#1 Intervju: Boris Nemšić, kralj mobilne telefonije
Posted: 25/01/2008 13:05
Intervju za Slobodnu Bosnu:
BORIS NEMŠIĆ je predsjednik Uprave Austria Telekom Grupe i Mobilkom Austrie, Sarajlija koji je proglašen za ličnost godine u Austriji; samozatajni biznismen samo je za “SB” pristao govoriti o svojoj karijeri, planovima svoje firme u BiH i regiji
Boris Nemšić jedan je od najzaslužnijih za to što je Telekom Austria Grupa danas vodeća telekomunikaciona kompanija u Austriji i jedna od ključnih u jugoistočnoj Evropi.
Austrijski Trend, najcjenjeniji austrijski poslovni mjesečnik koji izlazi već tri i po decenije, svake godine bira austrijsku osobu godine, a za 2007. godinu osobom godine je proglasio Borisa Nemšića, predsjednika Uprave Telekom Austria Grupe i Mobilkom Austrie. Zahvaljujući izuzetno uspješnoj godini za Telekom Austria Grupu, žiri sastavljen od novinara Trenda dodijelio je Nemšiću tu prestižnu nagradu i posvetio mu 17 stranica svog januarskog izdanja.
Ovom priznanju prethodilo je jedno izvan granica Austrije - američki časopis Investor svrstao je Nemšića na listu pet najboljih direktora u evropskoj industriji telekomunikacija, medija i tehnologija.
BALKANSKI BIZNIS
Ugledni austrijski poslovni mjesečnik Trend izabrao Vas je za osobu godine za 2007. Šta je bilo presudno da dobijete to priznanje?
Prošla godina je bila iznimno uspješna za Mobilkom Austria Grupu: pokrenuli smo dvije greenfield tvrtke u Srbiji i Makedoniji, u samo šest mjeseci, kupili smo Velcom, drugi po veličini operater u Bjelorusiji i preuzeli 131.000 korisnika od Tele2 u Austriji. Drago mi je da je Trend to prepoznao i ovim priznanjem nagradio dobar rezultat.
Mobilkom Austrija s Vama na čelu započeo je pohod na tržište regije. Kako trenutno izgleda vaša tržišna pozicija, gdje ste prisutni i gdje namjeravate biti prisutni?
Mobilkom Austria Grupa trenutno je prisutna u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Lihtenštajnu, Bugarskoj, Srbiji, Makedoniji i, odnedavno, Bjelorusiji. Oko 6.500 zaposlenih u grupi brine za više od 15 milijuna korisnika što je impozantan broj. Planiramo zadržati vodeću poziciju u regiji, daljnjim rastom i novim akvizicijama.
U BiH je trenutno vrlo aktuelno pitanje privatizacije dva državna telekoma - Eroneta i BH Telekoma. Je li Mobilkom Austrija i dalje zaintresirana za tržište BiH?
Jeste, naša ambicija je ući na tržište BiH. Kupnja udjela u BH Telecomu dodatno bi učvrstila našu poziciju vodećeg pružatelja usluga u mobilnim komunikacijama na ovom području, ali profitiralo bi i tržište. Ulaskom Mobilkoma tržište BiH bilo bi mnogo naprednije i ne bi više zaostajalo za susjednima. U Makedoniji i u Srbiji smo u svega šest mjeseci uspjeli pokrenuti nove telekomunikacijske operatere krenuvši doslovno ni od čega, pa ne sumnjam u uspjeh s već uhodanom tvrtkom.
Izjavili ste, između ostalog, da Deutsche Telekomu, koji je jedan od najvećih evropskih operatera, mala tržišta poput BiH nisu u prvom planu, ali da je Telekomu Austrija i Mobilkomu to tržište vrlo značajno. Zašto?
Fokusiramo se na manja tržišta, ili točnije na tržišta koja su usporediva s onima na kojima već poslujemo jer smo na njima odlični, prilagođavamo im našu ponudu i nudimo ono što traže korisnici dok su globalni igrači tu relativno slabi jer primjenjuju iste usluge i ponudu kao i na drugim tržištima. Njima je svejedno je li Amerika ili Evropa ili Bosna..., sve je iste boje. Također, mi smo regionalni igrač koji poštuje i razumije zemlje u kojima posluje. Naš uspjeh u ovoj regiji rezultat je takvog pristupa u kojem razlikujemo potrebe korisnika u Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji i prema njima razvijamo i nudimo usluge.
NE PLAŠIMO SE KONKURENCIJE
Prije nekoliko sedmica bh. zvaničnici započeli su neformalne razgovore s nekim kompanijama iz Njemačke oko prodaje BH Telecoma. Zabrinjavaju li Vas ovi razgovori?
