Forum Klix.ba

PROSCJACI IZ SRBIJE U BANJA LUCI ZARAĐUJU DVAPUT VIŠE OD RADNIKA



Prosječna mjesečna plaća kvalificiranog radnika u Banjoj Luci, iznosi oko 400 KM (oko 200 EURA) dok 'organizirani' prosjak na banjalučkim ulicama dnevno 'zarađuje' 2040 KM, odnosno 1020 EURA (!).

Takvi su podaci dobijeni u Banjoj Luci nakon jednomjesečnog istraživanja obavljenog uz pomoć suradnika-volontera.

Traženjem milostinje od prolaznika, kao djelatnošću, odnosno 'profesijom', bavi se oko 200 osoba, uglavnom pripadnika etničke skupine Roma, koji su na ove prostore pristigli poglavito s područja Srbije. Riječ je o organiziranim skupinama žena: djevojčica od 10 do 13 godina, djece od 4 do 8 godina starosti, koji doslovce 'zaposjedaju' objekte Kliničkog centra, vjerskih objekata, i terase ugostiteljskih lokala u centru grada, osobito u večernjim satima.

Prosječni dnevni 'utržak' dostiže iznos od 20 Eura po 'zaposleniku', priznaje jedan od organizatora ovog 'businessa' iz Niša (Srbija); njegovi djelatnici mu, na ime osiguranog smještaja i ishrane, najčešće u ilegalnim prostorima ? podrumima i napuštenim kućama, isplaćuju polovicu (nekad i više) dnevne 'zarade'.

Ova vrsta 'reketiranja' dobro je poznata djelatnicima Centra za socijalni rad, no oni su, objektivno, nemoćni pred najezdom prosjeka koji se 'pojavljuju niotkuda'.

Naime, prije dvije godine, Gradska uprava Banja Luke je, uz suradnju policije, provela je uspješnu akciju 'ekstradicije' svih osoba koje nemaju prijavljeni stalni boravak u Banjoj Luci. Tada su, čak tri autobusa, u pratnji liječnika, prevezli na granične prijelaze prema Srbiji i Crnoj Gori, osobe koje nisu mogle podastrijeti dokumente da im je Banja Luka stalno boravište.

Mnoge nevladine udruge i organizacije za zaštitu ljudskih prava tada su službeno prosvjedovale zbog ove 'ekstradicije', no ona se pokazala, barem za kratko, djelotvornom.

Akciju su tada poduprle i ugledne obitelji Roma iz Banje Luke. Ta nacionalna skupina obilježila je povijest ovoga grada ? ne samo dolaskom još u 16. stoljeću ? nego kasnijom kulturnom i obrtničkom tradicijom.

Uoči rata u Bosni i Hercegovini (1992. godina) banjalučki Romi su svoje tradicionalno naselje Veseli Brijeg uredili prema zahtjevima općinskih urbanista, završili izgradnju vodovoda i kanalizacije, a na školovanju je bilo oko 1500 njihove djece. S druge strane, zahvaljujući angažiranju obitelji Mujkić, Osmanović i Avdić, niti jedan banjalučki Rom, a niti njegovo dijete, nije smjelo prositi na ulicama ovog grada.

Da bi se to spriječilo, 1978. godine utemeljeno je Kulturno-umjetničko društvo Roma 'Veseli Brijeg' u koje su pristup imala isključivo djeca, odnosno mladi koji su na školovanju ili u radnome odnosu.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini Romi iz Banja Luke hametice su emigrirali 1994. godine, nakon čega su, do konca rata, njihove domove koristile izbjeglice koje su, u tom razdoblju, na groblju Roma sagradile igralište za 'mali nogomet'.

