvim uvjerenjima i ne budeš više pitao i zaključivao nebuloze.

Ja sam procitao Sofijin svijet i mogu ti reci da sam bas dosao do istog zakljucka kao pokretac teme. Sve ono sto je dolazilo poslije velike trojice, Sokrata, Platona i Aristotela su varijacije na temu, ali nikakav proboj se nije desio. Moje misljenje je da je to zbog toga sto je svijet izgubio volju za objasnjenjima prirodnih procesa, onog duhovnog aspetka u zivotu, i sve se vise posvetio materijalnom. Uostalom, u to vrijeme si bio "faca", sto si vise znao, a sad si faca sto vise imas. I to je ta tranzicija koja je pocela tada i sve vise napreduje do danas.

ironicno, ali postavljajuci pitanje o prirodi filozofije vi filozofirate i tako negirate sopstvenu tezu.

cini mi se prilicno neozbiljnim zakljucivati nesto o filozofiji iz knjige kao sto je sofijin svijet. jos mi se cini neozbiljnijim tvrditi da se nikakav proboj nije desio od aristotela na osnovu te knjige. eto, kad vec pricamo o aristotelu, pogledaj samo razvoj logike od njegove teorije logosa aopfantikosa u naivnu teoriju skupova, aksiomatiziranu teoriju skupova, polivalentnu logiku, fuzzy logiku...

nas narod ima divnu poslovicu - ispeci pa reci.

nema sanse da putem racionalne misli i logike spoznamo mudrost zivota i sebe. zato filozofija jeste mrtva.

Gaia wrote:nema sanse da putem racionalne misli i logike spoznamo mudrost zivota i sebe. zato filozofija jeste mrtva.

ne mozes ti definisati znacenje rijeci (pa i ciljeve djelatnosti) filozofija i reci onda da to ne postoji ili ne radi. tako mozes tvrditi bilo sta. to je jednostavno pogreska u misljenju.

zna se cega je logika dio i sta sve filozofija jeste.

Gaia wrote:nema sanse da putem racionalne misli i logike spoznamo mudrost zivota i sebe. zato filozofija jeste mrtva.

kakva mudrost zivota ?! Koliko razumijem ti smatras da filozofija ima neku obavezu da te dovede ili da nas
dovede do opceg smisla,koji ti nazivas mudrost zivota.Filozofsko misljenje nije teleolosko (nije s usjereno na
neku odredjenu svrhu) to je posao teologije (nauk o bozijoj objavi).Jasno mi je zasto tako razmisljas jer
zaista postoji veza a ona se temeljito odrzava ali samo na razini mudrovanja.Filozofija ispituje
temeljna pitanja zapravo ona i napreduje na metodi propitivanja.Evo anticka filozofija je divan primjer
da se to objasni.Platon sve saopcava u dijalozima jednu zbilju koja ce ne ocituje,otkriva bitnosti njene konstitucije
,Sokrat ispituje mogucnosti npr znanja,ljubavi,pravednosti kroz posebnu metodu, dijalektiku ne kako bi dosao
odgovorio na pitanje vec kako bi zapodjenuo dalje propitivanje.Svaka razina ispitivanja znaci dalje otkrivanje
sfera vazenja (istine).Aristotel je sredio tu metodu kroz silogistiku (formalna logika) i omogucio da se spekulacija
upristoji na dokaze (I i druga analitika,organon).Prvi puta neko u filozofiji zahtijeva adekvaciju ali aristotel
zapravo tek s njim i zapocinje filozofija kao istrazivanje psoljednje stvarnosti (metafizika:duh-materija) .
Tek kad se filozofija priblizila pozitivizmu (logicki empriziam i atomizam) od nje se pocelo ocekivati da
oponasa znanosti i njene metode pa se doslo i do fenomenologije.Zapravo filozofija (metafizika) se okrenula
oko sebe i vidjela da ima mnostvo pojmova a da nema pouzdane referencije za njihova znacnje odnosno
da su pojmovi postali "slobodnolebdeci".Fenomenolgija je zaista imala ogroman uticaj (husserl,heidegger)
ne samo u filozofiji vec i u znanosti,jer ona i predpostavlja filozofiju kao znanost i namece se kao metod
ispitivanja one sfere gdje se ideje,pojmovi i misljenje i oblikuje , svijesti.Da si malo citao (kao drug_komesar)
znao bi ne samo da se filozofija ne okoncava vec se uspostavlja na podrucju same mogucnosti da covjek
misli.Vise se filozofsska pitanja ne grade na evidenciji,jasnoci misleceg subjekta (Decatres) vec se istrazuje
sama bit uma kao uma a kroz disciplinu filozofije uma.Dakle,nije naprosto moguce da se filozofska materija
razgradi samo zato sto znanost i tehnika imaju u svojoj ponudi neka objasnjenja,ono sto njima ostaje slijepo
i nevazno filozofija uzima sebi za predmet.

