#1 Jesu li bošnjački političari iskreno za cjelovitu BiH.
Posted: 02/11/2007 22:56
Jesu li bošnjački političari stvarno za cjelovitu bih.
SARAJEVO - Postupci bošnjačkog i srpskog političkog vodstva vode podjeli BiH, ovo je, govoreći pred članovima Vijeća za implementaciju mira održanog u Sarajevu 30.listopada ustvrdio predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić.
U govoru do kojeg je došao Pincom.info Ljubić je obraćajući se predstavnicima međunarodne ztajednice kazao:
“Institucije BiH,Vijeće ministara, Parlamentarna skupština su blokirani u donošenju odluka. Vijeće ministara od svog imenovanja ima na dnevnom redu uglavnom marginalne točke a bitni zakoni i reforme se, ili ne stavljaju na dnevni red ili se nakon stavljanja na dnevni red povlače, odlaže rasprava i odlučivanje na neodređeno vrijeme. Isto je i s Parlamentarnom skupštinom BiH. To se dešava svaki put kad se suočimo s pretpostavkom ili činjenicom da nema entitetske ili etničke većine za dotični zakon. Tako da je tzv. entitetski veto (instrument odlučivanja u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine) implicite prisutan na svakoj sjednici Vijeća ministara i Parlamenta i onda kada nije eksplicitno upotrijebljen.
Ljubić je svoje tvrdnje ilustrirao s nekoliko primjera iz resora Komunikacija i prometa Vijeća ministara na čijem sam čelu:
“Odluka o svrsi i obimu koncesije za izgradnju autoputa na koridoru Vc, koju je donijelo Vijeće ministara u prethodnom sazivu, odbijena je prije pola godine na Zastupničkom domu Parlamenta zbog nedostataka entitetske većine iz RS iako je imala ukupnu većinu. Rezultat je izgradnja autoputa je na čekanju. Dokle? Transportna politika B i H urađena je uz pomoć konzultantske kompanije SAFAGE (Francuska) i uz financijsku potporu EBRD, uz sudjelovanje entiteta i Države. Upućena na Vijeće ministara, stavljena na čekanje jer su Zaključkom Vlade RS ministri iz RS obvezani da ne podrže Transportnu politiku jer , navodno nije u skladu s Ustavom Bi budući da u točki 9. na strani 8. stoji izjava da će Bi H donijeti Zakon o javnim cestama“. Isto je i sa nacrtom Zakona pomorskoj i riječnoj plovidbi, kazao je Ljubić
Sve ovo i mnogi drugi zakoni i reforme su na čekanju s obrazloženjem da ih je potrebno usuglasiti s entitetima iako je jasno da je suglasnost teško postići ako jedna strana smatra da uopće nema ustavnog osnova za donošenje zakona. Nisu na čekanju samo zakoni, na čekanju su planovi i izgradnja prometne infrastrukture i bitne reforme za europske integracije, kazao je predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić.
U Bosni i Hercegovini se, prema njegovim riječima, dešavaju dva paralelna procesa koji idu k jačanju entitetskih nadležnosti na račun države B i H.
“U entitetu RS, jačanje državnosti RS i nespremnost za izgradnju i jačanje institucija BiH obrazlažu strahom od unitarizacije i majorizacije, pozivajući se na Anex 4 Daytonskog mirovnog sporazuma. U entitetu F BiH, bošnjački dominantna vlada, donošenjem odluka i zakona, uspostavom institucija pokušava supstituirati državne institucije s obrazloženjem da su na to primorani jer je blokirana uspostava i funkcioniranje državnih institucija. Uz to je prisutna tendencija za uzurpacijom kantonalnih nadležnosti s obrazloženjem da to pojednostavljuje procese donošenja odluka u Federaciji, naglčasio je predsjednik HDZ 1990.
Predstavnicima međunarodne zajednice Ljubić je kazao kako u konačnici ova dva paralelna procesa; jačanja entiteta i blokada državnih institucija vode ka konačnoj podjeli B i H. To, kako je rekao, stvara frustraciju među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, međutim, hrvatske političke stranke transformiraju tu frustraciju u konstruktivnu politiku zalažući se za jačanje državnih institucija. Što je još opasnije, dodao je, ovaj proces blokada države vodi ka dezintegraciji B i H, generira političke tenzije, blokira reforme, ekonomki razvoj i pridruživanje EU.
“Suočeni smo s činjenicom da politička klima i limiti postojećeg Ustava ne jamče deblokadu institucija u donošenju bitnih odluka i zakona. Stoga podržavamo Visokog predstavnika i OHR u korištenju njegovog mandata i svih instrumenata koji mu stoje na raspolaganju temeljem mandata. Tražimo zadržavanje Ureda visokog predstavnika u punom kapacitetu sve dotle dok BiH ne usvoji novi funkcionalan i pravedan Ustav, kazao je na kraju Ljubić.
