Forum Klix.ba

Područje jezera Jarun površine od 240 ha, od kojeg je oko 30% pod vodom, postalo je važan višenamjenski rekreacijsko-sportski centar grada Zagreba. Na jugu je omeđeno rijekom Savom, a s ostalih strana gradskim naseljima Staglišće, Jarun, Vrbani i Prečko.

Neposredna blizina grada i dobra prometna povezanost pogoduje velikoj posjećenosti RSC Jarun, u 2002. godini bilo je oko 1.200.000, a u 2003.g. 3.000.000 posjetitelja. U vrijeme sezone kupanja na jezeru se može naći više desetaka tisuća posjetitelja, a tako velik broj ljudi i mnoštvo automobila, predstavljaju opasnost za njegov raznovrstan i bogat biljni i životinjski svijet.


Jezero Jarun je zapravo nekadašnji rukavac rijeke Save od koje je odvojen 1964. godine, nakon velike poplave. Nakon toga se na tom području počeo vaditi šljunak, pa jezero dobiva mnoga obilježja šljunčare, a konačni oblik i izgled poprima 1987. za potrebe Univerzijade '87.

Jezero se koristi višenamjenski, regatna staza za sportove na vodi, prvenstveno veslanje i kajak, a Veliko i Malo jezero uređena su gradska kupališta, sa svim pratećim sadržajima.

Kopnene površine uređene su za boravak u prirodi, sport i rekreaciju, a pejsažno oblikovanje ima postupni prijelaz od autohtone prisavske vegetacije na južnoj obali, prema gradskoj sredini, na sjevernoj strani, gdje dobiva karakteristike parkovnog uređenja.



Jezero Jarun je plitko i uz srednju dubinu od 5 metara, ukupan obujam jezera iznosi 4x106 m3. Razina vode je promjenljiva i ovisna o dotoku vode, odnosno o visini vode rijeke Save i visini podzemnih voda. Jezero se prihranjuje čistom podzemnom vodom, a iz jezera voda otječe procjeđivanjem u podzemlje i ispuštanjem putem ispusta u Savu. Procjenjuje se da se ukupna količina jezerske vode izmijeni oko 1,5 puta godišnje. Budući da je jezero plitko, dnevna svjetlost najčešće dopire do dna, pa se proizvodnja organske tvari odvija u cijelom stupcu vode, a proces prirodnog zamuljivanja odvija se brzo. Jezero je podložno različitim utjecajima: površinskih i podzemnih voda, atmosferskim, djelovanja ljudi i životinja, i urbane sredine, pa ga je potrebno tako sveobuhvatno promatrati.


Jezero se prema dosadašnjim istraživanjima nalazi pod izraženim antropogenim utjecajima i pripada umjereno eutrofnom tipu jezera, s usmjerenjem prema eutrofnom, u ljetnom i rano-jesenskom razdoblju.

Interni laboratorij Trgovačkog društva Jarun d.o.o. ima godišnji monitoring kvalitete vode i stanja okoliša, a sanitarnu kvalitetu vode tijekom kupališne sezone nadzire ovlaštena zdravstvena ustanova. Kvaliteta vode jezera Jarun je II. vrste, a sa zdravstvenog stajališta prihvatljive je kvalitete za kupanje i rekreaciju.Srednja godišnja temperatura vode jezera Jarun iznosi 14,3 oC, a srednja ljetna 24,1oC.

Za održavanje kvalitete vode primjenjuju se fizičke (ručno vađenje lokvanja i priobalne vegetacije, otvaranje ispusta) i mehaničke metode (filtriranje vode i odstranjivanje sedimenta pomoću uređaja s plaža i ispred filtara), te biološka metoda (poribljavanje bioregulatorima) radi usporavanja procesa eutrofizacije jezerskog ekosistema.

UGOSTITELJSKA PONUDA


Regatna staza
1. Caffe bar Saint Tropez 2
2. Restoran Leut
3. Pivnica Kaltenberg


Otok Univerzijade
1. Caffe bar – slastičarnica “Bar sar”
2. Restoran “Tribina”



Otok Trešnjevka
1. Caffe bar “Jarunska oaza”


Veliko jezero
1. Caffe bar “Mali princ”
2. Caffe bar “Saint Tropez” 1
3. Caffe bar “Maestro”
4. Caffe bar “Samba”
5. Pivnica “Som Jura

Malo jezero
1. Discoteque “Aquarius”
2. Caffe bar “Bavaria bar”
3. Restoran “Lido”
4. Caffe bar “Aruba”
5. Caffe bar “Baobab”
6. Caffe bar “Piranha”
7. Caffe bar “Beach champ”
8 . Caffe bar – slastičarnica “Delice”
9 . Pizzeria “Dalmatino”

