Forum Klix.ba

Nakon nuspjelih aprilskih ustavnih promjena, bh javnost s neizvjesnošću išćekuje nove ustavne promjene. Koliko se odmaklo u tom procesu još niko ne zna. Međutim nakon nedavne izjave Dragana Čovića, predsjednika HDZ da su na pragu rješenja, postalo je jasno da je u toku mostarskog sijela, od predstavnika međunarodne zajednice ponuđen tekst budućeg Ustava. Prema provjerenim informacijama on glasi:

Preambula:

Poštujući ljudsko dostojanstvo, slobodu i jednakost.
Izgrađujući jedinstvenu zajednicu ravnopravnih građana i naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, pripadnika nacionalnih manjina i Ostalih.
Gradeći građansko društvo, štiteći punu ravnopravnost svih naroda.
Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju.
Vođeni Ciljevima i Principima Povelje Ujedinjenih nacija.
Poštujući teritorijalni intengritet, suverenitet i političku nezavisnost svoje zemlje.
Uvjereni u demokratske vrijednosti pluralističkog društva.
Poštujući ljudska, građanska, nacionalna i manjinska prava.
Poštujući prava svih nacionalnih, etničkih i vjerskih manjina.
Štiteći svoje državljane i građane u svijetu.
Izgrađujući socijalnu i pravednu državu.
Obezbjeđujući ravnomjeran razvoj zemlje.
Uvjereni u progres i prosperitet. Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Države Bosne i Hercegovine:

Član I
Država Bosna i Hercegovina

1. Kontinuitet

Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Država Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Država Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.

2. Suverenitet

Suverenitet Države Bosne i Hercegovine je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv.
Suverenitet Države Bosne i Hercegovine prostire se nad njenim kopnenim i zračnim prostorom, rijekama, jezerima unutrašnjim vodama, morem i teritorijalnim vodama.
Saveze i druge forme povezivanja i udruživanja sa drugim državama određuje i zaključuje Država Bosna i Hercegovina.

3. Osnovna načela

Država Bosna i Hercegovina je suverena, jedinstvena, nedjeljiva, demokratska, pravna, socijalna, sekularna i decentralizovana država u postojećim granicama koje su nepovredive.

Država Bosna i Hercegovina je država ravnopravnih građana i konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, te pripadnika nacionalnih manjina i Ostalih, koji svoja suverena, ljudska, građanska i nacionalna prava ostvaruju u Državi Bosni i Hercegovini.

Konstitutivni narodi Države Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Srbi i Hrvati, zajedno sa ostalim građanima su ravnopravni na cijeloj teritoriji Države Bosne i Hercegovine.

4. Demokratska načela i izbori

Država Bosna i Hercegovina je parlamentarna demokratska država u kojoj se vlast izabire putem demokratskih i slobodnih izbora od strane građana i naroda.
Država Bosna i Hercegovina preko izabranih predstavnika vlasti, funkcioniše u skladu sa zakonom.

5. Podjela vlasti

U Državi Bosni i Hercegovini i svim njenim nivoima vlasti ustavni poredak se temelji na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
U Državi Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti svi propisi i zakoni moraju biti u skladu sa Ustavom Države Bosne i Hercegovine.

6. Sastav

Država Bosna i Hercegovina se sastoji:

a) Od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu "entiteti") ;

b) I dva distrikta: Distrikta Brčko i Distrikta Grad Sarajevo (u daljem tekstu "distrikti");

7. Entiteti

Entiteti su zasebni autonomni politički subjekti unutar Države Bosne i Hercegovine, bez prava na ocepljenje, koji imaju svoj Ustav, zakone, simbole i institucije.
Entiteti imaju svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koji Ustavom Države Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucija Države Bosne i Hercegovine.
Građani i konstitutivni narodi Države Bosne i Hercegovine kroz institucije entiteta ostvaruju svoja ljudska, građanska, nacionalna i kolektivna prava (konstitutivnost), manjinska i ostala Ustavom propisana prava.
Unutar entiteta se ostvaruje ustavno pravo građana na lokalnu samupravu, te regionalnu autonomiju ili upravu, čije su nadležnosti, prava i dužnosti propisane Ustavom entiteta.

8. Distrikti

Distrikti su zasebne administrativne jedinice lokalne samouprave pod suverenitetom Države Bosne i Hercegovine, nastali uzajamnim dogovorom entiteta i Države Bosne i Hercegovine.
Entiteti u okviru distrikta izvršavaju samo one funkcije i ovlasti koje su im povjerene Ustavom distrikta. Nijednom od entiteta vlasti distrikta neće dodijeliti ili povjeriti bilo koju funkciju upravljanja ili ovlast koja je propisana Ustavom distrikta.
Prava i dužnosti distrikta Bosne i Hercegovine, propisani su Ustavom distrikta. Distrikti imaju svoje institucije i simbole, kao i svu vlast, nadležnosti i odgovornosti, koje su u skladu sa Ustavom distrikta i Ustavom Države Bosne i Hercegovine.
Građani i konstitutivni narodi Države Bosne i Hercegovine kroz institucije distrikta ostvaruju svoja ljudska, građanska, nacionalna i kolektivna prava (konstitutivnost), manjinska i druga Ustavom propisana prava.

9. Glavni grad

Glavni Glavni grad Države Bosne i Hercegovine je Distrikt Grad Sarajevo.
Nadležnosti, institucije, prava, obaveze i dužnosti Distrikta Grad Sarajevo su propisane Ustavom Distrikta Grad Sarajevo i posebnim zakonom o Glavnom Gradu Države Bosne i Hercegovine.
Građani Distrikta Grad Sarajevo, Glavnog grada Države Bosne i Hercegovine, kroz institucije distrikta ostvaruju svoja ljudska, građanska, nacionalna i kolektivna prava (konstitutivnost), manjinska i druga Ustavom propisana prava.

10. Simboli

Država Bosna i Hercegovina će imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština i potvrdi Predsjedništvo.

11. Službeni jezici i pismo:

U Državi Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi su: bosanski, srpski i hrvatski jezik, te latinično i ćirilično pismo.

12. Državljanstvo

Postoji državljanstvo Države Bosne i Hercegovine, koje reguliše Parlamentarna skupština.
a) Svi građani Države Bosne i Hercegovine bez obzira na nacionalnu, jezičku, vjersku, rasnu, spolnu, seksualnu ili političku pripadnost imaju pravo na državljanstvo Države Bosne i Hercegovine.

b) Svi državljani Države Bosne i Hercegovine jednaki su pred zakonom, u postupku pred sudovima ili drugim državnim organima, kao i organima koji nastupaju u ime države.

c) Državljanstvo Države Bosne i Hercegovine reguliše Parlamentarna Skupština Države Bosne i Hercegovine, pod slijedećim uslovima:

▪ da državljani Bosne i Hercegovine, su i dalje državljani Države Bosne i Hercegovine;
▪ da se ni jednom državljanu Države Bosne i Hercegovine ne može uskratiti državljanstvo Države Bosne i Hercegovine;
▪ da Država Bosna i Hercegovina nikome neće oduzeti državljanstvo na osnovu: spola, rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti, jezika, političkog ili drugog mišljenja.
▪ da Država Bosna i Hercegovina ni po kom osnovu, svoje državljane ne može izručiti drugoj zemlji i njenim institucijama;
▪ da će Država Bosna i Hercegovina štiti svoje državljane bilo gdje u svijetu preko svojih konzularnih, diplomatskih ili drugih predstavništava;
▪ da Država Bosna i Hercegovina radi na povezivanju iseljenika sa domovinom, koji su se odrekli državljanstva Bosne i Hercegovine;

Član II
Ljudska prava i osnovne slobode


1. Svi građani i narodi Države Bosne i Hercegovine su jednaki pred zakonom.

2. Država Bosna i Hercegovina poštuje i štiti prava svih svojih građana u skladu sa ovim Ustavom i međunarodnim i europskim standardima.