SARAJEVO - Postupci bošnjačkog i srpskog političkog vodstva vode podjeli BiH, ovo je, govoreći pred članovima Vijeća za implementaciju mira održanog u Sarajevu 30.listopada ustvrdio predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić.
U govoru do kojeg je došao Pincom.info Ljubić je obraćajući se predstavnicima međunarodne ztajednice kazao:
“Institucije BiH,Vijeće ministara, Parlamentarna skupština su blokirani u donošenju odluka. Vijeće ministara od svog imenovanja ima na dnevnom redu uglavnom marginalne točke a bitni zakoni i reforme se, ili ne stavljaju na dnevni red ili se nakon stavljanja na dnevni red povlače, odlaže rasprava i odlučivanje na neodređeno vrijeme. Isto je i s Parlamentarnom skupštinom BiH. To se dešava svaki put kad se suočimo s pretpostavkom ili činjenicom da nema entitetske ili etničke većine za dotični zakon. Tako da je tzv. entitetski veto (instrument odlučivanja u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine) implicite prisutan na svakoj sjednici Vijeća ministara i Parlamenta i onda kada nije eksplicitno upotrijebljen.
Ljubić je svoje tvrdnje ilustrirao s nekoliko primjera iz resora Komunikacija i prometa Vijeća ministara na čijem sam čelu:
“Odluka o svrsi i obimu koncesije za izgradnju autoputa na koridoru Vc, koju je donijelo Vijeće ministara u prethodnom sazivu, odbijena je prije pola godine na Zastupničkom domu Parlamenta zbog nedostataka entitetske većine iz RS iako je imala ukupnu većinu. Rezultat je izgradnja autoputa je na čekanju. Dokle? Transportna politika B i H urađena je uz pomoć konzultantske kompanije SAFAGE (Francuska) i uz financijsku potporu EBRD, uz sudjelovanje entiteta i Države. Upućena na Vijeće ministara, stavljena na čekanje jer su Zaključkom Vlade RS ministri iz RS obvezani da ne podrže Transportnu politiku jer , navodno nije u skladu s Ustavom Bi budući da u točki 9. na strani 8. stoji izjava da će Bi H donijeti Zakon o javnim cestama“. Isto je i sa nacrtom Zakona pomorskoj i riječnoj plovidbi, kazao je Ljubić
Sve ovo i mnogi drugi zakoni i reforme su na čekanju s obrazloženjem da ih je potrebno usuglasiti s entitetima iako je jasno da je suglasnost teško postići ako jedna strana smatra da uopće nema ustavnog osnova za donošenje zakona. Nisu na čekanju samo zakoni, na čekanju su planovi i izgradnja prometne infrastrukture i bitne reforme za europske integracije, kazao je predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić.
U Bosni i Hercegovini se, prema njegovim riječima, dešavaju dva paralelna procesa koji idu k jačanju entitetskih nadležnosti na račun države B i H.
“U entitetu RS, jačanje državnosti RS i nespremnost za izgradnju i jačanje institucija BiH obrazlažu strahom od unitarizacije i majorizacije, pozivajući se na Anex 4 Daytonskog mirovnog sporazuma. U entitetu F BiH, bošnjački dominantna vlada, donošenjem odluka i zakona, uspostavom institucija pokušava supstituirati državne institucije s obrazloženjem da su na to primorani jer je blokirana uspostava i funkcioniranje državnih institucija. Uz to je prisutna tendencija za uzurpacijom kantonalnih nadležnosti s obrazloženjem da to pojednostavljuje procese donošenja odluka u Federaciji, naglčasio je predsjednik HDZ 1990.
Predstavnicima međunarodne zajednice Ljubić je kazao kako u konačnici ova dva paralelna procesa; jačanja entiteta i blokada državnih institucija vode ka konačnoj podjeli B i H. To, kako je rekao, stvara frustraciju među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, međutim, hrvatske političke stranke transformiraju tu frustraciju u konstruktivnu politiku zalažući se za jačanje državnih institucija. Što je još opasnije, dodao je, ovaj proces blokada države vodi ka dezintegraciji B i H, generira političke tenzije, blokira reforme, ekonomki razvoj i pridruživanje EU.
“Suočeni smo s činjenicom da politička klima i limiti postojećeg Ustava ne jamče deblokadu institucija u donošenju bitnih odluka i zakona. Stoga podržavamo Visokog predstavnika i OHR u korištenju njegovog mandata i svih instrumenata koji mu stoje na raspolaganju temeljem mandata. Tražimo zadržavanje Ureda visokog predstavnika u punom kapacitetu sve dotle dok BiH ne usvoji novi funkcionalan i pravedan Ustav, kazao je na kraju Ljubić.