ZABAVNI SADRZAJ





12 sjenica s roštiljima
jumping park
dječje igralište "Redox" na Velikom jezeru
dječje igralište "Bounty brod" na otoku Veslača
dječje igralište "Raiffeisen" na Malom jezeru


REKREACIJSKI SADRZAJ




1. Trim staza "Janica 2002" u duljini 6 km
5 terena odbojke na pijesku
1 teren rukomet-nogomet na pijesku
skate park sa 8 sprava (s noćnom rasvjetom)
2 mini golf igrališta
15 betonskih stolova za stolni tenis
4 viseće kuglane
1 travnato nogometno igralište


dječje igralište "Redox park"
dječje igralište "Raiffeisen" na Malom jezeru
biciklističko rolerska staza u duljini 5,5 km
2 trim staze
drveni bazen za neplivače
boćalište s 4 staze (s noćnom rasvjetom)
polivalentno asfaltirano igralište
(košarka, rukomet, nogomet, odbojka)
dječje igralište "Bounty brod"
sanjkalište i baby lift (zimi)

STOLNI TENIS, MINI GOLF, VISEĆA KUGLANA, NOGOMET, ODBOJKA NA PJESKU
Iznajmljivanje športskih terena i rekvizita vrši se
od 01.05. do 30. 09.

Cijena iznajmljivanja športskih rekvizita je:
MINI GOLF 10,00 kn/ 1 igra
STOLNI TENIS 10,00 kn/ 1/2 sata
BADMINTON 10,00 kn/ 1/2 sata
VISEĆA KUGLANA 10,00 kn/ 1/2 sata
ODBOJKA NA PJESKU 30,00 kn/ 1 sat
RUKOMET NA PJESKU 30,00 kn/ 1 sat

SPORTSKI SADRZAJ



Skoro svi ljetni sportovi su zastupljeni sa mnogim kulobivma u kosarci, plivanju, jedrenju, ronjenu, jedrenju na dasci, odbojka na pijesku, bocanje, softball, ribolov, triatlon, biciklizam itd.

Vise o Jarunu na njihovoj stranici.

http://www.jarun.hr/Default.asp

Da zaboravio sam reci da Opcina Ilidza u svom razvojnom planu ima jedan projekt slican Jarunu u Zagrebu. Problem je sto je to dugorocni plan.

OPCINA ILIDZA

AKVATORIJ BUTMIR



Opis projekta:
Lokalitet ovog kompleksa se nalazi između naselja Butmir i rijeke Željeznice i zahvata površinu cca 140 ha.
Prema predloženom arh.-urbanističkom konceptu predviđena je izgradnja dva specijalizirana centra od kojih bi onaj bliži Ilidži imao gradski karakter (sa izložbenim prostorima, predstavništvima i dr.), a drugi centar bi bio specijalizirani za čisto rekreativnu i turističku ponudu.
U sklopu ovog kompleksa predviđena je izgradnja veslačke staze širine 120 m i dužine 2400 m tako da zadovoljava standarde međunarodnih takmičenja.
Takođe je predviđena izgradnja i kajakaške staze na brzim vodama dužine 350-370 m kao i rekreativno jezero za kapacitet cirka 15000 - 20000 kupača, dimenzije 120 x 800 metara.
Rok izvođenja:
Predviđa se fazno izvođenje u dužem vremenskom periodu.

bio sam na jarunu, cesto, u raznim periodima godine.

sjajno bi bilo da i sarajevo ima nesto slicno, mada cini mi se da se od te ideje odustalo.
jer ideja i prvi idejni projekti datiraju jos od '97 a od tada do danas o tome nema vise neke price

havetinja wrote:bio sam na jarunu, cesto, u raznim periodima godine.

sjajno bi bilo da i sarajevo ima nesto slicno, mada cini mi se da se od te ideje odustalo.
jer ideja i prvi idejni projekti datiraju jos od '97 a od tada do danas o tome nema vise neke price

pa sad da ipak nije malo veci projekt to samo za opcinu ilidza i da se ne treba ukljuciti u to i kanton sarajevo?

mislim da bi ovo bila puno bolja stvar za sarajevo od recimo nekakvih bazena koji ce biti prenapuceni.

mislim da cijela investicija ne bi kostala vise od recimo pola jednog tornja bosmala.

naravno da ne govorim da bi se projekt isplatio visestruko ne samo od naplate kojekakvih sadrzaja nego i od prodaje okolnih parcela za ugostiteljske i zabavne objekte.

turisti bi svrsavali na ovako nesto. dijaspora bi trosila skoro svu lovu ovdje.