Ne. Konkurencija me ne zabrinjava jer vjerujem da smo mi bolji. Brine me samo vrijeme koje je prošlo otkad smo iskazali naš interes i spremnost na donošenje odluka. Osim toga, Deutsche Telekom je već značajan dioničar HT-a Mostar.
Koji model privatizacije preferirate? U opticaju su, naime, dva modela - prodaja većinskog paketa i prodaja manjinskog paketa dionica. Koji je model bolji?
Ako se traži stabilan, dugoročan, strateški partner u privatizaciji se uvijek gleda omogućiti kvalitetnom igraču da preuzme većinski udjel. Time država ukazuje povjerenje i otvara prostor strateškom partneru da razvije kompaniju i tržište. Ozbiljni investitor s većinskim udjelom može vrlo brzo unijeti sve potrebne promjene i poboljšanja, brže ulagati u razvoj i lakše poslovati, jer ima jaču upravljačku snagu. Naravno, odluku o tome trebaju donijeti Vlada i Parlament Federacije BiH.
Kako procjenjujete telekom tržište BiH? Koliko trenutno vrijedi i kakav je potencijal rasta ovog tržišta?
Tržište BiH ima potencijal i ispravnim pristupom se može se usporediti s bilo kojim drugim europskim tržištem. Mi bismo od BH Telecoma za šest mjeseci napravili tvrtku koja se može ravnopravno nositi s bilo kojim konkurentom, a time bi i tržište profitiralo jer bismo mi donijeli nove i bolje usluge po konkurentnim cijenama.
Republika Srpska je na prodaji Mobisa inkasirala 1,2 milijarde KM. Šta mislite koliko bi Federacija BiH mogla inkasirati od prodaje BH Telecoma i Eroneta?
Postoje jasni kriteriji za procjenu vrijednosti telekom tvrtki a to su promet, EBITDA i eventualni troškovi restrukturiranja. Primjer o prodaji Telekoma Srbije koji ste naveli nije bio zasnovan na ekonomskim kriterijima.
Možete li uporediti cijene telekom usluga u BiH i okruženju? Da li bi nakon privatizacije telekom usluge u BiH bile jeftinije?
Naravno. Kao što sam već rekao, nove i kvalitetne usluge i novi igrači na tržištu doprinijet će njegovom razvoju i širenju, a time i pojeftinjenju usluga za krajnje korisnike.
Kako viditi telekom tržište regije za desetak godina? Špekulira se da će u cijeloj regiji dominirati dva ili najviše tri evropska telekom operatora?
Kao predstavnik jednog od najvećih telekoma u regiji, mislim da ima prostora i za regionalne i za globalne operatere. Pojedinačne telekom tvrtke neće imati potencijal samostalnog rasta i razvoja.
Mobilkom Austrija nadmetao se za Mobi 63 a kasnije i za Mobis u Republici Srpske. Izgubili ste na oba tendera. Je li to uticalo na Vašu poziciju u Mobilkomu Austrija?
Povod ovom intervjuu jeste činjenica da sam u Austriji proglašen osobom godine za sve što smo postigli, a kao i u svakom drugom poslu, ni u ovome nije cilj dobiti svaku bitku baš po svaku cijenu. Smatram da su naše odluke vezane uz različita tržišta, pa i za ona na koja nismo ušli, bila ispravna, nije rješenje nešto platiti previše pa biti vlasnik. Treba ponuditi fer iznos, ali s perspektivom kontinuiranog i dugoročnog ulaganja jer to jedino ima ekonomskog smisla. Mi smo izlistani na burzi i svaki naš korak se odmah osjeti na cijeni dionice. Postupili smo ispravno, a to su na koncu potvrdili i financijski analitičari. Oba spomenuta tendera za Mobi 63 i Telekom Srpske su vrednovane po političkim a ne ekonomskim kriterijima.
Kakva je, prema Vašem mišljenju, uopće perspektiva mobilnih komunikacija?
Trend povećanja upotrebe mobilnih u odnosu na fiksne telefone sve više raste. Ako pogledamo trendove, npr. u Hrvatskoj, broj korisnika koji radije koriste mobilni telefon nego fiksni porastao je za više od šest posto u godinu dana (s 32,7 na 38,8), dok se udjel minuta razgovora u mobilnoj mreži stalno povećava, a u fiksnoj smanjuje. Budućnost komunikacija je nesumnjivo u mobilnom segmentu tako da je perspektiva mobilnih komunikacija sjajna.