3. Država Bosna i Hercegovina je država društva koje jamči građanska i politička prava; ekonomska, društvena i kulturna prava, i kolektivna prava u skladu sa međunarodnim i europskim standardima.

4. Osnovna prava i slobode zajamčene ovim Ustavom, i prava zajamčena međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je Država Bosna i Hercegovina potpisnica, osiguravaju se svim osobama u Državi Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po osnovu spola, starosne dobi, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalnosti, društvenog porijekla, pripadnosti nacionalnim manjinama, imovine, rođenja, nesposobnosti i drugog statusa.

5. Prava nabrojana u ovom dijelu su ilustrativna, ne sveobuhvatna.

6. Obvezujući međunarodni sporazumi i konvencije o ljudskim pravima

1. Država Bosna i Hercegovina poštuje ljudska prava u skladu sa međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je ona potpisnica.
2. Međunarodni sporazumi i konvencije koje je Država Bosna i Hercegovina ratificirala su obavezujući za državu i imaju prvenstvo nad svim drugim zakonima i ovim Ustavom, osim ako zakon ili ovaj Ustav jamči prava u većoj mjeri od primjenljivih sporazuma i konvencija.
3. Država osigurava sva ljudska prava u skladu, ili u većem stupnju, sa onim pravima koja su zajamčena i svim sporazumima i konvencijama u kojima je ona potpisnica
4. Prava i slobode navedene u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom.

7. Pojedinačna prava

* Svim pojedincima u Državi Bosni i Hercegovini se jamče slijedeća prava i slobode, kao i ona koja su nabrojana u međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je Bosna i Hercegovina potpisnica.

* Osnovna prava i slobode
- Pravo na život.
- Pravo na neizlaganje mučenju i nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni.
- Pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili podčinjenosti ili prisilnom ili obaveznom radu.
- Pravo na slobodu i sigurnost ličnosti.
- Pravo na privatan i obiteljski život, dom, i poštu.
- Pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji.
- Pravo na imovinu.
- Pravo na obrazovanje.
- Pravo na slobodu kretanja i prebivališta.
- Pravo na poštivanje i zaštitu dostojanstva drugih.
- Pravo na okoliš koja nije štetna po zdravlje i dobrobit.
- Pravo na mišljenje, savjest i vjeru.
- Slobodu izražavanja.
- Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugim.
- Slobodu od nerazumnog pretresa i hapšenja.

* Građanska i politička prava

- Pravo na djelotvoran pravni lijek kada su prava zajamčena ovim Ustavom prekršena.
- Pravo na peticiju, uključujući i pravo na podnošenje žalbi.
- Pravo na formiranje i pripadanje političkim strankama,
- Pravo na sudjelovanje u javnim poslovima.
- Pravo na ravnopravan pristup javnim službama.
- Pravo glasa i izbora po stjecanju punoljetnosti od 18 godina.
- Pravo glasa je univerzalno i jednako.
- Pravo na informacije potrebite za ostvarivanje i zaštitu prava koje drži (1) država, ili (2) drugo lice.
- Pravo na odbijanje svjedočenja ukoliko se time osoba koja svjedoči izlaže krivičnom gonjenju.
- Pravo na poštenu raspravu u građanskim i krivičnim predmetima i druga prava koja se odnose na krivični postupak.
- Pravo da se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažno odlukom suda ne utvrdi krivica.
- Niko ne može biti osuđen za bilo koje djelo koje prema zakonu ne predstavlja krivični prekršaj u vrijeme kada je počinjeno. Niti se može izreći kazna koja nije propisana zakonom za takvo djelo.
- Lišavanje slobode može trajati samo onoliko dugo koliko za to postoje zakonski uvjeti.
- Osoba za koje se s razlogom sumnja da je izvršilo povredu zakona može biti uhapšena i pritvorena samo kada je to potrebito u cilju vođenja krivičnog postupka ili iz razloga sigurnosti za ljude.
- Sloboda kretanja se može ograničiti zakonom samo ako je to potrebito radi vođenja krivičnog postupka ili radi zaštite, sigurnosti i zdravlja ljudi.
- Sloboda tiska i drugih sredstava komuniciranja je zajamčena.
- Sloboda tajnosti pošte i svih drugih komunikacija je zajamčena.
- Svatko ima pravo na pravnu obranu kadgod su prava osobe ili legitimni interesi povrijeđeni ili dovedeni u opasnost.
- Smrtna kazna je ukinuta; ona ne može ponovo stupiti na snagu.

8. Ekonomska, društvena i kulturna prava

- Svi pojedinci slobodno koriste po svom izboru jezik i sudjeluju u kulturnom životu.
o Svi pojedinci imaju pravo da se identificiraju sa kulturom ili etničkoj pripadnosti po svom izboru, ali ni jedan pojedinac ne može biti prisiljen da se identificira sa nekom kulturom ili etničkoj pripadnosti.
- Sve osobe slobodno prakticiraju svoju vjeru prema vlastitom izboru.
- Sve osobe imaju pravo na:

I Obrazovanje;
II Socijalnu zaštitu;
III Zdravstvo i zdravstveno zbrinjavanje;
IV Ishranu;
V Krov nad glavom.

- Svatko je slobodan da bira svoje zanimanje i profesiju, i sva radna mjesta i dužnosti će biti pristupačna svakome pod istim uvjetima.
- Radni odnos se može prekinuti suprotno želji zaposlenih samo na način i pod uvjetima propisanim zakonom i kolektivnim ugovorima.
o Svaka zaposlena osoba ima pravo na naknadu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima.
- Jamče se sloboda osnivanja sindikata i organizacija i odnosnih aktivnosti.
- Zaposlene osobe imaju pravo na pravične i adekvatne radne uvjete.
- Zaposlene osobe imaju pravo na štrajk u skladu sa uvjetima i procedurama propisanim zakonom, pravo da brane svoje kolektivne ekonomske i društvene interese.
- Pojedinci imaju pravo na poduzetništvo i slobodnu konkurenciju u gospodarstvu.
- Zajamčena je sloboda znanstvenog istraživanja.
- Zajamčena je sloboda umjetnosti.

8. Manjinska prava

* Pripadnici nacionalnih manjina ne smiju biti diskriminirani po osnovu svog statusa nacionalne manjine.
* Pripadnicima manjinskih nacionalnih grupacija u Bosni i Hercegovini se jamči pravo njegovanja kulturnog nasljeđa, komuniciranja na vlastitom jeziku, korištenja vlastitog pisma, osnivanje udruženja, i stvaranje i održavanje obrazovnih i kulturnih institucija, u skladu sa zakonom.
* Svi pripadnici nacionalnih manjinskih grupacija imaju pravo na učenje vlastitog jezika i korištenje vlastitog manjinskog jezika u službenim komunikacijama, u skladu sa zakonom.
* Ostvarivanjem ovih prava od strane pripadnika nacionalnih manjinskih grupacija ne smije se vršiti diskriminacija drugih građana.

9. Tumačenje prava i sloboda

1. Svaki sud, tribunal i javni forum moraju unapređivati duh, svrhu i cilj prava i sloboda nabrojanih u ovom Ustavu prilikom tumačenja zakona ili razvoja građanskog i običajnog prava.
2. Prilikom tumačenja nabrojanih prava i sloboda, sud, tribunal ili javni forum daju široko tumačenje i podržavaju vrijednosti koje ističu otvoreno i demokratsko društvo utemeljeno na ljudskom dostojanstvu, jednakosti i slobodi.
3. Europsko i međunarodno pravo se mora uzeti u obzir čak i kod tumačenja nabrojanih prava i sloboda.
4. Buduća prava ili slobode priznata ili potvrđena građanskim pravom, običajnim pravom, ili zakonima, moraju biti u skladu sa nabrojanim pravima i slobodama.