koliko se sjecam, ideja je bila elaborirana za potrebe kantona, u sklopu studije razvoja do 2015. godine.
u okviru ovog projekta primarni cilj je bio dugorocno rjesenje snabdijevanja kantona pitkom vodom, a 'kao' usput bi se akvatorij koristio i u rekreativne svrhe. slicno rjesenje je u zagrebu, odnosno na jarunu, pa mozemo reci da se rjesenje (i tehnicko) oslanjalo na pozitivna iskustva sa jaruna.
investicija je bila daleko veca od one koju navodis, prve procjene su bile reda stotinu miliona dolara, jer je akvatorij tu bio samo mali (ali za gradjanstvo najociti i najljepsi) dio price.

kako god bilo, ne znam sta se s tim dalje desavalo, ali imam dojam da je citava ideja ostala u nekoj ladici . vjerovatno...ako cemo pravo-zbog nedostatka sredstava.

Evo jos jednog prijedloga za dugorocno uredjenje grada:
Problem: Sarajevo je u kotlini, fali nam ravnice, ima viska smoga!
Rjesenje: Sklonimo Zuc i pravolinijski spojimo Vogoscu sa ostatkom grada!

Brdo Zuc ako se aproksimira piramidalnim oblikom dimenzija (grubo i odoka) 3kmX4kmX300m ima zapreminu od 1200 miliona m3. Ako godisnje radimo samo 20 dana ("omladinska radna akcija") i ucestvuje ne vise od 10.000 omladinaca entuzijasta, a svaki od njih iskopa oko 2 m3 dnevno (zemlju saljemo vozom u Hercegovinu), treba nam samo 3000 godina da zavrsimo ovaj dugorocni projekat. To bi bilo novo svjetsko cudo, postojnije cak i od piramida! Jer rupa koja nastane moze trajati duze od bilo cega sto se sagradi! (Nece se valjda naci neka budala da vrati brdo.) Ovo bi nam bar trebalo ici... Od necega pravimo nista!

Sta kazete na prijedlog? Vidimo se sutra sa lopatama!!!

havetinja wrote:koliko se sjecam, ideja je bila elaborirana za potrebe kantona, u sklopu studije razvoja do 2015. godine.
u okviru ovog projekta primarni cilj je bio dugorocno rjesenje snabdijevanja kantona pitkom vodom, a 'kao' usput bi se akvatorij koristio i u rekreativne svrhe. slicno rjesenje je u zagrebu, odnosno na jarunu, pa mozemo reci da se rjesenje (i tehnicko) oslanjalo na pozitivna iskustva sa jaruna.
investicija je bila daleko veca od one koju navodis, prve procjene su bile reda stotinu miliona dolara, jer je akvatorij tu bio samo mali (ali za gradjanstvo najociti i najljepsi) dio price.

kako god bilo, ne znam sta se s tim dalje desavalo, ali imam dojam da je citava ideja ostala u nekoj ladici . vjerovatno...ako cemo pravo-zbog nedostatka sredstava.

joj kad cujem da nam je nedostatak sredstava glavni problem dodji mi da placem.

pa zasto ne naci strateskog partnera. evo terme catez pravi sportsko rekracioni komplex vrijedan 30 miliona Eura sto je oko 40 miliona dolara. drugo koga zanima ostatak i koliko ce taj ostatk kostati? sarajevo treba ovako nesto pod hitno. trece ovakav park je super investicija i on moze sam sebe otplacivati. cetvrto investicija od sto miliona dolara je puno za ovakvo nesto. jezerski komplex bi se mogao srediti za najvise desetak miliona dolara. e sad u zavisnosti sto zelimo ali ako hocemo kafice i restorane pored trebamo samo isparcelisati to i prodati. interesanata ce biti vise nego dovoljno. od te love moze se sve to urediti. znaci trebamo osnovati firmu koja bi se brinula o svemu tome i onda traziti investitora sa konkretnim planovima i konrketnim stvarima. ovdje bi na ljeto bilo svaki dan prisutno barem 15 000 osoba.

foton wrote:
Sta kazete na prijedlog? Vidimo se sutra sa lopatama!!!

vidi ovog majmuna?

sting....

nije problem iskopati akvatorij u blizini korita zeljeznice. to bi bilo dzaba, jer bi se iskopani sljunak mogao prodati i time pokriti troskove uredjenja akvatorija.

problem je voda. dovoljne kolicine vode odgovarajuceg kvaliteta u svako doba godine a pogotovo ljeti , kad zeljeznica gotovo presusi.
sto znaci...negdje uzvodno brana (prijedlog je bio na pritoci zeljeznice, crnoj rijeci), akumulacija koja bi izravnala protok za..da lupim -par mjeseci, regulacija korita zeljeznice na potezu od par kilometara itd.