Boris Nemšić, sjajna karijera
SARAJLIJA KOJI JE DOKTORIRAO U BEČU
Boris Nemšić rođen je 1957. u Sarajevu gdje je 1980. godine diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu. Deset godina kasnije doktorirao je na Tehničkom fakultetu u Beču. Karijeru je započeo 1980. na području radijskog emitiranja, a 1983. se zaposlio na sarajevskom Elektrotehničkom fakultetu. Od 1988. do 1990. radio je kao asistent na Institutu za telekomunikacije i radijsko-frekvencijski inženjering u Beču. Od 1990. do 1997. vodio je odjele razvoja mobilnih komunikacija u Ascomu i Bosch Telekomu u Beču, Solothurnu u Švicarskoj i Berlinu. U Mobilkom Austria, na mjesto direktora Odjela za planiranje mreže, Nemšić je prešao 1997. godine. Već naredne godine predvodio je tim Mobilkoma koji je konkurirao za dobijanje druge licence za mobilnog operatera u Hrvatskoj. Nakon uspjeha na tenderu, u novembru 1998. godine, Nemšić dolazi na čelno mjesto kompanije Vipnet, hrvatskog mobilnog operatera u vlasništvu Mobilkoma. Za predsjednika uprave Mobilkom Austrije imenovan je 2000., a 2002. izabran je i za člana uprave Telekom Austria Grupe. U maju 2006. dolazi na mjesto predsjednika uprave Telekom Austria Grupe uz istodobno zadržavanje i pozicije predsjednika uprave Mobilkom Austrije.
Nemšić o rodnom gradu
MALO NAM NEDOSTAJE DA OD SARAJEVA NAPRAVIMO OZBILJAN EVROPSKI CENTAR!
Budući da ste rođeni Sarajlija, bila bi nam zanimljiva Vaša ocjena promjena u BiH. Koliko često dolazite u Sarajevo i koliko ste vezani za rodni grad?
Mijenja se situacija nabolje, međutim, po mom sudu malo presporo prema ostatku Evrope i svijeta. Dosta je bilo hvatanja koraka za drugima i krajnji je trenutak da se počnemo nametati znanjem i kvalitetnim rješenjima. BiH ima veliki ljudski potencijal i to je vrijednost.
U Sarajevu nisam često jer puno radim ali dođem uvijek rado, sad i malo više jer mi je stalo da napravimo neke dobre stvari za našu zemlju.
BORIS NEMŠIĆ je predsjednik Uprave Austria Telekom Grupe i Mobilkom Austrie, Sarajlija koji je proglašen za ličnost godine u Austriji; samozatajni biznismen samo je za “SB” pristao govoriti o svojoj karijeri, planovima svoje firme u BiH i regiji
Boris Nemšić jedan je od najzaslužnijih za to što je Telekom Austria Grupa danas vodeća telekomunikaciona kompanija u Austriji i jedna od ključnih u jugoistočnoj Evropi.
Austrijski Trend, najcjenjeniji austrijski poslovni mjesečnik koji izlazi već tri i po decenije, svake godine bira austrijsku osobu godine, a za 2007. godinu osobom godine je proglasio Borisa Nemšića, predsjednika Uprave Telekom Austria Grupe i Mobilkom Austrie. Zahvaljujući izuzetno uspješnoj godini za Telekom Austria Grupu, žiri sastavljen od novinara Trenda dodijelio je Nemšiću tu prestižnu nagradu i posvetio mu 17 stranica svog januarskog izdanja.
Ovom priznanju prethodilo je jedno izvan granica Austrije - američki časopis Investor svrstao je Nemšića na listu pet najboljih direktora u evropskoj industriji telekomunikacija, medija i tehnologija.
BALKANSKI BIZNIS
Ugledni austrijski poslovni mjesečnik Trend izabrao Vas je za osobu godine za 2007. Šta je bilo presudno da dobijete to priznanje?
Prošla godina je bila iznimno uspješna za Mobilkom Austria Grupu: pokrenuli smo dvije greenfield tvrtke u Srbiji i Makedoniji, u samo šest mjeseci, kupili smo Velcom, drugi po veličini operater u Bjelorusiji i preuzeli 131.000 korisnika od Tele2 u Austriji. Drago mi je da je Trend to prepoznao i ovim priznanjem nagradio dobar rezultat.
Mobilkom Austrija s Vama na čelu započeo je pohod na tržište regije. Kako trenutno izgleda vaša tržišna pozicija, gdje ste prisutni i gdje namjeravate biti prisutni?