10. Ograničenja ustavno zajamčenih ljudskih prava i osnovnih sloboda

1. Osnovna ljudska prava i slobode koje su zajamčene ovim Ustavom mogu biti ograničene zakonom, ali samo u onoj mjeri u kojoj je takvo ograničenje razložno i opravdano.
2. Ta ograničenja će uzeti u obzir sve bitne čimbenike, uključujući:

- Prirodu tog prava ili slobode;
- Važnost same svrhe tog ograničenja;
- Prirodu i doseg ograničenja;
- Odnos između ograničenja i njegove svrhe; i
- Manje restriktivna sredstva za postizanje svrhe

3. Nijedan zakon ne može ograničiti niti jedno osnovno ljudsko pravo i slobodu zajamčene ovim Ustavom, osim na način kako je to propisano u pododjeljku a. ili bilo kojoj drugoj odredbi ovog Ustava.

11. Ombudsmeni

1. Ured ombudsmena ima zadatak da štiti individualna i kolektivna prava.
2. Postoji jedan Ured ombudsmena na razini države u Bosni i Hercegovini koji je reguliran zakonom.
3. Zastupnički dom će izabrati ombudsmana i dvojicu zamjenika. Zastupnički dom odobrava i Ombdusmena i svakog zamjenika u skladu sa zakonom.

12. Podnošenje žalbi Ustavnom sudu za zaštitu individualnih prava

1. U slučaju kršenja nekog od individualnog prava ili ako postoji neposrednog opasnost od kršenja nekog od prava pojedinaca, on ili ona imaju pravo da podnesu zahtjev za pokretanje postupka Ustavnom sudu za zaštitu onih prava koja im se jamče ovim Ustavom.
2. Od Ustavnog suda se traži da donese odluku po takvom zahtjevu u roku od [60] dana.
3. Političke stranke, općinska vijeća, gradska vijeća, organizacije građanskog društva i druga pravna lica također mogu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom radi zaštite prava pojedinaca ili grupa, ili oboje njih, kada su prava koja im pripadaju po ovom Ustavu povrijeđena ili su u neposrednoj opasnosti da budu povrijeđena.
4. Ombudsmeni mogu podnijeti zahtjev amicus curiae (prijateljima suda) u takvim slučajevima kako je predviđeno u ovom dijelu.
5. Propisi za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka na osnovu ovog dijela se reguliraju zakonom.

13. Izbjeglice i raseljena lica

Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo na slobodan povratak svojim domovima. Oni u skladu sa Aneksom 7 Općeg okvirnog sporazuma imaju pravo na povrat imovine koje su bili lišeni tokom neprijateljstava od 1991. godine kao i na nadoknadu one imovine koja im se ne može vratiti. Svaka obaveza ili izjava koja se odnosi na tu imovinu a koja je dana pod prinudom smatrat će se nevažećom.

14. Suradnja.

Sva nadležna tijela u Bosni i Hercegovini surađivat će i osigurati neograničen pristup: svim međunarodnim mehanizmima za praćenje stanja ljudskih prava uspostavljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima ustanovljenim bilo kojim međunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslaviju (i posebno će se postupiti po nalozima izdanim na osnovu člana 29. Statuta tribunala); kao i svim drugim organizacijama kojim je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda dodijelilo mandat u vezi sa ljudskim pravima ili humanitarnim pravom.


Član III
Nadležnosti i odnosi između institucija Države Bosne i Hercegovine i entiteta.

1. Nadležnosti institucija Države Bosne i Hercegovine

Nadležnosti institucija Države Bosne i Hercegovine su:
a) Odbrana i sigurnost
b) Vanjska politika
c) Vanjsko-trgovinska politika
d) Carinska politika
e) Monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII
f) Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza DBiH
g) Politika i regulativa za useljavanje, izbjeglice, imigraciju i azil
h) Provodjenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa,
uključujući i odnose sa INTERPOL-om.
i) Uspostavljanje i funkcioniranje Suda DBiH i Tužilaštva DBiH.
j) Uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih
komunikacija
k) Reguliranje međunarodnog i međuentitetskog transporta
l) Kontrola zračnog saobraćaja m) Ostale nadležnosti koje se uredjuju zakonom

2. Podijeljene nadležnosti sa institucijama Države Bosne i Hercegovine su:

a) Poreski sistem
b) Izborni proces
c) Pravosudje
d) Poljoprivreda
e) Nauka i tehnologija
f) Ekologija
g) Lokalna samouprava
h) Ostale nadležnosti koje se uredjuju zakonom.

3. Nadležnost entiteta

a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Države Bosne i Hercegovine, u skladu s evropskim standardima.

b) Svaki entitet će pružiti svu potrebnu pomoć vladi Države Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze Države Bosne i Hercegovine, s tim da će finansijske obaveze u koje je ušao jedan entitet bez suglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Države Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak članstva Države Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji.

c) Entiteti će ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zaštitu lica pod svojom jurisdikcijom, održavanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje će funkcionisati u skladu sa međunarodno priznatim standardima uz postovanje međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz člana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajućih mjera.

d) Svaki entitet može također sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.

4. Pravni poredak i nadležnosti institucija

a) Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Države Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.

b) Eniteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Države Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Države Bosne i Hercegovine i entiteta.

5. Koordinacija

Predsjedništvo može odlučiti da podstakne međuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadležnosti Države Bosne i Hercegovine predviđenim ovim Ustavom, izuzev ako se u konkretnom slučaju jedan entitet tome usprotivi.

6. Dodatne nadležnosti

a) Država Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5-8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Države Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Države Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
b) Nadležnosti koje su prenesene na državu mogu se vratiti nazad entitetima
uz jednoglasan pristanak države i oba entiteta.
c) Državne institucije su odgovorne za pregovaranje, izradu, usvajanje, te
provedbu i funkcioniranje zakona potrebnih za ispunjavanje evropskih
stnadarda kao i političkih i ekonomskih uvjeta vezanih za evropske integracije.
Država osigurava poštivanje načela, prioriteta i zahtjeva koje
postavlja EU u fazama prije i nakon pristupanja EU. Država će zakonom
uspostaviti potrebna tijela, te poduzeti potrebne mjere i utvrditi potrebne
procedure za ispunjavanje svih kriterija za pristupanje i članstvo u Evropskoj
uniji, što uključuje i potrebne mehanizme koordinacije i suradnje sa organima vlasti na nižim nivoima.
d) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Države Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije, i zajedničke privredne projekte.

Član IV
Parlamentarna skupština

1.Opšti principi
Parlamentarna skupština je nositelj zakonodavne vlasti u Državi Bosni i Hercegovini.

2. Sastav i izbor Parlamentarne skupštine

a) Parlamentarnu skupštinu čine Predstavnički dom i Dom Naroda.
b) Predstavnički dom ima 100 članova.
c) Sa teritorije Federacije biraju se 54 zastupnika, iz Republike Srpske 27 zastupnika, iz Distrikta Grad Sarajevo 12 zastupnika, Distrikta Brčko 3 zastupnika, dok pripadnici nacionalnih manjina i Ostalih imaju zagarantovana 4 zastupnička mjesta.
d) Članovi Predstavničkog doma biraju se na temelju općeg i jednakog
biračkog prava, tajnim glasanjem, neposredno, u skladu sa Izbornim
zakonom.
e) Dom naroda ima 25 članova, od kojih je 7 Bošnjaka, 7 Hrvata i 7 Srba, te 4 člana koje bira Savjet nacionalnih manjina i Ostalih.
f) Članovi u Domu naroda biraju se posredno od strane Predstavničkog
doma, na temelju općeg biračkog prava u skladu sa Izbornim zakonom.