da sam malo citala, velis.

vidis, od pamtivijeka nastojimo razumjeti svijet - razumjeti prirodu i duh – kroz matematiku i filozofiju. ali brojevi ne stvaraju realnost niti matematika oblikuje kozmos. odgovor ne lezi ni u logici, jer ni ona nije izvorna energija. ni logika ni matematika nisu stvorile kozmos. mi jesmo. mi smo ti koji su stvorili mogucnosti i krajnju realnost. i tako ju mozemo razumjeti i interpretirati kroz brojeve i matematiku.

mi mozemo prouciti sve filozofije, procitati najbolja djela svih velikih filozofa. mozemo toliko toga nauciti o nauci i matematici. mozemo postati ostroumni, brzi, mozemo pamtiti i recitovati , ali to ne znaci automatski da smo nesto i dozivjeli. osim; ako mozemo misliti i istovremeno osjecati , ako mozemo osjetiti energiju i zhar, ako mozemo osjetiti zivot u cvijetu. otvoriti se dozivljaju je mudrost zivota. zivot je dozivljaj, ne misao!

zivot je iznad logike i razuma. mnogi su zbog toga zabrinuti jer njima je razum i logika sve u zivotu, to je sve sto znaju. nije lako spoznati da postoji nesto izvan razuma. da bi do te spoznaje dosli moramo razbiti iluziju naseg razuma. kada ju razbijemo spoznamo nesto daleko grandioznije – duh! i razum je ograniceni dio duha, ali spoznamo da postoji nesto daleko vece, a to smo mi!

kada zivot prestanemo razumijevati kroz razum, i filozofiju koja se iza istoga krije, nadjemo se pred novim granicama svijesti i novim smislom zivota koji filozofija nikada nije pomogla objasniti ili razumjeti. tu cemo naci odgovore na sva ona pitanja na koja razum i filozofija nemaju odgovore.

zato filozofija jeste mrtva i vrijeme je da prestanemo traziti logiku u svemu, unutar i izvan nas. narocito je vrijeme da prestanemo dovoditi logiku i filozofiju u vezu sa duhom. to nije moguce. to je isto kao nastojati mjesati ulje i vodu.

Gaia wrote:kada zivot prestanemo razumijevati kroz razum, i filozofiju koja se iza istoga krije, nadjemo se pred novim granicama svijesti i novim smislom zivota koji filozofija nikada nije pomogla objasniti ili razumjeti. tu cemo naci odgovore na sva ona pitanja na koja razum i filozofija nemaju odgovore.

nisam bas siguran da se tebi obracam,u pogledu kritike koju si na se prihvaila,u vezi citanja.kako god, izvinjavam se.