Mobilkom Austria Grupa trenutno je prisutna u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Lihtenštajnu, Bugarskoj, Srbiji, Makedoniji i, odnedavno, Bjelorusiji. Oko 6.500 zaposlenih u grupi brine za više od 15 milijuna korisnika što je impozantan broj. Planiramo zadržati vodeću poziciju u regiji, daljnjim rastom i novim akvizicijama.
U BiH je trenutno vrlo aktuelno pitanje privatizacije dva državna telekoma - Eroneta i BH Telekoma. Je li Mobilkom Austrija i dalje zaintresirana za tržište BiH?
Jeste, naša ambicija je ući na tržište BiH. Kupnja udjela u BH Telecomu dodatno bi učvrstila našu poziciju vodećeg pružatelja usluga u mobilnim komunikacijama na ovom području, ali profitiralo bi i tržište. Ulaskom Mobilkoma tržište BiH bilo bi mnogo naprednije i ne bi više zaostajalo za susjednima. U Makedoniji i u Srbiji smo u svega šest mjeseci uspjeli pokrenuti nove telekomunikacijske operatere krenuvši doslovno ni od čega, pa ne sumnjam u uspjeh s već uhodanom tvrtkom.
Izjavili ste, između ostalog, da Deutsche Telekomu, koji je jedan od najvećih evropskih operatera, mala tržišta poput BiH nisu u prvom planu, ali da je Telekomu Austrija i Mobilkomu to tržište vrlo značajno. Zašto?
Fokusiramo se na manja tržišta, ili točnije na tržišta koja su usporediva s onima na kojima već poslujemo jer smo na njima odlični, prilagođavamo im našu ponudu i nudimo ono što traže korisnici dok su globalni igrači tu relativno slabi jer primjenjuju iste usluge i ponudu kao i na drugim tržištima. Njima je svejedno je li Amerika ili Evropa ili Bosna..., sve je iste boje. Također, mi smo regionalni igrač koji poštuje i razumije zemlje u kojima posluje. Naš uspjeh u ovoj regiji rezultat je takvog pristupa u kojem razlikujemo potrebe korisnika u Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji i prema njima razvijamo i nudimo usluge.
NE PLAŠIMO SE KONKURENCIJE
Prije nekoliko sedmica bh. zvaničnici započeli su neformalne razgovore s nekim kompanijama iz Njemačke oko prodaje BH Telecoma. Zabrinjavaju li Vas ovi razgovori?
Ne. Konkurencija me ne zabrinjava jer vjerujem da smo mi bolji. Brine me samo vrijeme koje je prošlo otkad smo iskazali naš interes i spremnost na donošenje odluka. Osim toga, Deutsche Telekom je već značajan dioničar HT-a Mostar.
Koji model privatizacije preferirate? U opticaju su, naime, dva modela - prodaja većinskog paketa i prodaja manjinskog paketa dionica. Koji je model bolji?
Ako se traži stabilan, dugoročan, strateški partner u privatizaciji se uvijek gleda omogućiti kvalitetnom igraču da preuzme većinski udjel. Time država ukazuje povjerenje i otvara prostor strateškom partneru da razvije kompaniju i tržište. Ozbiljni investitor s većinskim udjelom može vrlo brzo unijeti sve potrebne promjene i poboljšanja, brže ulagati u razvoj i lakše poslovati, jer ima jaču upravljačku snagu. Naravno, odluku o tome trebaju donijeti Vlada i Parlament Federacije BiH.
Kako procjenjujete telekom tržište BiH? Koliko trenutno vrijedi i kakav je potencijal rasta ovog tržišta?
Tržište BiH ima potencijal i ispravnim pristupom se može se usporediti s bilo kojim drugim europskim tržištem. Mi bismo od BH Telecoma za šest mjeseci napravili tvrtku koja se može ravnopravno nositi s bilo kojim konkurentom, a time bi i tržište profitiralo jer bismo mi donijeli nove i bolje usluge po konkurentnim cijenama.
Republika Srpska je na prodaji Mobisa inkasirala 1,2 milijarde KM. Šta mislite koliko bi Federacija BiH mogla inkasirati od prodaje BH Telecoma i Eroneta?
Postoje jasni kriteriji za procjenu vrijednosti telekom tvrtki a to su promet, EBITDA i eventualni troškovi restrukturiranja. Primjer o prodaji Telekoma Srbije koji ste naveli nije bio zasnovan na ekonomskim kriterijima.
Možete li uporediti cijene telekom usluga u BiH i okruženju? Da li bi nakon privatizacije telekom usluge u BiH bile jeftinije?
Naravno. Kao što sam već rekao, nove i kvalitetne usluge i novi igrači na tržištu doprinijet će njegovom razvoju i širenju, a time i pojeftinjenju usluga za krajnje korisnike.
