#1 Evropljani i kršćanstvo između MONOTEIZMA i POLITEIZMA
Posted: 07/04/2008 23:45
Dolaskom kršćanstva na tlo Rimskog carstva i njegovim prihvatanjem od strane Konstantina, Rimljani nisu odmah prihvatili monoteizam. To je bio dugi proces u kojem je kršćanstvo čak poprimilo neke običaje rimskih politeista. Među njima su i uskršna jaja koja su tipični politeistički simbol - simbol života.
Evropljani nikada nisu povijesti Grčke i Rima pristupili sa jednog čisto monoteističkog stajališta. Koliko puta se može čuti da neko ko je iz evropske kulture izgovori riječ "bogovi" u ovom ili onom značenju.
Evo nešto što se dotiče toga u radu Patricij Marcelin – kršćanin ili poganin - mr.sc. Vladimir Posavec:
Konstantinovim ediktom 313. godine kršćanstvo je postalo dozvoljenom religijom, a ediktima cara Teodozija I. i jedinom dopuštenom religijom na tlu Carstva. No, tek je Teodozije II. 426. godine doista proveo zabranu poganskih kultova i olimpijskih igarqa te dao zatvoriti stara svetišta, proročišta i hramove. Konačni je udarac poganstvu zadao 529. godine Justinijan zatvaranjem Akademije u Ateni. Poganstvo se, međutim nije lako predavalo. Kip i oltar božici Viktoriji, što ga je u zgradi senata dao postaviti August, a iz nje izbacio Konstantin II., dao je obnoviti i vratiti u kuriju Julijan Apostata. Nakon njegove smrti kip je ponovno bio izbačen, a zatim uskoro opet i vraćen u kuriju. Konačno je iz nje uklonjen 391. godine i to tek nakon upornog insistiranja Sv. Ambrozija.
Poznato je da se poganstvo najduže zadržalo u najnižim slojevima ruralnog stanovništva, kao i u visokonaobraženim krugovima rimskog društva. U drugoj polovici IV. stoljeća oko Kvinta Aurelija Simaha, rimskog državnika i jednog od najboljih govornika tog vremena, okupljao se krug uglednih Rimljana koji je nastojao očuvati stare poganske tradicije. U V. je stoljeću djelovao i Kvint Aurelije Memije Simah, povjesničar i izvanredan poznavalac rimske književnosti, koji je priredio i revidirao izdanje Ciceronova Scipionova sna te napisao rimsku povijest u sedam knjiga. Od tog je djela sačuvan tek jedan fragment. Nisu bile tajne ni simpatije cara Antemija prema poganstvu. Poganskog filozofa Flavija Mezija Feba Severa postavio je za prefekta grada Rima, konzulom za 470. i patricijem, a kao prefekt grada Sever je dao obnoviti dio Koloseuma.
(http://povijest.net/index.php/Stari-Ri ... anin.html)
Evropljani nikada nisu povijesti Grčke i Rima pristupili sa jednog čisto monoteističkog stajališta. Koliko puta se može čuti da neko ko je iz evropske kulture izgovori riječ "bogovi" u ovom ili onom značenju.
Evo nešto što se dotiče toga u radu Patricij Marcelin – kršćanin ili poganin - mr.sc. Vladimir Posavec:
Konstantinovim ediktom 313. godine kršćanstvo je postalo dozvoljenom religijom, a ediktima cara Teodozija I. i jedinom dopuštenom religijom na tlu Carstva. No, tek je Teodozije II. 426. godine doista proveo zabranu poganskih kultova i olimpijskih igarqa te dao zatvoriti stara svetišta, proročišta i hramove. Konačni je udarac poganstvu zadao 529. godine Justinijan zatvaranjem Akademije u Ateni. Poganstvo se, međutim nije lako predavalo. Kip i oltar božici Viktoriji, što ga je u zgradi senata dao postaviti August, a iz nje izbacio Konstantin II., dao je obnoviti i vratiti u kuriju Julijan Apostata. Nakon njegove smrti kip je ponovno bio izbačen, a zatim uskoro opet i vraćen u kuriju. Konačno je iz nje uklonjen 391. godine i to tek nakon upornog insistiranja Sv. Ambrozija.
Poznato je da se poganstvo najduže zadržalo u najnižim slojevima ruralnog stanovništva, kao i u visokonaobraženim krugovima rimskog društva. U drugoj polovici IV. stoljeća oko Kvinta Aurelija Simaha, rimskog državnika i jednog od najboljih govornika tog vremena, okupljao se krug uglednih Rimljana koji je nastojao očuvati stare poganske tradicije. U V. je stoljeću djelovao i Kvint Aurelije Memije Simah, povjesničar i izvanredan poznavalac rimske književnosti, koji je priredio i revidirao izdanje Ciceronova Scipionova sna te napisao rimsku povijest u sedam knjiga. Od tog je djela sačuvan tek jedan fragment. Nisu bile tajne ni simpatije cara Antemija prema poganstvu. Poganskog filozofa Flavija Mezija Feba Severa postavio je za prefekta grada Rima, konzulom za 470. i patricijem, a kao prefekt grada Sever je dao obnoviti dio Koloseuma.
(http://povijest.net/index.php/Stari-Ri ... anin.html)