3. Trajanje mandata i podobnost članova

a) Mandat članova Parlamentarne skupštine traje 4 godine.
b) Član Parlamentarne skupštine može biti svaki punoljetni gradjanin Države BiH
koji ima biračko pravo.
c) Član Parlamentarne skupštine ne smije obavljati nikakvu drugu izbornu
ili javnu dužnost dok mu traje mandat u Parlamentarnoj skupštini u
skladu sa Zakonom o sukobu interesa.

4. Poslovnik o radu Parlamentarne skupštine

Svaki dom donosi poslovnik o radu.

5. Predsjednik i potpredsjednici Domova Parlamentarne skupštine

a) Domovi Parlamentarne skupštine imaju Predsjednika i dva zamjenika
predsjednika koji se biraju većinom glasova svojih članova. Predsjednik
i zamjenici predsjednika ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
b) Predsjednik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine predstavlja
Parlamentarnu skupštinu i odgovoran je za njeno funkcionisanje.
c) Predsjednik doma je odgovoran za efikasno funkcioniranje doma,
predstavlja dom pred drugim organima vlasti i obavlja druge dužnosti
utvrdjene zakonom i poslovnikom doma.
d) Zamjenik predsjednika doma pomaže predsjedniku u vršenju njegovih
dužnosti utvrdjenih zakonom i Poslovnikom.
e) Predsjednik i zamjenici predsjednika biraju se na mandat od četiri
godine, a razrješavaju se na isti način kako su i izabrani.
f) Predsjednik Predstavničkog doma, Predsjednik Doma naroda i
Predsjednik Vijeća Ministara ne mogu biti iz istog konstitutivnog
naroda.

6. Sjednice domova Parlamentarne skupštine i sjednice Parlamentarne skupštine

a) Sjednice doma saziva predsjednik doma u skladu s poslovnikom.
b) Svaki dom biće sazvan u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon izbora.
c) Na zahtjev Predsjednika Parlamentarne skupštine, Predsjednika Vijeća
ministara, Predsjednika Države Bosne i Hercegovine , ili jedne trećine (1/3)
članova Parlamentarne skupštine koja uključuje 1/3 članova svakog
doma saziva se vanredna sjednica Parlamentarne skupštine.

7. Nadležnosti Predstavničkog doma

a) Predstavnički dom ima nadležnosti nad svim zakonima.
b) Predstavnički dom:
I. Usvaja Ustavne amandmane;
II. Usvaja zakone;
III.Odlučuje o izvorima i iznosima sredstava za funkcioniranje
institucija i izmirivanje medjunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine;
IV.Usvaja budžet institucija DBiH i međunarodnih obaveza DBiH;
V. Ratifikuje međunarodne sporazume;
VI. Učestvuje u izboru Predsjedništva DBiH u skladu sa ovim ustavom;
VII. Potvrđuje Predsjednika Vijeća ministara DBiH i liste ministara;
VIII. Nadzire rad Vijeća ministara i drugih institucija odgovornih domu
u skladu s Ustavom i zakonom;
IX. Kandidira i bira lica na dužnosti propisane Ustavom i zakonom;
X. Ima sva druga ovlaštenja i dužnosti koje su mu dodijeljene
Ustavom i zakonom.

8. Nadležnosti Doma naroda

a) Razmatranje svih zakona koje usvoji Predstavnički dom, a koji se odnose na vitalni nacionalni interes. Dom naroda ima pravo veta za zaštitu vitalnog
nacionalnog interesa u skladu sa stavom 10 ovog člana;
b) Usvajanje Ustavnih amandmana;
c) Učestvuje u izboru Predsjednika Bosne i Hercegovine i Potpredsjednika Bosne i Hercegovine u skladu sa ovim ustavom.

9. Zakonodavne procedure

a) Vijeće ministara i članovi oba doma Parlamentarne skupštine mogu predlagati zakone. Prijedlozi zakona se podnose Predstavničkom domu.
b) Glasanja su javna i unose se u zapisnik, osim ako nije drugačije utvrđeno
Ustavom i Poslovnikom o radu.
c) Većina svih članova izabranih u Predstavnički dom sačinjava kvorum.
d) Sve odluke u u Predstavničkom domu donose se prostom većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju.
e) Predhodna tačka se ne primjenjuje u slijedećim slučajevima:
I Kada se glasa o prijenosu nadležnosti;
II Kada se glasa o podjeljenim nadležnostima:
III Kada to odluči 2/3 zastupnika Predstavničkog doma;
IV Kada to odluči 2/3 zastupnika u Parlamentima svakog entiteta ili distrikta;
V Kada to odluči Ustavni sud Bosne i Hercegovine
VI Kada to odluče Ustavni sudov entiteta, odnosno Vlada distrikta;
f) Ukoliko se glasa u skladu s predhodnom tačkom, većina u Predstavničkom domu uključuje jednu polovinu glasova, članova izabranih sa teritorije svakog entiteta i distrikta.
Ukoliko većina ne uključuje jednu polovinu glasova članova sa teritorije svakog entiteta i distrikta, predsjednik doma i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od 3 dana od glasanja da postignu saglasnost i kvalifikovanu većinu. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju,odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, članova izabranih iz svakog entiteta i distrikta. U suprotnom odluka se ne može donjeti.
g) Svaki klub Doma naroda odluke donosi prostom većinom.
h) Nakon usvajanja u Predstavničkom domu, zakoni se upućuju Domu naroda. Svaki klub konstitutivnog naroda ima pravo da u roku 15 dana od dana prijema zakona, ukoliko smatra da je tim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes, pokrene proceduru za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, tako što će se pozvati na pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Ako u propisanom roku ne bude pokrenuta procedura zaštite vitalnog nacionalnog interesa, zakon izglasan u Predstavničkom domu je usvojen. Klub predstavnika nacionalnih manjina i Ostalih, može pokrenutu zaštitu vitalnog manjinskog interesa, ako donesena odluka u Predstavničkom domu krši evropske i međunarodne propise o pravima nacionalnih manjina.
i) Osim ako se i dok se uloženi veto ne ospori odgovarajući klub Doma naroda će raditi na amandmanima zakona za koje se utvrdi da su štetni po vitalni nacionalni ili manjinski interes, tako da se isti više ne smatraju štetnim.
j) Ako odgovarajući klub Doma naroda izmijeni neki zakon, taj zakon se mora ponovo proslijediti Predstavničkom domu na potvrdjivanje u roku od 30 dana od dana veta.
k) Parlamentarna skupština objavljuje potpuni zapisnik svojih rasprava, te će osim u iznimnim okolnostima i u skladu sa svojim poslovnikom, svoje rasprave obavljati javno.
l)Zakonski akti stupaju na snagu nakon objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

10. Pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa

a) Konstitutivni narodi Države Bosne i Hercegovine imaju neotuđivo pravo zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
b) Vitalni nacionalni interes se štiti putem prava veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
c) Vitalni nacionalni interes se štiti i na državnom nivou.
d) Na pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa može se pozvati u Domu naroda u pogledu:
I. Prava sva tri konstitutivna naroda da budu zastupljeni u
zakonodavnim, izvršnim, i sudskim organima, i da imaju jednaka
prava učešća u procesima donošenja odluka;
II. Identiteta konstitutivnog naroda
III. Teritorijalne organizacije
IV. Organiziranja javnih organa vlasti
V. Obrazovanja
VI. Upotrebe jezika i pisma
VII. Nacionalnih simbola i zastava
VIII. Duhovnog naslijeđa, posebno njegovanja i potvrđivanja vjerskog i
kulturnog identiteta i tradicija
IX. Očuvanja integriteta Države Bosne i Hercegovine
X. Sistema javnog informisanja
XI. Amandmana na Ustav DBiH XII. Svakog pitanja koje 2/3 jednog kluba u Domu naroda proglasi pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.
e). Razmatranje korištenja prava veta u cilju zaštite vitalnog nacionalnog
interesa
I. Zahtjev za pozivanje na pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog
interesa upućuje Domu naroda radi stavljanja na dnevni red većina
delegata iz jednog od klubova konstitutivnih naroda, za slučajeve iz
stava 10.d. od i. do xi. i 2/3 delegata iz reda jednog konstitutivnog
naroda za slučajeve iz stava 10.d. xii. Klub konstitutivnog naroda
koji se poziva na pravo veta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa
dužan je u roku od tri (3) dana od dana upućivanja zahtjeva iz
prethodnog stava dostaviti u pismenoj formi obrazloženje razloga
pozivanja na pravo veta.
II. Ako većina delegata jednog od klubova ostalih konstitutivnih naroda
smatra da je neosnovano upućen poziv na veto za zaštitu vitalnog
nacionalnog interesa, mogu uputiti žalbu Ustavnom sudu u roku od
10 dana, od dana dostavljanja pismenog obrazloženja.
III. Ustavni sud može odlučiti, u skladu sa državnim zakonom i
Ustavom, da li je poziv na veto dopušten (proceduralna ocjena) i da
li je interes imao kvalifikaciju vitalnog nacionalnog interesa i da li je
njime povrijedjen vitalni nacionalni interes (ocjena merituma).
IV. Ustavni sud BiH je dužan donijeti odluku i dostaviti je
Parlamentarnoj skupštini u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
V. Ako Ustavni sud odluči da odredbe usvojenog zakona nisu štetne po
vitalni nacionalni interes, zakon je usvojen danom objavljivanja
odluke Ustavnog suda i stupa na snagu po objavljivanju.
VI. Ako Ustavni sud utvrdi da je zakon štetan po vitalni nacionalni
interes, Predstavnički dom je dužan izmijeniti zakon, kako ne bi bio
štetan po vitalni nacionalni interes, a u skladu sa odlukom Ustavnog
suda..

11. Raspuštanje Parlamentarne skupštine

a) Parlamentarna skupština može samu sebe raspustiti u skladu poslovnikom o
radu
b) Parlamenatarna skupština se raspušta u slučaju kada Predstavnički dom ne
uspije izabrati Predsjednika Vijeća ministara ( Premijera) ni nakon trećeg
kruga glasanja.

Član V
Predsjedništvo i Predsjednik

Država Bosna i Hercegovina ima Predsjedništvo kojeg čine jedan predsjednik i dva potpredsjednika. Predsjednik Predsjedništva Države BiH je predsjednik Države Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu predsjednik), a potpredsjednici u Predsjedništvu su potpredsjednici Države Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu potpredsjednici). Predsjednik i potpredsjednici ne smiju biti iz reda istog konstitutivnog naroda.

1. Saradnja

Predsjednik sarađuje sa Parlamentarnom skupštinom i Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, kao i ostalim institucijama DBiH, kako bi se osiguralo redovno i djelotvorno funkcioniranje države.

2. Izbor i trajanje mandata

a) Kandidati za članove Predsjedništva mogu biti nominirani od 20% članova Doma
naroda ili 10% članova Predstavničkog doma. Kandidati će biti direktno izabrani
članovi Parlamentarne skupštine. Članovi mogu podržati nominaciju samo jednog
kandidata.
b) Klubovi konstitutivnih naroda u Domu naroda, većinom glasova svakog kluba na
temelju nominiranih prijedloga vrše izbor po jednog kandidata što čini listu od tri
kandidata.
c) Lista od tri predložena kandidata za predsjednika i dva potpredsjednika DBiH
upućuje se Predstavničkom domu na potvrdu.
d) Lista mora sadržavati najmanje po jednog člana Predsjedništva iz svakog entiteta i
najviše po jednog člana Predsjedništva iz svakog naroda.
e) Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine i mogu biti birani još jedan
uzastopni mandat.
f) Izbor predsjednika rotacijom ili na drugi način odrediće Parlamentarna Skupština
DBiH.
g) Prije preuzimanja dužnosti članovi Predsjedništva moraju položiti službenu
zakletvu u skladu sa zakonom.

3. Procedure

Predsjednik i dva potpredsjednika donose poslovnik o radu.

4. Dužnosti i ovlasti predsjednika

a.) Predsjednik:
I. predstavlja državu;
II. potpisuje i proglašava zakone;
III. imenuje i razriješava ambasadore i izaslanike u skladu sa državnim zakonom;
IV. potpisuje međunarodne sporazume u skladu sa državnim zakonom nakon
ratifikacije u Parlamentarnoj skupštini;
V. dodjeljuje odlikovanja i druga priznanja u skladu sa državnim zakonom;
VI. akreditira i prima ambasadore i izaslanike u skladu sa državnim zakonom;
VII. daje pojedinačna pomilovanja, u skladu sa državnim zakonom;
VIII. može zatražiti sazivanje sjednica Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine, te
predlagati dnevni red istih i sudjelovati na sjednicama;
IX. nominira kandidata za predsjednika Vijeća ministara, a nakon konsultacija sa
potpredsjednicima i parlamentarnim strankama;
X. podnosi izvještaje po zahtjevu, ali najmanje jednom godišnje Parlamentarnoj
skupštini o troškovima Predsjedništva.
XI. obavlja ostale funkcije koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti,
ili koje mu povjeri Parlament, u skladu s ustavom i zakonom.
b) Predsjedništvo koje predstavlja jedinstvo države isključivo konsenzusom:
I) regulira pitanja odbrane Države Bosne i Hercegovine u skladu sa državnim
zakonom;
II) imenuje sudije Ustavnog suda u skladu sa Ustavom i državnim zakonom;
III) imenuje članove Upravnog odbora Centralne banke DBiH.
c) Zahtjev predsjednika za ponovno razmatranje zakona
I) u roku od jedne sedmice od donošenja zakona, predsjednik može od
Parlamentarne skupštine tražiti da ponovno razmotri zakon ili dio zakona;
II) predsjednik mora navesti razloge i argumente kako bi objasnio zašto je
zatražio ponovno razmatranje na Parlamentarnoj skupštini;
III) Parlamentarna skupština mora razmotriti, te u pisanoj formi odgovoriti na
argumente predsjednika;
IV) predsjednik može zahtijevati ponovno razmatranje zakona samo jednom
po svakom pojedinačnom zakonu;
V) predsjednik je obavezan da potpisuje zakone kako ih je usvojila
Parlamentarna skupština.

5. Spriječenost predsjednika / potpredsjednika da obavlja dužnosti

a) U slučaju da predsjednik privremeno ne može ispunjavati svoje dužnosti,
imenovat će potpredsjednika da preuzme njegove dužnosti.
b) Predsjednik / potpredsjednik će odstupiti sa dužnosti ako je narušenog
zdravlja u toj mjeri da ne može obavljati dužnost i da se neće oporaviti u
razumnom roku.
c) Ako nije jasno da li je predsjednik / potpredsjednik sposoban obavljati
svoje dužnosti, Ustavni sud utvrđuje njegovu sposobnost na zahtjev Vijeća
ministara, 1/3 članova Predstavničkog doma ili druga dva člana
Predsjedništva zajedno.