_BaykoNoor_ wrote:Super posao,sjednem na banjalucku glavnu ulicu,citam knjigu,pare ko hoce staviti ima kutiju ispred sa natpisom:AKO NE ZANTE STA CETE SA PARAMA DAJTE IH MENI JER JA ZNAM.I milina:'em zaradio,'em upoznao raje:)

_BaykoNoor_ wrote:Ako mi posao krene knjigu ce zamijeniti kompjuter.I ja lijepo postiram po forumu,a pare dolaze u moju kutiju

_BaykoNoor_ wrote:

Fair Life wrote:

_BaykoNoor_ wrote:Ako mi posao krene knjigu ce zamijeniti kompjuter.I ja lijepo postiram po forumu,a pare dolaze u moju kutiju

Sretan ti business.
Moj prilog:

Hvala Ako krene,osnovacemo dionicarsko drustvo:svi prose,svi dijele.Racunam da cemo vremenom izrasti u respektabilnu kompaniju za prosenje,sa tendencijom sirenja u inostranstvo.Stoga,racunam na tebe i ostale forumase u dijaspori.Prosenjem do bogatstva

_BaykoNoor_ wrote:...Prosenjem do bogatstva

PROSCJACI IZ SRBIJE U BANJA LUCI ZARAĐUJU DVAPUT VIŠE OD RADNIKA



Prosječna mjesečna plaća kvalificiranog radnika u Banjoj Luci, iznosi oko 400 KM (oko 200 EURA) dok 'organizirani' prosjak na banjalučkim ulicama dnevno 'zarađuje' 2040 KM, odnosno 1020 EURA (!).

Takvi su podaci dobijeni u Banjoj Luci nakon jednomjesečnog istraživanja obavljenog uz pomoć suradnika-volontera.

Traženjem milostinje od prolaznika, kao djelatnošću, odnosno 'profesijom', bavi se oko 200 osoba, uglavnom pripadnika etničke skupine Roma, koji su na ove prostore pristigli poglavito s područja Srbije. Riječ je o organiziranim skupinama žena: djevojčica od 10 do 13 godina, djece od 4 do 8 godina starosti, koji doslovce 'zaposjedaju' objekte Kliničkog centra, vjerskih objekata, i terase ugostiteljskih lokala u centru grada, osobito u večernjim satima.

Prosječni dnevni 'utržak' dostiže iznos od 20 Eura po 'zaposleniku', priznaje jedan od organizatora ovog 'businessa' iz Niša (Srbija); njegovi djelatnici mu, na ime osiguranog smještaja i ishrane, najčešće u ilegalnim prostorima ? podrumima i napuštenim kućama, isplaćuju polovicu (nekad i više) dnevne 'zarade'.

Ova vrsta 'reketiranja' dobro je poznata djelatnicima Centra za socijalni rad, no oni su, objektivno, nemoćni pred najezdom prosjeka koji se 'pojavljuju niotkuda'.

Naime, prije dvije godine, Gradska uprava Banja Luke je, uz suradnju policije, provela je uspješnu akciju 'ekstradicije' svih osoba koje nemaju prijavljeni stalni boravak u Banjoj Luci. Tada su, čak tri autobusa, u pratnji liječnika, prevezli na granične prijelaze prema Srbiji i Crnoj Gori, osobe koje nisu mogle podastrijeti dokumente da im je Banja Luka stalno boravište.

Mnoge nevladine udruge i organizacije za zaštitu ljudskih prava tada su službeno prosvjedovale zbog ove 'ekstradicije', no ona se pokazala, barem za kratko, djelotvornom.

Akciju su tada poduprle i ugledne obitelji Roma iz Banje Luke. Ta nacionalna skupina obilježila je povijest ovoga grada ? ne samo dolaskom još u 16. stoljeću ? nego kasnijom kulturnom i obrtničkom tradicijom.

Uoči rata u Bosni i Hercegovini (1992. godina) banjalučki Romi su svoje tradicionalno naselje Veseli Brijeg uredili prema zahtjevima općinskih urbanista, završili izgradnju vodovoda i kanalizacije, a na školovanju je bilo oko 1500 njihove djece. S druge strane, zahvaljujući angažiranju obitelji Mujkić, Osmanović i Avdić, niti jedan banjalučki Rom, a niti njegovo dijete, nije smjelo prositi na ulicama ovog grada.

Da bi se to spriječilo, 1978. godine utemeljeno je Kulturno-umjetničko društvo Roma 'Veseli Brijeg' u koje su pristup imala isključivo djeca, odnosno mladi koji su na školovanju ili u radnome odnosu.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini Romi iz Banja Luke hametice su emigrirali 1994. godine, nakon čega su, do konca rata, njihove domove koristile izbjeglice koje su, u tom razdoblju, na groblju Roma sagradile igralište za 'mali nogomet'.