sto miliona dolara je tu bila ....optimisticka prognoza

meni je ˝majmunova˝ ideja vrlo šarmantna

havetinja wrote:sting....

nije problem iskopati akvatorij u blizini korita zeljeznice. to bi bilo dzaba, jer bi se iskopani sljunak mogao prodati i time pokriti troskove uredjenja akvatorija.

problem je voda. dovoljne kolicine vode odgovarajuceg kvaliteta u svako doba godine a pogotovo ljeti , kad zeljeznica gotovo presusi.
sto znaci...negdje uzvodno brana (prijedlog je bio na pritoci zeljeznice, crnoj rijeci), akumulacija koja bi izravnala protok za..da lupim -par mjeseci, regulacija korita zeljeznice na potezu od par kilometara itd.

sto miliona dolara je tu bila ....optimisticka prognoza

jeste se vi sutate sa tim stotinama miliona dolara? daj budi realna. ja mislim da je to veoma pesimisticna cifra koju si iznjela.

sto se tice brane onda je to jos jedan plus. eto jos struje i samim tim love.

inace kad napravis jezero zar se voda ne zadrzava u tome tako sto regulises oticanje vode iz tog jezera bez obzira koliko je dotok ljeti? manje doticanje, manje oticanje vode iz jezera?

na jarunu se prosjecno voda zamijeni 1,5 godisnje cjelokupno.

sting , musko sam.

nemam vremena niti volje objasnjavati, tako da ...mozes mi vjerovati, ali naravno, ne moras. cao

havetinja wrote:sting , musko sam.

nemam vremena niti volje objasnjavati, tako da ...mozes mi vjerovati, ali naravno, ne moras. cao

Znaci mogu birati? OK, ne vjerujem ti.

TUZLA

foton wrote:Evo jos jednog prijedloga za dugorocno uredjenje grada:
Problem: Sarajevo je u kotlini, fali nam ravnice, ima viska smoga!
Rjesenje: Sklonimo Zuc i pravolinijski spojimo Vogoscu sa ostatkom grada!

Brdo Zuc ako se aproksimira piramidalnim oblikom dimenzija (grubo i odoka) 3kmX4kmX300m ima zapreminu od 1200 miliona m3. Ako godisnje radimo samo 20 dana ("omladinska radna akcija") i ucestvuje ne vise od 10.000 omladinaca entuzijasta, a svaki od njih iskopa oko 2 m3 dnevno (zemlju saljemo vozom u Hercegovinu), treba nam samo 3000 godina da zavrsimo ovaj dugorocni projekat. To bi bilo novo svjetsko cudo, postojnije cak i od piramida! Jer rupa koja nastane moze trajati duze od bilo cega sto se sagradi! (Nece se valjda naci neka budala da vrati brdo.) Ovo bi nam bar trebalo ici... Od necega pravimo nista!

Sta kazete na prijedlog? Vidimo se sutra sa lopatama!!!

> Jer rupa koja nastane moze trajati duze od bilo cega sto se sagradi!

havetinja wrote:sting , musko sam.

To u Tuzli je prije bara nego jezero. Balkana kod Mrkonjića je ljepša.
Neki kažu i panonsko more

Sting wrote:

havetinja wrote:sting , musko sam.

nemam vremena niti volje objasnjavati, tako da ...mozes mi vjerovati, ali naravno, ne moras. cao

Znaci mogu birati? OK, ne vjerujem ti.

TUZLA

haha, sta je ovo?!

winetou wrote:To u Tuzli je prije bara nego jezero. Balkana kod Mrkonjića je ljepša.
Neki kažu i panonsko more

Pa zar nije priroda uvijek bila bolji mestar nego covjek? Slazem se da nije veliko jezero ali je ipak bolje nego nikakvo.

mozda je kakav preciscivac hitnija potreba
treba nam gas-maska i bez jezera

CiCiban wrote:mozda je kakav preciscivac hitnija potreba
treba nam gas-maska i bez jezera

ma ja nesto kontam da je vama najpotrebnije malo mozga i da je to najhitnija potreba.

Tu su Hrvati prosli..mogli su oni zatrovati to jezerce maleno

Ljepse je Plivsko jezero..mnogo

Sting wrote:

CiCiban wrote:mozda je kakav preciscivac hitnija potreba
treba nam gas-maska i bez jezera

ma ja nesto kontam da je vama najpotrebnije malo mozga i da je to najhitnija potreba.

E, dok god vidis iskljucivo zivu vodu u sarajevu budi siguran da nam ostatke Mozga nije sahranilo

Kad sarajevo bude imalo takvo jezero vartit cu se tamo da zivim opet