Kako viditi telekom tržište regije za desetak godina? Špekulira se da će u cijeloj regiji dominirati dva ili najviše tri evropska telekom operatora?
Kao predstavnik jednog od najvećih telekoma u regiji, mislim da ima prostora i za regionalne i za globalne operatere. Pojedinačne telekom tvrtke neće imati potencijal samostalnog rasta i razvoja.
Mobilkom Austrija nadmetao se za Mobi 63 a kasnije i za Mobis u Republici Srpske. Izgubili ste na oba tendera. Je li to uticalo na Vašu poziciju u Mobilkomu Austrija?
Povod ovom intervjuu jeste činjenica da sam u Austriji proglašen osobom godine za sve što smo postigli, a kao i u svakom drugom poslu, ni u ovome nije cilj dobiti svaku bitku baš po svaku cijenu. Smatram da su naše odluke vezane uz različita tržišta, pa i za ona na koja nismo ušli, bila ispravna, nije rješenje nešto platiti previše pa biti vlasnik. Treba ponuditi fer iznos, ali s perspektivom kontinuiranog i dugoročnog ulaganja jer to jedino ima ekonomskog smisla. Mi smo izlistani na burzi i svaki naš korak se odmah osjeti na cijeni dionice. Postupili smo ispravno, a to su na koncu potvrdili i financijski analitičari. Oba spomenuta tendera za Mobi 63 i Telekom Srpske su vrednovane po političkim a ne ekonomskim kriterijima.
Kakva je, prema Vašem mišljenju, uopće perspektiva mobilnih komunikacija?
Trend povećanja upotrebe mobilnih u odnosu na fiksne telefone sve više raste. Ako pogledamo trendove, npr. u Hrvatskoj, broj korisnika koji radije koriste mobilni telefon nego fiksni porastao je za više od šest posto u godinu dana (s 32,7 na 38,8), dok se udjel minuta razgovora u mobilnoj mreži stalno povećava, a u fiksnoj smanjuje. Budućnost komunikacija je nesumnjivo u mobilnom segmentu tako da je perspektiva mobilnih komunikacija sjajna.
Boris Nemšić, sjajna karijera
SARAJLIJA KOJI JE DOKTORIRAO U BEČU
Boris Nemšić rođen je 1957. u Sarajevu gdje je 1980. godine diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu. Deset godina kasnije doktorirao je na Tehničkom fakultetu u Beču. Karijeru je započeo 1980. na području radijskog emitiranja, a 1983. se zaposlio na sarajevskom Elektrotehničkom fakultetu. Od 1988. do 1990. radio je kao asistent na Institutu za telekomunikacije i radijsko-frekvencijski inženjering u Beču. Od 1990. do 1997. vodio je odjele razvoja mobilnih komunikacija u Ascomu i Bosch Telekomu u Beču, Solothurnu u Švicarskoj i Berlinu. U Mobilkom Austria, na mjesto direktora Odjela za planiranje mreže, Nemšić je prešao 1997. godine. Već naredne godine predvodio je tim Mobilkoma koji je konkurirao za dobijanje druge licence za mobilnog operatera u Hrvatskoj. Nakon uspjeha na tenderu, u novembru 1998. godine, Nemšić dolazi na čelno mjesto kompanije Vipnet, hrvatskog mobilnog operatera u vlasništvu Mobilkoma. Za predsjednika uprave Mobilkom Austrije imenovan je 2000., a 2002. izabran je i za člana uprave Telekom Austria Grupe. U maju 2006. dolazi na mjesto predsjednika uprave Telekom Austria Grupe uz istodobno zadržavanje i pozicije predsjednika uprave Mobilkom Austrije.
Nemšić o rodnom gradu
MALO NAM NEDOSTAJE DA OD SARAJEVA NAPRAVIMO OZBILJAN EVROPSKI CENTAR!
Budući da ste rođeni Sarajlija, bila bi nam zanimljiva Vaša ocjena promjena u BiH. Koliko često dolazite u Sarajevo i koliko ste vezani za rodni grad?
Mijenja se situacija nabolje, međutim, po mom sudu malo presporo prema ostatku Evrope i svijeta. Dosta je bilo hvatanja koraka za drugima i krajnji je trenutak da se počnemo nametati znanjem i kvalitetnim rješenjima. BiH ima veliki ljudski potencijal i to je vrijednost.
U Sarajevu nisam često jer puno radim ali dođem uvijek rado, sad i malo više jer mi je stalo da napravimo neke dobre stvari za našu zemlju.