6. Smjenjivanje predsjednika / potpredsjednika

a) Predstavnički dom ima ovlast da smijeni predsjednika / potpredsjednika.
b) Predsjednik / potpredsjednik može biti smijenjen zbog nekompetentnosti
i(ili) u slučaju kršenja Ustava, zakona, ili obavezujuće norme
međunarodnog prava.
c) Predstavnički dom Parlamentarne skupštine DBiH može pokrenuti prijedlog
za smjenu predsjednika / potpredsjednika.
d) Ako 2/3 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, koja
uključuje minimalno ½ poslanika iz reda naroda kojem pripada
predsjednik/potpredsjednik glasa za smjenu predsjednika /
potpredsjednika, on napušta dužnost.

7. Ostavka predsjednika / potpredsjednika

a) Predsjednik / potpredsjednik može podnijeti ostavku.

8. Zamjena

Izbor novog predsjednika /potpredsjednika kojem je prestao mandat u
slučajevima navedenim u stavovima 5., 6., i 7. održava se u roku od 15 dana
u skladu sa zakonom.

9. Krivična odgovornost predsjednika/potpredsjednika

a) Predsjednik / potpredsjednik se ne smatraju krivično odgovornim pred
domaćim sudovima za djela izvršena prema i u skladu sa svojim
zvaničnim dužnostima u toku trajanja mandata.
b) Ustavni sud Države Bosne i Hercegovine ocjenjuje da li je djelo koje izvrši
predsjednik / potpredsjednik prema i u skladu sa njegovim zvaničnim
dužnostima.

Član VI
Vijeće ministara

Vijeće ministara Države Bosne i Hercegovine je institucija izvršne vlasti Države Bosne i Hercegovine.
Vijeće ministara ima obavezu i odgovornost prema građanima i narodima Države Bosne i Hercegovine putem Parlamentarne skupštine.
Predsjednik Vijeća ministara odnosno Premijer i ministri zajedno čine Vijeće ministara.
Predsjednik Vijeća ministara, odnosno Premijer, predsjedava sjednicama Vijeća ministara.

1. Izbor i mandat

a) Predstavnički dom Parlamentarne skupština bira Vijeće ministara na početku svakog
novog mandata Parlamenta.
b) Strukturu Vijeća ministara će odrediti Parlamentarna skupština.
c) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer ne može preuzeti dužnost dok ne bude potvrđeno
cjelokupno Vijeće ministara.
d) Nakon što se uspostavi, Vijeće ministara će među svojim članovima izabrati dva
zamjenika premijera.
e) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer i zamjenici predsjednika ne mogu biti iz reda
istog konstitutivnog naroda.

2. Izbor Predsjednika Vijeća ministara (Premijera)

a) Predsjednik države Bosne i Hercegovine nakon konsultacija sa političkim strankama
zastupljenim u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine predlaže
Predstavničkom domu kandidata za Predsjednika Vijeća ministara / Premijer na
potvrđivanje.
b) Ako kandidat za Predsjednika Vijeća ministara / Premijera ne bude potvrđen,
Predsjednik će ponovo predložiti tog kandidata ili drugog kandidata u roku od
narednih deset dana.
c) Ukoliko kandidat kojeg je Predsjednik predložio ne bude potvrđen u drugom
krugu glasanja,članovi Predstavničkog doma će imati ovlasti da predlože
kandidate za Predsjednika Vijeća ministara / Premijera. Podrška barem 1/6
članova Predstavničkog doma biće potrebna za nominaciju kandidata za
Predsjednika Vijeća ministara / Premijera.
d) U trećem krugu glasanja, glasa se o kandidatu Predsjednika koji u drugom krugu
nije dobio podršku i kandidatima nominiranim od strane Predstavničkog doma.

Prvo se glasa o kandidatu Predsjednika, a zatim, redom kako su predlagani, o kandidatima koje je nominirao Predstavnički dom.
e) Kandidat koji prvi dobije potrebnu većinu biće potvrđen kao Predsjednik Vijeća
ministara / Premijer.

3. Izbor ministara

a) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer će, nakon potvrđivanja, podnijeti
Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine listu kandidata za Vijeće ministara.
b) Političke stranke koje teže formiranju koalicije ponudiće listu kvalificiranih kandidata
Predsjedniku Vijeća ministara / Premijeru, sa koje će on izabrati listu.
c) Ukoliko predložena lista ne bude potvrđena od strane Predstavničkog doma, Predsjednik
Vijeća ministara / Premijer će predložiti novu listu. Proces se ponavlja dok lista ne
dobije potrebnu većinu.
d) Ako Predstavnički dom ne uspije potvrditi listu kandidata u roku od 30 dana,
Predsjednik Vijeća ministara / Premijer gubi svoj mandat, a Predstavnički dom bira
novog Predsjednika Vijeća ministara / Premijera u skladu sa ovim Ustavom.
e) Svi ministri će stupiti na dužnost nakon potvrđivanja od strane Predstavničkog doma.

4. Trajanje mandata

Mandat Vijeća ministara počinje danom potvrđivanja, a završava na dan kada se potvrdi
novo Vijeće ministara.

5. Nadležnost

Vijeće ministara će:
a) Braniti Ustav i štiti ustavna prava i dobrobit svih građana i naroda;
b) Izvršavati nadležnosti Države Bosne i Hercegovine;
c) Osigurati suverenitet i teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni
subjektivitet, te unutrašnju i vanjsku sigurnost države Države Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom i zakonom;
d) Voditi vanjsku politiku Države Bosne i Hercegovine;
e) Izvršavati i provoditi akte Parlamentarne skupštine;
f) Predlagati zakone Parlamentarnoj skupštini;
g) Predlagati proračun Parlamentarnoj skupštini;
h) Donositi uredbe i propise potrebne za provedbu zakona;
i) Usmjeravati rad institucija Vijeća ministara;
j) Osigurati efikasno i djelotvorno funkcioniranje države u skladu sa Ustavom i zakonom;
k) Osigurati da država Država Bosna i Hercegovina ispunjava svoje domaće i međunarodne
obaveze u skladu sa Ustavom i zakonom;
l) Obavljati sve druge dužnosti povjerene Ustavom i zakonom.

6. Ovlaštenja i dužnosti Predsjednika Vijeća ministara / Premijera i ministara

6.1. Ovlaštenja i dužnosti Predsjednika Vijeća ministara / Premijera

a) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer će biti ministar bez portfelja i odgovoran je za
upravljanje i djelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara.
b) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer je zajedno sa ministrima odgovoran za rad Vijeća
ministara.
c) Predsjednik Vijeća ministara / Premijer:
1. Utvrđuje prioritete, sadržaj i opći pravac rada Vijeća ministara;
2. Predsjedava sjednicama Vijeća ministara;
3. Osigurava jedinstvo Vijeća ministara;
4. Organizuje i usmjerava rad Vijeća ministara;
5. Podnosi izvještaje Parlamentarnoj skupštini o radu Vijeća ministara;
d). Predsjednik Vijeća ministara / Premijer može staviti van snage akte i propise koje
donesu ministri prema stavu 6.2.(b.4)) ukoliko oni ne obezbijede efikasno provođenje
zakona.