Ipak nisi u pravu da filozofija stoji samo na "razumnim" osnovama,naime grrijesis u tome sto mislis da treba da
se nesto "nadnaravno" otkrije i tada ce se smisao zaokruziti i razrijesiti.To je poziv religije,ona je na doktrini spasenja
uobrazila sebi da u ovoj "zbilji" postoji samo patnja i da je treba prevladati nekom religizonom "vjezbom" koja opet
ne mora uopce odrazavti stanje unutarnjeg bica,vec moze i jeste uglavnom forma i ritual (nije cak ni obred jer je on
vrlo razvijen odnos prema svetom).Filozofija rijetko sta uobrazava,jer svaki put kad to pokusa neka argumentovana
kritika ce se oboriti to "glumatanje".Ona nema unutarnjih praznina moze slobodno da se odredi u bilo kom pravcu
ali nikako sebi ne moze dozvoliti fantaziju ,naime filozofija nije umjetnost ona traga za istinom i to onom istinom
posljednje stvarnosti (metafizika) ,jedino orudje koje koristi i koje smije koristi jeste um ,i to um srazmjeran
namjeri da se otkrije, a ne izmastavanje i uobrazavnje krajnjih ciljeva. Zaista filozofija i znanost su se jako priblizile
ali i jako udaljile upravo na pitanju krajnjih pitanja.Znanost je perspektivisticka,ona nikad nece spoznati istunu cjeline
,filozofija takodjer,s tom razlikom da filozofija uvijek nanovo ispituje svoje metode a znanost rijetko ili nikad.
Ja razumijem tvoju potrebu,a to je zahtijev svakog covjeka da mu se ne samo objasni vec u cjelosti rasvjetli istina
o nama i svijetu samo taj put ne vodi kroz fantasticne "zamisljaje otkrovenja" vec kroz ispitivanje i istrazivanje
onog toposa (simbolickog mjesta) u nasoj svijesti gdje se zbilja "okuplja" u znanje i istinu tog znanja.

Filozofija je shuplja i sama sebi svrha, stalno i stalno iznova postavlja pitanja a ne dobija na njih nikad konacne odgovore. Stoga, iskoristite vrijeme na nesto korisnije (napravite neki koristan predmet npr.) nego sto trosite zivot na nesto sto nema smisla...kao sto rece Stankovic neku noc "Za mene ti zivot i nema nekog smisla"...

Rambo-Amadeus wrote:Filozofija je shuplja i sama sebi svrha, stalno i stalno iznova postavlja pitanja a ne dobija na njih nikad konacne odgovore. Stoga, iskoristite vrijeme na nesto korisnije (napravite neki koristan predmet npr.) nego sto trosite zivot na nesto sto nema smisla...kao sto rece Stankovic neku noc "Za mene ti zivot i nema nekog smisla"...

hm.vako.

Filozofija je drustvena misao i to ona koja je snazno odredila pogled na svijet.Npr.Prevodjem Aristotela na latinski negdje u 12.vijeku
njegova filozofija na velika vrata je usla u krscanstvo.Od tada krscanska teologija postaje bliza (preko sv.Tome Akvinskoga)
filozofskim uzrorima atnticke filozofije,dakle jedna se filozofska skola ugradila u same temelje katolicanstva !
Nesto suvremenije i vama blize je gradjanska revolucija iz 1789 u Francuskoj,koja je od pocetka do kraja vodjena
filozofijom radikalnih prosvjetitelja Z.Z Rusoa i Voltera da ne spominjem moderne drustvene revolucije iz 1917
u rusiji koja pociva na jednom filozofskom manifestu K.Marks i F.Engelsa iz 1848 godine !
Cak sta vise Marks kaze u "kritici hegelove filofije prava" da je filozofija orudje materijalne sile (radnicke klase) !
sto se tice smisla i besmisla zivota to je vrlo stara skola (citati Mit O sizifu:albert camus) filozofije apsurda pa
u izvjesnom smislu i pjesnistvo Brane Miljkovica ili literarno djelo F.kafke,dakle stankovic ponavlja ono sto je
cuo i procitao od filozofije !