6. 2. Ovlaštenja i dužnosti ministara

a) Ministri djeluju kolektivno kao Vijeće ministara, a dužnosti obavljaju pojedinačno
kao čelnici svojih ministarstava.
b) Svaki ministar vodi poslove svog ministarstva samostalno i na svoju vlastitu
odgovornost, i obavezan je da :
1. Izvršava politiku Vijeća ministara, provodi zakone, propise i akte Vijeća ministara u
okviru svog ministarstva i zadatake koje dobije od Predsjednika Vijeća ministara /
Premijera;
2. Predlaže i daje preporuke u vezi zakona u okviru svog ministarstva;
3. Usmjerava, koordinira i nadgleda aktivnosti svog ministarstva;
4. Donosi propise kako bi se olakšala provedba i primjena zakona koji se odnose na
njegovo ministarstvo kao i onih koji utiču na pitanja koja mu povjeri Predsjednik
Vijeća ministara / Premijer u skladu s Ustavom i zakonima Države Bosne i Hercegovine;
5. Formulira, objašnjava i analizira prijedloge proračuna koji se odnose na njegovo
ministarstvo;
6. Odgovara na upite Parlamentarne skupštine koji se odnose na pitanja njegovog
ministarstva;
7. Pomaže Predsjedniku Vijeća ministara / Premijeru u izvršavanju i provođenju politike
Vijeća ministara i zakona.
7. Dodatne odredbe
a) Sastav, način donošenja odluka, ostavke, opoziv, izglasavanje nepovjerenja i druga
pitanja od značaja za rad Vijeća ministara uređuju se Zakonom.
b) Ministarstva i njihove nadležnosti utvrđuju se Zakonom.

Član VII
Ustavni sud

1. Sastav

Ustavni sud Države Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.
a) Četiri člana bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom. b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Države Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države. c) Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvom sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva sluzi će do navršenih 70 godina života izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

2. Procedure

a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum.
b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoj poslovnik o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati.
3. Jurisdikcija
Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Države Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Države Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to:
- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Države Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti Predsjednik ili Potpredsjednik DBiH, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

b) Ustavni sud također ima drugostepenu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Državi Bosni i Hercegovini.

c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Državi Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Države Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog Opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

4. Odluke

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Član VIII
Centralna banka

Centralna banka Države Bosne i Hercegovine je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijelom području Države Bosne i Hercegovine.

1. Nadležnost Centralne banke odrediće Parlamentarna skupština. Međutim, u periodu od šest godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna banka neće moći davati kredite štampanjem novca, niti funkcionisati kao valutna komisija; nakon tog perioda Parlamentarna skupština može tu nadležnost dati Centralnoj banci.

2. Prvi Upravni odbor Centralne banke će se sastojati od Guvernera kojeg imenuje Međunarodni monetarni fond, nakon konsultacije sa Predsjedništvom, i tri člana koja imenuje Predsjedništvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bosnjak i jedan Hrvat, koji će dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske - svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji neće biti državljanin Države Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države, može imati odlučujući glas u slučaju neriješenog ishoda glasanja.

3. Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke Države Bosne i Hercegovine će se sastojati od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od 6 godina. Odbor će među svojim članovima imenovati Guvernera na period od 6 godina.

Član IX
Finansije

1. Parlamentarna skupština će svake godine, na prijedlog Predsjedništva, usvojiti budžet kojim se finansiraju troškovi potrebni za izvršavanje nadležnosti institucija Države Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Države Bosne i Hercegovine.
2. Ukoliko se takav budžet ne usvoji blagovremeno, budžet za prethodnu godinu će biti korišten na privremenoj osnovi.
3. Federacija BiH će obezbjediti dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda koji su potrebni za budžet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština.

Član X
Opšte odredbe

1. Nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju naimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Države Bosne i Hercegovine.
2. Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Države Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.
3. Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Države Bosne i Hercegovine, u pravilu, održavaju sastav naroda Države Bosne i Hercegovine.

Član XI
Izmjene i dopune

1. Amandmanska procedura
Ovaj Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu.

2. Ljudska prava i osnovne slobode
Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II ovog Ustava niti izmijeniti ova odredba.

3. Donošenje novog Ustava Ukoliko se pristupa cjelovitoj promjeni Ustava Države Bosne i Hercegovine, moraju se raspisati izbori za Ustavotvornu skupštinu. Način rada Ustavotvorne skupštine, sastav, broj članova i kvalifikovanu većinu, utvrđuje Zakon o Ustavotvornoj Skupštini.


Član XII
Prelazne odredbe
Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, važenjem zakona i drugim pitanjima izložene su u Aneksu II ovog Ustava.

Član XIII
Stupanje na snagu

1. Ustav će stupiti na snagu isti dan kada ga donese Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine i stavlja van snage Ustav Bosne i Hercegovine.
2. U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti i distrikti moraju uskladiti svoje Ustave sa Ustavom Države Bosne i Hercegovine.

Ne znam ko je pisao, ali je malo preamaterski pisano da bi bilo od neke ozbiljne institucije ili strucnjaka.

Sto se tice same sustine, meni je odmah zapalo za oko da se Federaciji oduzima Sarajevo i da se gradjanima BiH oduzima pravo da direktno biraju predsjednika, odnosno clanove predsjednistva.

Meni je ovo sasvim dovoljno da ne citam dalje, odbija se...

Nema nista od ovoga, jer se podmecu lazi. Navodno smo gradjanska drzava, a ustvari smo podjeljeni na feude.

Jel' Lepi zbog ovoga obori aprilske amandmane?

Ajme, jos jedan prijedlog....

Podvala

Zar nebi trebalo ovo da ide u javnost i da se cuje glas naroda. Javna rasprava, argumenti za i protiv. ?
I opet se ne vidi jasno , niti je naznaceno kakva smo drzava, islamska?, feudalna?, kraljevina`?, republika ?...BEZ TOGA SE NE MOZE NAPISATI USTAV !

Mora se jasno definisati kakvo je unutarnje uredjenje, inace se nece znati pravila i opet ce biti po starom, kao na divljem zapadu, indijanci i kaubojci.

Najoptimalnije bi bilo da se BiH proglasi multikulturalnom gradjanskom republikom jer takav sistem daje navise slobode i osigurava najveca prava SVIMA. Sve sto bude ispod toga ce biti prevara i laz.

Eh, vala da me puškom tjeraš ovo mi se neda čitat.

cyprus wrote:Eh, vala da me puškom tjeraš ovo mi se neda čitat.

Ma počneš malo pogledam prelaziti, dođeš do entiteta, staneš i kažeš NE.

Isti kao i danasnji.

Ovo se neko sali.

Nije lose, samo je premalo delegata Republike Srpske u predstavnickom domu kojih po ovom predlogu ima samo 27 od 100. To je prava glupost. Ne treba pristati na manje od 35 iz dobro poznatih razloga.

evo niko nije glasao NE, pa ja stavih, onako, kad niko nije
inače zna li se ko ga je pisao

ne valjaaa...hajmo sljedeći

sveznajuci wrote:Nije lose, samo je premalo delegata Republike Srpske u predstavnickom domu kojih po ovom predlogu ima samo 27 od 100. To je prava glupost. Ne treba pristati na manje od 35 iz dobro poznatih razloga.

Koje su to ''dobro poznati razlozi''? Kocenje svega sto valja u BiH??

dugacki wrote:

sveznajuci wrote:Nije lose, samo je premalo delegata Republike Srpske u predstavnickom domu kojih po ovom predlogu ima samo 27 od 100. To je prava glupost. Ne treba pristati na manje od 35 iz dobro poznatih razloga.

Koje su to ''dobro poznati razlozi''? Kocenje svega sto valja u BiH??

Ne sme se dozvoliti 66% glasova koji mogu biti okrenuti protiv Srba...

Prvo nevjerujem da ce hrvati pristati da budu u istom entitetu sa bosnjacima, ako buduci ustav bude imao entitete..Tako da nevjerujem da je ovo uopste ozbiljan prijedlog...

Negon je neko besposlen i dosadno mu, pa sastavio ovo i stavio na temu...

Koja glupost od nacrta...al imam osjecaj da ce upravo ovo i biti novi ustav...

Koji je cilj promjeniti ime Kantona Sarajevo u Distrikt Sarajevo (osim ako se nedalibogovi govori o vracanju SA u prijeratnu formu )

Bar sam se nadao da ce se izbaciti daytonske gluposti pout "ombudsmana";"paralelnih veza" itd... hej cak se i vjece ministara ne zove vlada ... ali se zato BiH zove Drzava Bosna i Hercegovina (D'BiH) ... pa ako su toliko pametni ti Gigabosnjaci sto ne traze da se promjeni ime entiteta ako nista da se zove Entitet Republika Srpska (ERS )

joooj....


PS. zamolio bih osobu koja je postavila ovo da nam kaze odkud je dobila ovaj nacrt...

ko ga je pisao, zna li iko

Ovaj nacrt je predstavio Dragan Čović, nedavno u Mostaru. On kaže da će Distrikt Sarajevo obuhvatati prijeratno područje + Kiseljak i Kreševo, te da će istovremeno biti i glavni grad FBiH.
Dalje Federacija će biti podjeljena na 4 kantona: Unsko-sanski (Bihać), Tuzlansko-posavski (Tuzla), Srednje-bosanski (Zenica) i Hercegovački (Mostar) kanton.
Za Hercegovački će tražiti da se zove Herceg-Bosanski jer će obuhvatati današnji Livanjski, Zapadno-hercegovački i Hrecegovačko-neretvanski kanton. Tako da će Hrvati dobiti jedan većinski kanton, gdje živi 80% bh Hrvata. To je u skladu sa zahtjevima HDZ-a 1990.

Također po ovom prijedlogu doći će do decentralizacije RS na tri Autonomne oblasti: Sjeverna Bosna (Banja Luka), Semberija i Podrinje (Bijeljina) i Istočna Hercegovina ili Zahumlje (Trebinje). Unutar njih će se formirati policijske regije i okružna tužilaštva, imati će Upravno vijeće koje će se baviti razvojem, ekonomijom, komunalnim, socijalnim i ekološkim pitanjima.

Opštine će zadržati sadašnje ovlasti.

Što se tiće Parlamentarne skupštine u Predstavničkom domu će biti zastupljenost ps istemu FBiH 2X27, RS 1X27, DSA po sistemu 4 Bošnjaka, 4 Hrvata i 4 Srbina, iz Brčkog ps istemu 1 Bošnjak, 1 Srbin i 1 Hrvat, na NMO imaju pravo na 4 mjesta. Tako da će svi djelovi BiH biti podjednako zastupljeni. I nema preglasavanja.

Ja sam dobro proanalizirao ovaj Ustav i shavtio sam da su upitanju propali amanmani sa manjim korekcijama, ponuđeni kao novo ustavno uređenje. Malo je promjenjen pristup entitetsko-distriktskom glasanju da se zadovolji Silajdžić, očuvana RS kako bi se Dodik zadovoljio, Hrvati dobili kavzientitet, NMO lažnu ravnopravnost.
Ovaj prijedlog je sranje a ne Ustav, nama uistinu treba građanski ustav, sa manjom etnokratijom, koja će biti demokratskim standardima ograničena.

Slažem se da ovaj ustav nije najbolji, ali je bolji od ovog što ga imamo sada. Dakle, ovo je korak u dobrom pravcu i treba ga posmatrati kao takvog. Ne treba biti pohlepan, kao u slučaju aprilskog prijedloga i tražiti neostvarive zahtjeve, jer ćemo onda opet dobiti Dayton, pošto se RS nikada neće složiti sa bilo kojim prijedlogom u kojem nema RS-a.

Dakle, ja bih radije ovakav ustav, nego ovaj dejtonski.

MuaDib wrote:Ovaj nacrt je predstavio Dragan Čović, nedavno u Mostaru. On kaže da će Distrikt Sarajevo obuhvatati prijeratno područje + Kiseljak i Kreševo, te da će istovremeno biti i glavni grad FBiH.
Dalje Federacija će biti podjeljena na 4 kantona: Unsko-sanski (Bihać), Tuzlansko-posavski (Tuzla), Srednje-bosanski (Zenica) i Hercegovački (Mostar) kanton.
Za Hercegovački će tražiti da se zove Herceg-Bosanski jer će obuhvatati današnji Livanjski, Zapadno-hercegovački i Hrecegovačko-neretvanski kanton. Tako da će Hrvati dobiti jedan većinski kanton, gdje živi 80% bh Hrvata. To je u skladu sa zahtjevima HDZ-a 1990.

Također po ovom prijedlogu doći će do decentralizacije RS na tri Autonomne oblasti: Sjeverna Bosna (Banja Luka), Semberija i Podrinje (Bijeljina) i Istočna Hercegovina ili Zahumlje (Trebinje). Unutar njih će se formirati policijske regije i okružna tužilaštva, imati će Upravno vijeće koje će se baviti razvojem, ekonomijom, komunalnim, socijalnim i ekološkim pitanjima.

Opštine će zadržati sadašnje ovlasti.

Što se tiće Parlamentarne skupštine u Predstavničkom domu će biti zastupljenost ps istemu FBiH 2X27, RS 1X27, DSA po sistemu 4 Bošnjaka, 4 Hrvata i 4 Srbina, iz Brčkog ps istemu 1 Bošnjak, 1 Srbin i 1 Hrvat, na NMO imaju pravo na 4 mjesta. Tako da će svi djelovi BiH biti podjednako zastupljeni. I nema preglasavanja.

Ja sam dobro proanalizirao ovaj Ustav i shavtio sam da su upitanju propali amanmani sa manjim korekcijama, ponuđeni kao novo ustavno uređenje. Malo je promjenjen pristup entitetsko-distriktskom glasanju da se zadovolji Silajdžić, očuvana RS kako bi se Dodik zadovoljio, Hrvati dobili kavzientitet, NMO lažnu ravnopravnost.
Ovaj prijedlog je sranje a ne Ustav, nama uistinu treba građanski ustav, sa manjom etnokratijom, koja će biti demokratskim standardima ograničena.

to on hoće treći entitet


I JOŠ NEŠTO
POLITIČARI NE TREBAJU I NE SMIJU PISATI USTAVE DRŽAVA

Ako je ovo pisao Dragan , čuveni ljubitelj Bosne i Hercegovine i istaknuti
" demokrata " , zaštitnik prava svih građana BiH , onda je ovo više nego dobra zahebancija...
U stvari ovo i jeste dobra zahebancija..
NE!

kako neko ovo gore napisano moze shvatiti ozbiljno? jos samo treba da se ova drzava jos vise oslabi, a birokratija cementira. distrikt Sarajevo!? pa ajmo malo realno. fino to zvuci kad je SAD u pitanju, ali kod nas u drzavi u kojoj 1/7 stanovnistva zivi na tom podrucju, a zajedno sa novim podrucjem koje bi obuhvatalo to bi mozda bila i 1/6 stanovnistva cisto bi znacilo ogradjivanje tog dijela od ostatka drzave. moze li mi iko dati neku pozitivnu stvar koju DRZAVA dobija proglasavanjem Sarajeva distriktom?
druga stvar koja me bode u oci je da se u cijeloj drzavi jos uvijek ne bi glasalo ravnopravno, kao ni sada.
sada bi nabrajao predugo jer sam se nazivcirao videci ovo. fuj! zaustavljam se ovdje da ne bih samo bezveze trubio. nadam se da ovo nije prijedlog koji ima sansu biti dat na usvajanje, jer bi nasi glupani ovo mogli vidjeti i kao dobro...

Joj daj nemoj i ti koristit to DC

Imate google ljudi, provjerite sta to znaci