prije sam mislila da su filozofi neki ljudi koji su živjeli jako davno i postavili temenje današnjoj nauci..međutim filozofija je više od toga...nauka je ta koja daje teorije..koja objašnjava svijet u kojem živimo..i sama riječ nauka je postala tako "popularna", a niko zapravo ne može da da tačnu definiciju nauke..da odgovori šta je zapravo nauka? ...ljudi prihvataju nauku zdravo za gotovo..kad je nešta "naučno dokazano" u to se ne sumnja,a ako prihvataju nauku onda se bave religijom u koju se isto ne sumnja..u tom slučaju i nauka i religija postaju dogme...ali postoji što preispituje nauku..što objašnjava nauku i sve njene discipline...to je filozofija..preciznije filozofija nauke..jedan mali aspekt filozofije...a filzofija se nalazi svuda..preispituje sve i ne uzima ništa zdravo za gotovo..jedino u filozofiji nema kasifikacija, kategorizacija, dokazivanja...jedino što je bitno je razmišljanje..i zbog toga filozofija nikad neće biti mrtva

.

Rambo-Amadeus wrote:Filozofija je shuplja i sama sebi svrha, stalno i stalno iznova postavlja pitanja a ne dobija na njih nikad konacne odgovore. Stoga, iskoristite vrijeme na nesto korisnije (napravite neki koristan predmet npr.) nego sto trosite zivot na nesto sto nema smisla...kao sto rece Stankovic neku noc "Za mene ti zivot i nema nekog smisla"...

Znaci Aca trosi nesto sto "nema smisla" na nesto korisnije Zanimljivo

"Uvod u filozofsku misao" by Branko Bosnjak je takodjer preporucljiva stvar.
No,da bi se shvatilo da filozofija nije tek puka apstrakcija,niti je "supljiranje",niti je besmislica,vec naprotiv,da ju je prilicno lako "metrijalno" realizovati,dakle izvesti je do konacnih konsekvenci,i da daje sasvim prakticne odgovore,mora se citati Marxa,ma koliko neko zazirao od toga ili imao predrasude o tome.

Filozofija jos nije mrtva
Istina, kroz vijekove se radno podrucje filozofa znatno smanjilo. Danas se bave stvarima na koje nauka ne pruza odgovore. A njih i dalje ima mnogo.
Zasto bi se filozofi prestali baviti etikom, filozofijom nauke, epistemologijom, ili metofizokom? Toliko je stvari koje i dalje treba preispitati...

S druge strane, nauka 20. vijeka je filozofima stvorila pune ruke posla, prije svega saznanjima u domenu teorije evolucije i lingvistike. Konacno, pocinjemo shvatati kako radi ljudski mozak...

Šta čini profesionalnu deformaciju modernih filozofa?

Ne mogu navod ovdje kopirati jer sam scanirao list iz knjige, nu M.Heidegger je na Tvoj upit najpreciznije odgovorio u Pismo o "humanizmu":
vidi odmah pri početku moje stranice: http://www.synthesiology.com

PS
I naslov ovog topic-a je podpuno u duhu filozofije Martina Heideggera.

Nije filozofija umrla, nego su filozofi postali pi.ke, jebe ih etika (pravila koja su sami postavili ) i svi ovi sto cackaju po mozgu, kao i strah od kritike.


(pi.ke filozofske)

Mogly wrote: Ja se pitam: Šta čini profesionalnu deformaciju modernih filozofa

pa uvijek je za filozofe bilo najvaznije postavljanje pitanja, propitkivanja o ljudima, svijetu. sva saznanja su dovodila do postavljanja novih pitanja. nije cilj naci odgovor i zavrsiti sa pitanjima. zato filozofija ne moze biti mrtva. nije svrha filozofije dati neka prakticna rjesenja. za to imamo znanosti.
filozofija ima duhovnu vrijednost za ljude koji ju proucavaju. upucuje ljude u mogucnosti koje uvecavaju nase misljenje i potice nas da razmisljamo out of box, odrzava zivim nas osjecaj za cudesnost, potice nas da gledamo poznate stvari sa nekih novih nepoznatih strana, povecava nasu intelektualnu imaginaciju itd. duhovna hrana u prvom redu.